Grad otkrio gladne i psihički ranjive učenike: Skupštinska većina pomoć odbijala, plan prehrane razvlačili

Grad sada upozorava na glad i mentalno zdravlje učenika, iako su konkretni prijedlozi mjesecima ranije zapeli kod gradske vlasti.

Grad Zagreb ovih je dana predstavio rezultate istraživanja o dobrobiti i potrebama djece školske dobi. Brojke su ozbiljne. Čak 42,8 posto ispitanih srednjoškolaca navelo je da je tijekom boravka u školi gladno često ili svaki dan. Među svim ispitanim učenicima njih 45 posto tijekom prethodnog mjeseca stalno, gotovo stalno ili velik dio vremena osjećalo se vrlo nervozno, a oko 22 posto tužno i obeshrabreno.

Grad je istraživanje predstavio kao podlogu za budući Akcijski plan borbe protiv dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti od 2027. do 2030. godine. Najavljeno je osnivanje povjerenstva, priprema plana i nove ciljane mjere.

Sve bi to zvučalo znatno uvjerljivije da se dva problema koja je gradsko istraživanje sada identificiralo nisu mjesecima prije toga već našla pred gradskom vlasti.

I da odgovor tada nije bio – čekanje ili suzdržanost.

Za prehranu prihvatili 50.000 eura, devet mjeseci poslije imali projektni zadatak

Još 16. prosinca 2025. Klub gradskih zastupnika Drito podnio je amandman na gradski proračun kojim je tražio 50.000 eura za izradu plana uvođenja organizirane prehrane u zagrebačke srednje škole.

Gradska vlast taj je amandman prihvatila. Ideja je bila analizirati postojeće školske kuhinje i kapacitete, potrebna ulaganja te modele prema kojima bi se prehrana postupno mogla uvesti u srednje škole.

Problem je što prihvaćeni amandman nije značio i brzo izvršenje.

Predsjednica Kluba Drito Dragana Turkalj u srpnju je zastupničkim pitanjem zatražila podatke o tome što je Grad napravio i koliko je novca utrošeno. Početkom rujna iz Drita su javno upozorili da odgovor još nisu dobili te da plan nije izrađen.

Kada je odgovor napokon stigao, pokazalo se da je Grad do kraja rujna izradio tek projektni zadatak na temelju kojeg bi se tek trebala izraditi stručna podloga za eventualno uvođenje prehrane.

Drugim riječima, gotovo devet mjeseci nakon što je Gradska skupština prihvatila amandman i osigurala 50.000 eura, nije postojao gotov plan. Nije bilo ni organizirane prehrane. Postojao je dokument za izradu dokumenta.

A onda je Grad u listopadu objavio vlastito istraživanje prema kojem je 42,8 posto srednjoškolaca u školi često ili svakodnevno gladno. Među preporukama istraživanja našlo se upravo ono što se tražilo deset mjeseci ranije – uvođenje organizirane prehrane za srednjoškolce.

Administrativni krug tako se gotovo savršeno zatvorio.

Psihološka pomoć: Prvo su bili suzdržani u srpnju, pa opet u rujnu

Još je neugodnija kronologija kada je riječ o mentalnom zdravlju djece.

Gradska skupština u ožujku je jednoglasno zatražila izvješće o dostupnosti i organizaciji savjetodavne i psihološke podrške djeci i mladima. Među predlagateljima bila je i zastupnica Ivka Odvorčić, koja je prijedlog obrazlagala.

Kada je Klub zastupnica Zagrepčanke 9. srpnja otišao korak dalje i predložio dopunu izvješća konkretnim podacima o broju djece koja trebaju pomoć, listama čekanja i dijelovima grada u kojima pomoć nije dovoljno dostupna te izradu plana razvoja lakše dostupne savjetodavne podrške, prijedlog više nije prošao.

Za njega je glasovalo pet zastupnika. Suzdržana su bila 23. Među njima svih osam prisutnih zastupnika SDP-a i 15 zastupnika Možemo. Jedini zastupnik Možemo koji je glasovao za bio je Matko Dujmović.

Dva mjeseca poslije pokušalo se ponovno, ovaj put još konkretnije.

Na rujanskoj sjednici na kojoj se raspravljalo o rebalansu proračuna Zagrepčanke su predložile uspostavu programa grupne psihološke podrške učenicima osnovnih i srednjih škola. Tražile su između 500.000 i 700.000 eura godišnje, pomoć u gradskim domovima zdravlja bez uputnice i naknade te uključivanje učenika u program najkasnije 30 dana nakon prvog javljanja. Prijedlog je ponovno obrazložila Ivka Odvorčić.

I ponovno nije prošao.

Sedam zastupnika glasovalo je za. Suzdržana su bila 23 – 15 iz Možemo i svih osam iz SDP-a.

Mjesec dana poslije Grad Zagreb predstavlja istraživanje prema kojem je mentalno zdravlje učenika tek umjereno dobro, 45 posto djece često se osjeća vrlo nervozno, a oko 22 posto tužno i obeshrabreno. Djeca slabijeg materijalnog statusa pritom značajno češće navode da im roditelji ne mogu priuštiti ni psihološku pomoć.

I ponovno najavljuje nove mjere.

Predstavljaju rezultate o kojima su već glasali

Problem, dakle, nije u tome što Grad istražuje dječje siromaštvo, prehranu ili mentalno zdravlje. Takvo je istraživanje potrebno i njegovi rezultati mogu biti važna osnova za ozbiljnu javnu politiku.

Problem nastaje kada vlast rezultate predstavlja kao početak suočavanja s problemom o kojem je mjesecima prije toga već glasovala.

Kod prehrane je konkretan prijedlog čak prihvaćen i novac je osiguran, ali je nakon gotovo devet mjeseci Grad stigao do projektnog zadatka. Kod psihološke pomoći dva su konkretnija prijedloga završila pred zastupnicima, a vladajući Možemo i SDP oba su puta velikom većinom ostali suzdržani.

Sada će se osnovati povjerenstvo. Zatim će se izraditi akcijski plan. Potom će se pripremati mjere za razdoblje od 2027. do 2030.

U međuvremenu, prema istraživanju koje je naručio sam Grad, gotovo 43 posto zagrebačkih srednjoškolaca kaže da je u školi često ili svaki dan gladno, a gotovo svaki drugi ispitani učenik često se osjeća vrlo nervozno.

Za dijagnozu je, očito, trebalo novo istraživanje. Za dio terapije prijedlozi su već bili napisani.