Razgovor s povodom

HDZ-ov Periša o Tomaševićevim projektima: Riješe jedan problem, a otvore deset novih!

Gradski zastupnik Marko Periša kritizirao je način na koji administracija Tomislava Tomaševića provodi prometne projekte. Upozorio je na kašnjenja, nedostatak alternativnih prometnih pravaca, loše održavanje tramvajske infrastrukture i izostanak dugoročnog prometnog planiranja
Zagreb:  Mislav Herman s kandidatima za zamjenike gradonačelnika Mariom Županom i Markom Perišom održao je konferenciju za medijeMarko Lukunic/PIXSELL

Zagrebački gradski zastupnik HDZ-a Marko Periša ocijenio je da gradska vlast nedovoljno kvalitetno priprema i provodi velike prometne projekte. Posebno je upozorio na probleme koji nastaju tijekom rekonstrukcija prometnica, nedostatak odgovarajućih obilaznih pravaca te kašnjenja u realizaciji najavljenih infrastrukturnih ulaganja.

U razgovoru za Z1 televiziju istaknuo je da se gradska prometna infrastruktura ne razvija sustavno, nego se pojedini problemi rješavaju bez sagledavanja njihovih posljedica na ostatak prometne mreže.

– U Gradu Zagrebu promet se ne rješava sustavno, nego točkasto. Riješite jedan problem, a otvorite deset drugih. Svaki novi kilometar tramvajske pruge dobro je došao, ali to nisu cjelovita rješenja – rekao je Periša.

Radovi na nadvožnjacima stvaraju dodatne prometne gužve

Periša je kao primjer loše organizacije radova izdvojio rekonstrukcije nadvožnjaka u Odri i na Selskoj cesti. Smatra da gradska uprava nije dovoljno dobro pripremila privremenu regulaciju prometa, zbog čega su građani tijekom radova suočeni s dodatnim gužvama.

– Ne mogu ih dobro ocijeniti zato što uvijek imamo kašnjenja i probleme u organizaciji prometa kada počne rekonstrukcija ili sanacija. Imate još veće gužve nego prije početka radova – kazao je Periša.

Posebno se osvrnuo na nadvožnjak u Odri, gdje je zbog radova promet dodatno otežan.

– Imamo primjer nadvožnjaka u Odri, gdje svakodnevno nastaju još veće gužve na tom ulazu u Zagreb. Građani se žale, a problem je što nemate odgovarajuće alternativne pravce. Slično smo imali i s nadvožnjakom na Selskoj cesti – istaknuo je.

Smatra da se takvi zahvati moraju pripremati uz detaljne prometne analize i pravodobno osiguravanje obilaznih pravaca. Bez toga, upozorio je, radovi na jednom dijelu prometne mreže dodatno opterećuju druge gradske prometnice.

Medpotoki i Podsusedski most: Što će biti s prometom na zapadu Zagreba?

Jedna od tema razgovora bili su projekti na zapadnom ulazu u Zagreb, posebno podvožnjak Medpotoki i obnova Podsusedskog mosta.

Projekt podvožnjaka Medpotoki već godinama čeka realizaciju. Njime se planira povezivanje Aleje Bologne i Samoborske ceste, čime bi se poboljšala prometna povezanost Gajnica i okolnih naselja.

Početak radova najavljivan je za kraj 2025. godine, ali je odgođen zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa. Dodatnu neizvjesnost izazvalo je smanjivanje sredstava predviđenih za projekt u izmjenama gradskog proračuna.

Periša je podsjetio da je upravo o smanjivanju sredstava za Medpotoki postavljao pitanja na sjednicama Gradske skupštine.

– Spomenuli ste Medpotoki. Ja sam o tome pitao i na Gradskoj skupštini. Zašto se smanjuju sredstva? Odgovora vrlo često nema – rekao je.

Slične probleme vidi i u pripremi obnove Podsusedskog mosta. Riječ je o važnoj prometnoj vezi zapadnog dijela Zagreba sa susjednim područjima.

Poseban problem, prema njegovoj ocjeni, predstavlja mogućnost istodobnog izvođenja velikih radova na zapadnim prilazima gradu, uključujući zahvate na prometnoj infrastrukturi u Rakitju.

U slučaju ograničenja prometa preko Podsusedskog mosta, dodatno bi se opteretili ostali ulazi u Zagreb, prije svega prometnice na području Jankomira.

Periša je zbog toga ponovno upozorio na potrebu koordinacije infrastrukturnih projekata i osiguravanja alternativnih prometnih pravaca prije početka radova.

Jarunski most: Od predstavljanja projekta do gradnje dug je put

Periša se osvrnuo i na najavljenu izgradnju Jarunskog mosta, jednog od najvećih prometnih projekata na zapadu Zagreba.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević predstavio je plan izgradnje mosta koji bi trebao povezati Trešnjevku i Novi Zagreb te rasteretiti postojeće prometne pravce.

Prema gradskim najavama, početak radova planiran je za 2028. godinu. Međutim, projekt se još nalazi u pripremnoj fazi, a natječaj za odabir idejnog tehničko-oblikovnog rješenja završen je u listopadu.

Periša smatra da javne najave ostavljaju dojam kako je realizacija projekta bliža nego što zapravo jest.

– Jarunski most vrlo je dobro prezentiran, ali daleko je to od realizacije. Građani čuju da se ide u rješavanje problema, a onda se sitnim slovima navodi da je riječ o idejnom rješenju. Znamo što sve treba napraviti od idejnog rješenja do glavnog projekta – rekao je.

Poručio je da predstavljanje budućih projekata nije dovoljno ako iza njega ne slijedi jasna dinamika izrade dokumentacije i početka radova.

Tramvajske pruge propadaju, a održavanje nije odgovarajuće

Jedan od problema na koje je Periša posebno upozorio jest stanje postojeće tramvajske infrastrukture.

Smatra da se gradska uprava previše usredotočuje na nabavu novih vozila, dok održavanje tramvajskih pruga i skretnica nije na odgovarajućoj razini.

Kao primjer naveo je Maksimirsku cestu, gdje je, prema njegovim riječima, na pojedinim dijelovima došlo do slijeganja tramvajske pruge.

– To je taj sustav održavanja infrastrukture na koji svakodnevno upozoravam svojim objavama. Imamo problem i na Maksimirskoj, gdje je pruga već propala, odnosno nalazi se ispod svoje razine. Jednostavno, održavanje infrastrukture nije odgovarajuće – rekao je.

Posebno je upozorio na potrebu redovitog održavanja pruga kako bi se osigurala sigurnost i pouzdanost tramvajskog prometa.

– Došli su novi tramvaji, došla su nova vozila, međutim, vrlo brzo mogli bismo doći do problema – upozorio je.

Na pitanje ulaže li se dovoljno u održavanje postojeće infrastrukture, Periša je podsjetio na visoko porezno opterećenje u Zagrebu.

– Trebalo bi je odgovarajuće održavati. Znamo da u Gradu Zagrebu imamo među najvećim poreznim opterećenjima u državi. Taj novac trebalo bi usmjeravati i u održavanje infrastrukture – poručio je.

Heinzelova i Sarajevska: Novi kilometri pruge, ali ne i cjelovita rješenja

Govoreći o proširenju tramvajske mreže, Periša je upozorio na dugotrajne odgode izgradnje pruge Heinzelovom ulicom prema Savišću.

Projekt nove tramvajske trase duljine približno 3,7 kilometara najavljen je još 2023. godine. Međutim, postupak izbora izvođača bio je obilježen poništavanjem natječaja i žalbama.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u listopadu je odbila posljednju žalbu, čime je otvoren put nastavku postupka i pripremi radova.

Periša smatra da takva kašnjenja pokazuju kako se projekti prerano predstavljaju javnosti kao gotovo izvjesni.

– Nemojmo zaboraviti ni tramvajsku prugu Heinzelova – Savišće. To su projekti koji se u predizborno vrijeme bombastično najavljuju, a onda stanu – rekao je.

S druge strane, osvrnuo se i na Sarajevsku cestu, koja je početkom listopada puštena u cestovni promet, dok tramvaji još nisu počeli voziti.

Gradske vlasti ranije su najavile da bi tramvajski promet Sarajevskom trebao započeti do kraja studenoga.

– To je primjer Sarajevske. Toliko se najavljivalo puštanje u promet, a ni danas tamo nemamo tramvaj. To je projekt koji je stvarno mogao biti dobar i koji bismo mogli pohvaliti. Međutim, kašnjenje je veliki problem – kazao je Periša.

Iako podržava proširenje tramvajske mreže, smatra da izgradnja pojedinačnih dionica ne može riješiti prometne probleme Zagreba bez dugoročnog plana.

– Svaki kilometar je dobrodošao. Međutim, to nisu cjelovita rješenja – naglasio je.

Treba li tramvajska mreža drukčije povezivati Novi Zagreb?

Periša je problematizirao i dugoročno planiranje tramvajskih pravaca u Novom Zagrebu.

Prema njegovu mišljenju, prije izgradnje novih dionica potrebno je ozbiljnije analizirati prometnu potražnju, postojeće prometne tokove i razvoj novih stambenih naselja.

Otvorio je pitanje bi li proširenje tramvajske mreže Vatikanskom ulicom prema Sloboštini, Sopotu i Podbrežju predstavljalo učinkovitije prometno rješenje za dio Novog Zagreba.

– Kada gledate iz prometnog aspekta, što će riješiti ta dva kilometra pruge? Treba razmotriti prometnu potražnju iz smjera Utrina, Travnog, Dugava i Jakuševca. Možda bi bilo bolje razmisliti o Vatikanskoj ulici, prema Sloboštini, Sopotu i Podbrežju, gdje se planira daljnji razvoj naselja i dolazak novih obitelji – rekao je.

Naglasio je da se pri odlučivanju o novim trasama mora voditi računa o budućem razvoju grada, a ne samo o trenutačnom stanju prometa.

– Mislim da se u tom smjeru treba gledati. Potreban je strateški pristup rješavanju tramvajske mreže, ali i prometne potražnje u Gradu Zagrebu – istaknuo je.

Željeznica kao rješenje za zagrebačke prometne gužve

Na pitanje što bi gradska vlast mogla najbrže poduzeti kako bi poboljšala javni prijevoz i smanjila prometne gužve, Periša je izdvojio bolje povezivanje gradske željeznice s tramvajskim i autobusnim prometom.

Smatra da Zagreb nedovoljno koristi postojeću željezničku infrastrukturu i mogućnosti integriranog prijevoza putnika.

– Treba sustavno pristupiti rješavanju problema i maksimalno integrirati željeznicu. To se može napraviti i kroz integrirani prijevoz putnika, odnosno omogućavanjem brzih prijelaza s jednog oblika prijevoza na drugi – objasnio je.

Kao primjer naveo je Buzin i druge dijelove grada u kojima građani već koriste željeznicu za svakodnevna putovanja.

Prema njegovoj ocjeni, bolje povezivanje željezničkih postaja s autobusnim i tramvajskim linijama omogućilo bi učinkovitije korištenje javnog prijevoza bez potrebe za velikim novim infrastrukturnim zahvatima.

– Već danas imamo takve primjere u Buzinu i drugim dijelovima Zagreba. Građani u znatnoj mjeri koriste željeznički prijevoz. Samo ga treba odgovarajuće prilagoditi i omogućiti brz prijelaz s jednog oblika prijevoza na drugi – zaključio je Periša.

gradska željeznica
HDZ
Heinzelova
jarunski most
Marko Periša
Medpotoki
Podsusedski most
promet
Prometni projekti
Sarajevska cesta
Tomislav Tomašević
tramvajska mreža
Zagreb
zet