NUTRICIONIZAM: Grah bez zaprške i suvišnih masti može biti niskokalorično jelo!
Grah (fažol, lat. Phaseolus) biljni rod iz porodice mahunarki. Potječe iz Amerike, gdje je uzgajan još prije 4000 godina. Nakon otkrića Amerike, prenesen je u Europu, a iz nje u Afriku i Aziju.
Na svijetu postoji 38 vrsta ovog povrća. To je jednogodišnja biljka koja sazrijeva u jesen. U domaćoj kuhinji grah se uglavnom konzumira u obliku variva. Kuha se zajedno sa sušenim mesom ili/i s povrćem. U vegetarijanskoj kuhinji grah je iznimno popularan, jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak bjelančevina.
SIROVI GRAH
|
Hranjive vrijednosti u 100 g: |
|
|---|---|
| energija | 333 kcal |
| masti | 0,8 g |
| proteini | 23,6 g |
| ugljkohidrati | 60 g |
| šećeri | 2,2 g |
| vlakna | 24,9 g |
KUHANI GRAH
|
Hranjive vrijednosti u 100 g: |
|
|---|---|
| energija | 127 kcal |
| masti | 0,5 g |
| proteini | 8,7 g |
| ugljkohidrati | 22,8 g |
| šećeri | 0,3 g |
| vlakna | 6,4 g |
Prednosti i mane:
Kako je vidljivo iz tablica, kuhanje grahu zamjetno snižava ukupan broj kalorija iz čega možemo zaključiti da grah treba, zbog njegovih nutricionističkih vrednota (bogat je mineralima i antioksidansima), što češće konzumirati. Kad je o grah varivu riječ, zapršku treba izbjegavati, jer kombinacija brašna i ulja donosi samo bespotrebne kalorije. Isto je i s kobasicama i mesu koje ide u grah. Kad je o bogatstvu okusa riječ, solidna potpora je u korjenastom povrću (mrkva, celer, peršin), isto kao i masne kobasice momeno nadomjestiti s par listića pancete. To je način na koji ćete od graha napraviti jelo s manje od 500 kalorija po obroku.
