Župan prozvao Tomaševića zbog proračuna: Projekti stoje, dugovi rastu, a građani će plaćati više
Zagrebački gradski zastupnik Mario Župan (HDZ) oštro je kritizirao prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2027. godinu, koji je predstavio gradonačelnik Tomislav Tomašević. U razgovoru za 01Portal upozorio je na rast rashoda, novo zaduživanje te brojne infrastrukturne projekte čija se realizacija godinama odgađa. Ocijenio je da gradska vlast troši više nego što ima, unatoč rastu poreznih prihoda.
U dvije godine više od 400 milijuna eura planiranog manjka
Župan je upozorio da je rebalansom proračuna za 2026. godinu predviđen manjak od približno 254 milijuna eura, dok je za sljedeću godinu planiran manjak od gotovo 180 milijuna eura. Ukupno je riječ o približno 434 milijuna eura planiranog manjka prihoda u odnosu na rashode tijekom dvije godine.
– U dvije godine 400 milijuna eura minusa. Je li to zbog stranačkog kadroviranja ili nekih projekata koji nisu realni i koji se neće izvršiti? – upitao je Župan.
Pritom je naglasio da planirani proračunski manjak ne može biti opravdan isključivo poreznim izmjenama koje donosi država.
Posebno se osvrnuo na ukidanje poreza na dohodak od mirovina, zbog čega bi Zagreb, prema gradonačelnikovim najavama, trebao ostati bez približno 80 milijuna eura prihoda.
– Mi taj potez Vlade pozdravljamo. Apsolutno je dobro da naši umirovljenici u ovoj situaciji ne plaćaju porez na mirovine. Međutim, opet moramo demantirati gradonačelnika. Oni će bez tih 80 milijuna eura opet imati 7,5 posto više – rekao je Župan.
Upozorio je da porezni prihodi Grada rastu ponajprije zahvaljujući povećanju plaća, a ne rezultatima rada gradske uprave.
– To nije zahvaljujući njegovu radu, nego zahvaljujući tome što plaće idu gore. Vrlo jednostavno, više troši nego što ima, a prihodi rastu – ustvrdio je Župan.
Projekti se najavljuju, a građani čekaju njihovu realizaciju
Kao jednu od najvećih posljedica takve proračunske politike Župan je izdvojio nedovoljna ulaganja u komunalnu infrastrukturu.
Prema njegovoj ocjeni, građani već osjećaju posljedice odgađanja velikih investicija, a u sljedećoj godini situacija bi mogla biti još nepovoljnija.
– To smanjenje građani najviše osjećaju kroz neizvršavanje komunalne i ostale infrastrukture. Da ne govorimo o gradskim četvrtima, vašem parku, ulici ili školi. A ove godine bit će još manje – upozorio je.
Posebno je izdvojio Heinzelovu ulicu, gdje je planirano proširenje tramvajske mreže, ali je postupak javne nabave bio suočen s problemima.
– Heinzelova je ponovno u proračunu, a znamo da je već dva puta ovo ljeto poništen natječaj. Što je s Domom sportova? Što je s Branimirovom ulicom? Što je sa školom u Dragonošcu? Što je s 18. gimnazijom i školama na Šalati? – upitao je Župan.
Naglasio je da HDZ podržava projekte koji se realiziraju, ali smatra da se mora postaviti pitanje učinkovitosti njihova provođenja i trošenja javnog novca.
Kao pozitivan primjer naveo je radove na stadionu u Kranjčevićevoj ulici, ali je pritom otvorio pitanje ukupnih troškova projekta.
Novo zaduživanje od 80 milijuna eura
Župan je kritizirao i najavu komercijalnog kredita od 80 milijuna eura kojim bi Grad trebao financirati nastavak kapitalnih ulaganja.
Na pitanje je li novo zaduživanje opravdano uz proračun od približno tri milijarde eura, odgovorio je da bi gradska vlast najprije trebala pronaći mogućnosti ušteda.
– Apsolutno se uvijek rebalansom proračuna mogu pronaći uštede. Nabrojio sam neke projekte koji definitivno stoje u mjestu, a vidljivo je da se velik dio onoga što se radi i završava financira europskim sredstvima – rekao je Župan.
Ocijenio je da gradska uprava nije pripremila dovoljno vlastitih projekata za financiranje iz europskih fondova.
– Čim europska sredstva stanu, čim nema novih projekata jer nisu pripremljeni u administrativnom dijelu, onda su i sredstva manja. Sve ovo što se radi, i Paromlin i drugi projekti, zahvaljujući je europskim sredstvima – istaknuo je.
Pritom je postavio pitanje koliko je velikih investicija gradska vlast u proteklim godinama provela isključivo vlastitim sredstvima.
– Ne znam koji je posljednji projekt gradonačelnik, a ovo mu je već šesta godina, proveo u cijelosti, a da je financijer Grad Zagreb sto posto. Nema nijednog – ustvrdio je Župan.
Župan: Zagrebu nedostaje prometna strategija
Jedan od najvećih nedostataka predloženog proračuna, prema Županovu mišljenju, izostanak je sustavnog ulaganja u prometnu infrastrukturu.
Posebno je izdvojio potrebu izgradnje podvožnjaka i nadvožnjaka na Slavonskoj aveniji te drugih prometnih rješenja koja bi mogla smanjiti svakodnevne gužve.
– Nemamo pravu strategiju prometa. Imamo križanje Slavonske avenije s Ulicom Siniše Glavaševića i Ulicom Gordana Lederera, gdje imamo gotovo građevinsku dozvolu za denivelaciju. Toga nema u ovom proračunu – upozorio je.
Kritizirao je i nedovoljnu suradnju Grada s državom na rješavanju željezničkog prometa i drugih važnih infrastrukturnih pitanja.
Više novca za udruge, dok promet i zdravstvo čekaju
Osvrnuvši se na raspodjelu sredstava, Župan je kritizirao povećanje izdvajanja za pojedine udruge i programe, dok istodobno nedostaje ulaganja u promet, vrtiće i zdravstvene ustanove.
Naglasio je da ne osporava financiranje kulture, obrazovanja i javnih ustanova, ali smatra da bi gradska vlast trebala jasnije odrediti prioritete.
– Raznorazne udruge koje se bave ideološkim ili nekim sumnjivim temama, je li u ovo vrijeme bolje da radimo neki vrtić ili da rješavamo nešto u zdravstvu, kroz domove zdravlja, nego da povećavamo sredstva za takve situacije? – upitao je Župan.
Prema njegovu mišljenju, ulaganja u zdravstvo, promet i komunalnu infrastrukturu trebala bi imati prednost pred povećanjem rashoda koji nisu nužni za svakodnevno funkcioniranje grada.
Jakuševec se planira zatvoriti, a Resnik još nije izgrađen
Župan je upozorio i na neriješeno pitanje gospodarenja otpadom, posebno u kontekstu najavljenog zatvaranja odlagališta Jakuševec 2028. godine.
Centar za gospodarenje otpadom u Resniku još nije izgrađen, a HDZ-ov zastupnik smatra da gradska vlast nije ponudila dovoljno konkretnih odgovora o budućnosti zbrinjavanja otpada.
Osvrnuo se i na neriješena pitanja povezana s ranijim koncesijskim ugovorima i sporovima, za koje je ustvrdio da bi mogli prouzročiti dodatne financijske obveze.
– Za Resnik, odnosno centar za gospodarenje otpadom, imali smo lijepu prezentaciju, međutim od toga ništa – rekao je Župan.
Posebno je podržao ideju povezivanja gospodarenja otpadom s energetskim sustavom Zagreba.
Predložio je razmatranje gradnje energane, odnosno postrojenja za termičku obradu otpada, koje bi moglo proizvoditi toplinsku energiju za zagrebački sustav grijanja.
– Vidimo da je država uložila u toplinarstvo više od 100 milijuna eura za vrelovod. Zašto ne bismo napravili rješenje, toplanu, energanu, spalionicu ili termičko postrojenje pa građanima Zagreba pružali jeftinije grijanje, a da im ne povećavamo cijenu Čistoće ili grijanja? – upitao je Župan.
Ocijenio je da bi suradnja Grada i države kroz model javno-javnog partnerstva mogla biti jedan od načina realizacije takvog projekta.
Hoće li građanima poskupjeti ZET, Čistoća i voda?
Župan je na kraju razgovora izrazio bojazan da bi gradska vlast nedostatak sredstava mogla pokušati nadoknaditi povećanjem cijena javnih i komunalnih usluga.
Spomenuo je mogućnost poskupljenja javnog prijevoza, odvoza otpada te vodoopskrbe i odvodnje.
– Vidimo da je sva intencija ovog proračuna, kukanja i plakanja, da će rezultat sigurno biti povećanje cijena usluga građanima. Bilo da je riječ o ZET-u, Čistoći ili Vodoopskrbi i odvodnji – rekao je Župan.
Zaključio je kako gradska vlast uspješno predstavlja najavljene projekte, ali smatra da njihova realizacija ne prati obećanja.
– On sve to nešto radi ispod žita i obećava. Lijepo to prezentira, lijepo to izgleda na slajdovima i konferencijama za novinare, a realizacija je kao i ova kiša danas – zaključio je Župan.