Voća i povrća uvezli smo za više od 100 milijuna eura
U prva tri mjeseca Hrvatska je izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 552 milijuna eura, što je 8 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz rastao po stopi od 10 posto, sa 769 na 844 milijuna eura, čime nam je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65 posto, piše Večernji list.
-U uvozu su najzastupljeniji meso i klaonički proizvodi, proizvodi na bazi žitarica i škroba, mlijeko i mliječni proizvodi te voće. Sve su to proizvodi s visokom dodanom vrijednošću, što zapravo govori da imamo lošu strukturu proizvodnje i to moramo mijenjati- kaže potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Svježeg goveđeg mesa uvezli smo za 15,4 milijuna eura, za 2 milijuna više nego u istom razdoblju 2019., a kako su cijene svinjetine globalno rasle u nebo, nešto manji količinski uvoz zahvaljujući rastu domaće proizvodnje stajao nas je 58 milijuna eura, čak 34 posto ili 15 mil. eura više nego što smo svinjetinu plaćali u prvom tromjesečju lanjske godine. Peradi, potvrđuju to i u Croatiastočaru, i sami možemo proizvesti dovoljno, no s dampinškim uvozom piletine i puretine iz Italije, Mađarske, Poljske… uvoz je trostruko veći od izvoza – i u prvom je tromjesečju stajao oko 11,7 milijuna eura
-Moramo povećavati proizvodne kapacitete, ulagati u inovacije, nove tehnologije, digitalizaciju i stvarati konkurentnije proizvode– kaže Kovačević, ističući da se strategijom i politikom potpora proizvodnja mora usmjeriti na povećanje produktivnosti i samodostatnosti.
Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno tek kukuruza, pšenice, ječma i zobi te mandarina. Voćem podmirujemo 50 posto, a povrćem 65 posto potreba, no niti smo dovoljno fokusirani na proizvodnju i povećanje konkurentnosti niti koristimo sve raspoložive resurse.
Povrća smo tako u prva tri mjeseca uvezli za 46,4 milijuna eura, za 90 tisuća eura manje nego lani, dok je uvoz voća iznosio 56,3 milijuna eura ili 9 milijuna eura više. Uz mizernu domaću proizvodnju voća i povrća, koje je tek 11,6 milijuna eura završilo u izvozu, “osuđeni” smo tako na čak 8 milijuna eura vrijedan uvoz krumpira iz Bugarske, Cipra, Egipta… Rajčica iz Albanije, Njemačke, Španjolske… uvezli smo za više od 4,2 milijuna eura, crvenog luka i češnjaka za 4,6, a jabuka i krušaka za 3,9 mil. eura iz Poljske, Austrije, BiH, Turske, Srbije, piše u srijedu Večernji list.
