HSLS traži veće mirovine za branitelje: Nedopustivo je da oni s punim stažem imaju niže mirovine

HSLS podupire Vladino povećanje braniteljskih mirovina, ali traži da se braniteljima s punim radnim stažem borbeni staž vrednuje dvostruko.

HSLS podržava izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima i Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. U saborskoj raspravi stranka je iznijela nekoliko prijedloga za dodatno unapređenje mirovinskog sustava, među kojima je i povećanje dodatka braniteljima koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi i ostvarili puni radni staž.

Za mjesec borbenog sektora predlažu šest eura

Vladinim prijedlogom mirovina bi se povećala za tri eura za svaki mjesec sudjelovanja u borbenom sektoru te za 50 centi za svaki mjesec sudjelovanja u neborbenom sektoru. Predlaže se i povećanje najniže braniteljske mirovine te uvođenje godišnjeg dragovoljačkog dodatka.

HSLS podupire ta povećanja, ali smatra da bi branitelji koji su nakon rata nastavili raditi i ostvarili puni staž trebali dobiti veći dodatak. Za njih predlaže šest eura za svaki mjesec proveden u borbenom sektoru, umjesto predloženih tri eura.

Prema izračunu iznesenom u raspravi, branitelj s pet godina sudjelovanja u borbenom sektoru prema Vladinu bi prijedlogu dobio 180 eura mjesečnog povećanja. Prema prijedlogu HSLS-a, povećanje bi iznosilo 360 eura. Stranka smatra da bi se tako djelomično ublažile razlike među braniteljima s različitim radnim i mirovinskim putovima.

HSLS pritom upozorava da iznos ne bi bio jednak za sve. За branitelje s prosječno sedam mjeseci sudjelovanja u borbenom sektoru dodatak bi, prema procjeni stranke, iznosio oko 42 eura mjesečno.

HZMO bi trebao prikazati najpovoljniji izračun

HSLS predlaže da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pri odlasku branitelja u mirovinu izračuna iznose prema svim modelima koji su za njega primjenjivi. Branitelj bi tako dobio jasan pregled mirovine prema općem propisu i prema modelima koji uključuju prava iz braniteljskog statusa, uz oznaku najpovoljnije opcije.

Iz HSLS-a ističu da problem nije samo u tome koji propis HZMO primjenjuje, nego i u razlikama koje proizlaze iz konstrukcije pojedinih mirovinskih modela. Prema njihovoj ocjeni, branitelj ne bi smio ostvariti nižu mirovinu zato što nije znao koje pravo može zatražiti ili se nije snašao u složenom sustavu.

U obrazloženju zakonskog prijedloga navodi se da 96.249 korisnika mirovinu ostvaruje prema općim propisima, uz prosječno 222 dana u borbenom sektoru. Još 69.945 korisnika ostvaruje mirovinu prema ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a, uz prosječno 520 dana borbenog sektora. Mirovinu prema ZOHBDR-u ostvaruje 72.760 korisnika, s prosječno 908 dana sudjelovanja u borbenom sektoru.

Traže analizu učinaka nakon prve godine

Treći prijedlog HSLS-a odnosi se na praćenje učinaka novih mirovinskih mjera. Stranka predlaže da Ministarstvo hrvatskih branitelja i HZMO nakon prve pune godine primjene izrade analizu broja korisnika, prosječnog i ukupnog povećanja mirovina te učinka na državni proračun. Analiza bi posebno obuhvatila branitelje koji su nakon rata nastavili raditi i ostvarili puni staž.

HSLS podržava i ukidanje postojećih umanjenja mirovina za pojedine kategorije djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika. Uz to predlaže da se do drugog čitanja razmotri mogućnost izračuna mirovine prema deset najpovoljnijih godina, bez uvjeta da one budu uzastopne. Prije eventualne promjene traže procjenu učinka na iznose mirovina i državni proračun.