Poslijepodnevna ili večernja tjelovježba bolje reguliraju šećer u krvi

Studija je pokazala da vježbanje u navedenom razdoblju može smanjiti inzulinsku rezistenciju do četvrtine
šećer u krvi Duško Marušić/PIXSELL

Umjerena i intenzivnija tjelovježba poslijepodne ili navečer, odnosno između podneva i ponoći, više snižava razinu šećera u krvi od fizičke aktivnosti raspodijeljene na cijeli dan, rezultati su nove nizozemske studije objavljeni u časopisu Diabetologia.

Studija je pokazala da vježbanje u navedenom razdoblju može smanjiti inzulinsku rezistenciju do četvrtine. Inzulinska rezistencija je stanje tijekom kojega u organizmu ima dovoljno inzulina, ali on “ne radi ili radi smanjeno”, što rezultira razvojem preddijabetesa, a potencijalno i dijabetesa tipa 2.

Inzulin je hormon, koji među ostalim regulira metabolizam ugljikohidrata, metabolizam šećera. Glavna zadaća inzulina je olakšavanje prelaska šećera, glavne energetske sirovine iz krvi u ciljana tkiva (jetru, mišiće, masno tkivo).

Glukoza u krvi ostaje u zdravom rasponu sve dok gušterača može proizvesti dovoljno inzulina da prevlada slabu reakciju stanica, ali ponekad razina glukoze poraste previsoko i šećer ostaje u krvotoku.

Novu studiju proveli su dr. Jeroen van der Velde i njegovi kolege iz Medicinskog centra Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj.

I prethodne studije su pokazale da je tjelovježba povezana s boljom osjetljivosti na inzulin, čime se smanjuje rizik od razvoja dijabetesa.

Prateći fizičku aktivnost 775 ispitanika kroz 4 dana, autori studije ustanovili su da umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost smanjuje sadržaj masnoće u jetri i otpornost na inzulin, a vježbanje poslijepodne ili navečer bilo je povezano sa smanjenom inzulinskom rezistencijom za 18 posto, odnosno 25 posto u usporedbi s ispitanicima aktivnim preko cijelog dana.

Korišteni su podaci nizozemske epidemiološke studije pretilosti (NEO), koja je uključivala muškarce i žene u dobi od 45 i 65 godina s indeksom tjelesne mase (BMI) od 27 ili više, što ih svrstava u kategoriju osoba s prekomjernom težinom ili među pretile osobe.

U sklopu studije angažirana je i kontrolna skupina, pa je u cjelokupnu studiju bila uključena 6671 osoba. Svi su podvrgnuti liječničkom pregledu u sklopu kojega su im uzeti uzorci krvi da bi se izmjerile razine glukoze i inzulina u krvi nakon posta i nakon jela.

I ranije provedene studije pokazale su veće sniženje glukoze kod velikih opterećenja poslijepodne u odnosu na jutro kod dijabetesa tipa 2, a ova studija je to potvrdila i kod opće populacije.

Istraživači su zaključili kako “rezultati upućuju na to da je raspored tjelesne aktivnosti tijekom dana relevantan za blagotvoran učinak tjelesne aktivnosti na osjetljivost na inzulin”. Smatraju da bi se “dodatnim istraživanjima trebalo procijeniti je li vrijeme tjelesne aktivnosti doista važno i u slučaju razvoja dijabetesa tipa 2.”

Hrvatska
Zanimljivosti