Cijene eksplodirale: Inflacija u Hrvatskoj skočila na 4,8 posto, život sve skuplji iz mjeseca u mjesec

Potrošačke cijene u Hrvatskoj u ožujku su bile 4,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, čime je inflacija dosegnula najvišu razinu od listopada 2023., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ubrzavanje inflacije u Hrvatskoj postaje sve izraženije, a najnoviji podaci DZS-a potvrđuju da je rast cijena ponovno dobio zamah. Nakon što je inflacija u prosincu prošle godine iznosila 3,3 posto, u siječnju 3,4 posto, a u veljači 3,8 posto, u ožujku je porasla na 4,8 posto na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini cijene su porasle za 1,4 posto, čime je potvrđena prva procjena objavljena krajem ožujka.

Evo što najviše ide gore

Najveći pritisak na kućne budžete dolazi iz kategorije stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, gdje su cijene porasle za čak 11,1 posto. Značajan rast zabilježen je i kod alkoholnih pića i duhana, koji su poskupjeli za 7,5 posto, prijevoza za sedam posto te restorana i usluga smještaja za šest posto. Umjereniji rast zabilježen je u rekreaciji, sportu i kulturi, zdravstvu te u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića.

Istodobno, pad cijena na godišnjoj razini zabilježen je u tri kategorije – odjeći i obući za 2,4 posto, obrazovanju za 1,6 posto te pokućstvu i opremi za kućanstvo za 0,3 posto. Prema glavnim komponentama indeksa, cijene energije porasle su za 11,2 posto, usluga za 7,8 posto, a hrane, pića i duhana za 3,9 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili za 0,6 posto.

Na mjesečnoj razini najizraženiji rast cijena zabilježen je kod odjeće i obuće, koje su poskupjele za 6,3 posto, te prijevoza s rastom od 4,7 posto. Slijede informacije i komunikacije s rastom od 1,7 posto te zdravstvo i stanovanje s blažim povećanjem cijena. Pad je zabilježen jedino u kategoriji rekreacije, sporta i kulture, za 0,3 posto.

Rast cijena posebno se osjeća kroz potrošačke košarice

Podaci o harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji omogućuje usporedbu s državama Europske unije, pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosila 4,6 posto, dok su cijene na mjesečnoj razini porasle za 1,2 posto.

Rast cijena posebno se osjeća kroz potrošačke košarice. Osnovna prehrambeno-higijenska košarica s 51 najnužnijim proizvodom u ožujku je iznosila 489,53 eura, što je 3,55 eura više nego mjesec dana ranije. Najskuplja je bila Varaždinska županija, dok je najpovoljnija bila Primorsko-goranska, a razlika između njih iznosila je 18,33 eura. Za tročlanu obitelj temeljna košarica iznosila je 388,71 euro, dok je samačka košarica stajala 250,42 eura.

Standardna prehrambeno-higijenska košarica, koja uključuje 77 artikala i odražava stvarne potrošačke navike, za četveročlanu obitelj iznosila je 736,88 eura, također više nego u veljači. Najskuplja je bila Dubrovačko-neretvanska županija, dok je najpovoljnija bila Sisačko-moslavačka.

– Iako smo povremeno bilježili i blaga pojeftinjenja košarica, trend je jasan. Standardna košarica u rujnu za četveročlanu obitelj koštala je 722,67 eura, dok je temeljna, za preživljavanje, bila 486,18 eura. To su realna poskupljenja na polugodišnjoj razini od 14,21 i 3,35 eura – analizirao je Siniša Bogdanić iz Koliko.HR-a.

Košarice sve skuplje

– Očekivano, košarice su skuplje. Uz najveću inflaciju u EU-u nije bilo realno za očekivati da će prehrambeno-higijenske košarice pojeftiniti. Unatrag šest mjeseci standardna košarica poskupjela je za 1,96 posto, a temeljna za oko 0,69 posto. Glavni razlog većem poskupljenju standardne košarice može biti taj što je u njoj manji udio proizvoda s ograničenim cijenama – izjavila je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.

Usporedno s nacionalnim podacima, inflacija u eurozoni u ožujku je iznosila 2,6 posto, dok je na razini Europske unije dosegnula 2,8 posto, što potvrđuje da Hrvatska i dalje bilježi znatno snažniji rast cijena od europskog prosjeka. Europska središnja banka stabilnost cijena definira stopom inflacije od dva posto, što dodatno naglašava razmjere domaćih inflatornih pritisaka.

Rast cijena energije, kako u Hrvatskoj tako i u eurozoni, ostaje ključni pokretač inflacije, a nastavak tog trenda i u nadolazećim mjesecima mogao bi dodatno opteretiti standard građana.