Plaće u Hrvatskoj porasle na 1.609 eura: Više od polovice zaposlenih i dalje ispod prosjeka

Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u prvom kvartalu 2026. iznosila je 1.609 eura, dok je medijalna plaća bila 1.500 eura, što pokazuje da više od polovice zaposlenih i dalje prima manje od državnog prosjeka.

Plaće u Hrvatskoj nastavile su rasti i na početku 2026. godine

Brojke i dalje pokazuju poznatu sliku domaćeg tržišta rada – prosjek raste, dok velik dio zaposlenih ostaje ispod njega. Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja Alma Career Croatia u sklopu portala MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća s uračunatim dodacima u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.609 eura.

To je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Medijalna plaća, koja realnije pokazuje stvarnu raspodjelu primanja, iznosila je 1.500 eura. U odnosu na prethodni kvartal porasla je jedan posto, a na godišnjoj razini 10 posto.

Upravo razlika između prosječne i medijalne plaće pokazuje da više od polovice zaposlenih u Hrvatskoj i dalje zarađuje manje od prosjeka. Drugim riječima, rast plaća postoji, ali nije ravnomjerno raspoređen.

Najveće razlike i dalje su vidljive između sektora. U IT sektoru prosječna neto plaća dosegnula je 1.955 eura, što je 21 posto iznad hrvatskog prosjeka. Odmah iza njega nalazi se područje tehnologije i razvoja s prosječnom plaćom od 1.914 eura. Na dnu ljestvice su pomoćna zanimanja s prosjekom od 1.044 eura, odnosno 35 posto ispod državnog prosjeka, dok su u tekstilnoj i kožnoj industriji prosječna primanja iznosila 1.065 eura.

Sličan jaz vidi se i kada se promatraju pojedina zanimanja

Na vrhu su liječnici, piloti, kontrolori leta i programeri različitih profila, čija se primanja penju do, a često i prelaze, 3.000 eura mjesečno. Na drugoj strani su radnici u uslužnim i pomoćnim djelatnostima. Njegovatelji i spremačice, prema objavljenim podacima, u prosjeku ne dosežu ni 1.000 eura mjesečno.

Razlike su izražene i prema vlasničkoj strukturi poslodavca. Najviše plaće i dalje nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, gdje prosječna neto plaća iznosi 1.749 eura, odnosno devet posto iznad državnog prosjeka. U pretežno domaćim privatnim tvrtkama prosjek je 1.586 eura, jedan posto ispod prosjeka, dok u tvrtkama u državnom vlasništvu iznosi 1.580 eura, odnosno dva posto manje. Zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi u prosjeku zarađuju 1.562 eura, što je tri posto ispod prosjeka.

Na visinu plaće utječe i veličina tvrtke

U najmanjim tvrtkama, onima s manje od 10 zaposlenih, prosječna neto plaća iznosi 1.462 eura, što je devet posto ispod državnog prosjeka. Tvrtke s 10 do 19 zaposlenika nude prosječnih 1.593 eura, dok najviše plaće bilježe velike tvrtke, u kojima zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto, odnosno pet posto iznad prosjeka.

Velike razlike ostaju i na regionalnoj razini. Najniže prosječne plaće zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje iznose 1.382 eura, te u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje prosjek doseže 1.391 euro. Obje su županije 14 posto ispod državnog prosjeka. S druge strane, najviša prosječna plaća i dalje je u Gradu Zagrebu, gdje iznosi 1.732 eura, odnosno osam posto više od hrvatskog prosjeka. Zagrebački medijan pritom iznosi 1.600 eura.

Podaci pokazuju i jasnu povezanost između obrazovanja i visine primanja

Zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prvom kvartalu 2026. u prosjeku su zarađivali 2.368 eura, što je 47 posto više od državnog prosjeka. Osobe s visokom stručnom spremom imale su prosječnu plaću od 1.805 eura, odnosno 12 posto iznad prosjeka, dok su radnici sa srednjom stručnom spremom primali 1.424 eura, što je 11 posto manje od prosjeka.

Istodobno, razlika između muškaraca i žena ostaje izražena. U prvom kvartalu ove godine muškarci su u prosjeku zarađivali 1.730 eura neto, a žene 1.512 eura. To znači da su muškarci imali 14 posto veću prosječnu neto plaću od žena.

Podaci za prvo tromjesečje tako potvrđuju da plaće u Hrvatskoj rastu, ali i da razlike među sektorima, regijama, kvalifikacijama i spolovima ostaju duboke. Prosjek od 1.609 eura na papiru izgleda sve bolje, no medijan od 1.500 eura i dalje ostaje podsjetnik da stvarnost za velik broj zaposlenih izgleda osjetno skromnije.