Ekonomist upozorava na posljedice rasta cijena goriva: To će se pretočiti na opća poskupljenja

Ekonomist Mladen Vedriš gostovao je u N1 gdje je govorio o rastu cijena energenata, inflaciji i mogućim potezima države. Upozorava da se rast cijena goriva vrlo brzo može preliti na hranu i usluge te smatra da bi država trebala razmotriti daljnje smanjenje vlastitog udjela u cijeni goriva.

Mladen Vedriš ističe da Hrvatska ne može značajnije utjecati na globalne poremećaje koji podižu cijene energenata, ali može odlučivati o tome kako će na njihove posljedice odgovoriti kod kuće.

– S krizom naftnom, s Hormuzom, ne možemo reći da smo se pomaknuli u boljem pravcu i trpimo dobrim dijelom te posljedice koje utječu na cijene goriva, rekao je.

Upozorava da se cijene goriva ne mogu promatrati samo kroz usporedbu nominalnih iznosa među državama Europske unije.

– Jedno je cijena goriva u Njemačkoj s njihovim prosjekom plaća, a drugo je to u Hrvatskoj, istaknuo je.

Vedriš kaže da se europske države sve više okreću smanjivanju udjela države u cijeni goriva, kroz trošarine ili PDV, kako bi ublažile udar rasta cijena na građane i gospodarstvo.

Plivajuće trošarine

Kao jedan od mogućih modela navodi plivajuće trošarine. Njihova je logika da, dok tržišna cijena nafte i rafinerijske cijene rastu, država smanjuje svoj porezni udio kako bi konačna cijena za potrošača ostala pod kontrolom.

– Trošarine su gotovo iskorištene kao instrument, ostaje pitanje poreza na dodatnu vrijednost, koji je u Hrvatskoj inače vrlo visok, rekao je Vedriš.

Smatra da bi se, nastavi li se sadašnja situacija s energentima, sve više europskih država moglo odlučivati za ograničavanje cijena uz istodobno smanjivanje državnog udjela.

Razlog je, objašnjava, opasnost od prelijevanja cijena goriva na ostatak gospodarstva.

– Ako nastavi se dizanje cijena goriva, to će se pretočiti na opća poskupljenja, upozorio je.

Povećanje troškova prvo pogađa prijevoz i teretni promet, a zatim se prenosi na prehrambene proizvode i usluge. Prema Vedrišu, posljedice takvog lanca poskupljenja mogu za državu biti skuplje od odricanja od dijela prihoda od goriva.

Rast cijena, dodaje, stvara i pritisak na rast plaća, najprije u javnom, a zatim i u privatnom sektoru.

– Ako mora povećati razinu osobnih dohodaka u javnom sektoru, više bi platila u ukupnosti iz proračuna nego što će, pod navodnicima, izgubiti ako se odrekne dijela toga prihoda, rekao je.

Posebno zaštititi ribare i poljoprivrednike

Poseban problem predstavlja rast cijene plavog dizela koji koriste ribari i poljoprivrednici.

Vedriš smatra da bi država upravo prema tim sektorima trebala intervenirati selektivno.

– Plavi dizel bi morao ostati u jednom, nazovimo, privilegiranom položaju po razini cijena. Ne bi ta poskupljenja smjela biti tolika, jer se radi o vrlo osjetljivim skupinama, rekao je.

Podsjeća da je hrvatska poljoprivreda već na granici rentabilnosti, dok se ribarstvo istodobno suočava s klimatskim i ekološkim promjenama te sve težim uvjetima za ulov.

Problem, kaže, nadilazi samo pitanje trenutačne cijene goriva. Odustajanje ljudi od poljoprivrede ili ribarstva ima posljedice i za demografiju, regionalni razvoj i domaću proizvodnju hrane.

– Država bi prema tom sektoru, poljoprivrede, ribarstva, morala imati dodatni posebni senzibilitet, istaknuo je.