Krišto o Gospiću: Slučaj je dignut na entu potenciju, a sličnih problema ima diljem Hrvatske

Slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću posljednjih je dana ponovno izazvao snažne političke reakcije i zabrinutost javnosti. Dok se pokušava utvrditi stvarni opseg onečišćenja i odgovornost za ono što se godinama događalo, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom Lana Krišto upozorila je da bi u središtu rasprave ipak morala ostati struka.

– Nastala je mješavina svega. U određenoj se mjeri sluša struka. Vještačenje je napravio Geotehnički fakultet, koji ima stručnjake iz područja inženjerstva okoliša. Koliko sam upoznata, i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost savjetovao se sa stručnjacima o načinu sanacije same lokacije – rekla je Krišto.

Dodala je kako je istodobno postojao snažan pritisak javnosti, zbog čega se u cijelu priču snažnije uključila i politika.

– Imamo vrlo velik pritisak javnosti pa se na temelju toga vjerojatno dosta uključila i politika. To je po meni i razumljivo jer je politika određeni korektiv u društvu i radi ono što bi trebala raditi – istaknula je.

„Slučaj je dignut na entu potenciju“

Krišto nije željela nagađati zbog čega je slučaj Gospića upravo sada dobio toliko prostora u javnosti, ali je upozorila da sličnih problema u Hrvatskoj ima još.

– Nisam osoba koja bi trebala zaključivati zašto je do toga došlo. Voljela bih ostati u području svoje struke, ali činjenica je da je ovaj slučaj dignut na entu potenciju, a nažalost postoje još mnogi slični slučajevi – rekla je.

Naglasila je i kako kriminal povezan s otpadom nije problem koji postoji samo u Hrvatskoj.

– Hrvatska nije jedina. Takve se stvari događaju diljem Europe. Mi svake dvije godine organiziramo konferenciju, a kriminal u otpadu jedna je od glavnih tema ovogodišnjeg izdanja. Imamo predavače iz Švedske i Francuske koji će govoriti upravo o toj temi – rekla je Krišto.

Pritom je naglasila da činjenica da se slični slučajevi događaju i u drugim europskim državama ni na koji način ne može biti opravdanje.

– To nije opravdanje za ono što se dogodilo. Činjenica je da takvi slučajevi postoje. Vjerojatno unutar sustava dolazi do toga da je nezakonito odlaganje jeftiniji način rješavanja otpada s kojim počinitelji ne znaju ili ne žele postupati na zakonit način – objasnila je.

Prvi korak mora biti sprječavanje daljnjeg onečišćenja

Prema njezinim riječima, sanacija lokacije trebala bi početi sprječavanjem daljnjeg širenja onečišćenja.

– Prvo bi trebalo spriječiti daljnje onečišćavanje. Vjerojatno bi trebalo postaviti zaštitnu foliju kako oborinske vode ne bi dolazile u dodir s otpadom i kako bi se spriječilo daljnje procjeđivanje – objasnila je.

Nakon toga trebalo bi precizno utvrditi što se na lokaciji zapravo nalazi.

– Potrebno je karakterizirati otpad jer nije sva odložena masa opasni otpad. Pri sanaciji bi trebalo odvojiti neopasni od opasnog otpada. Neopasni bi se otpad mogao dodatno obraditi ili, ovisno o njegovim svojstvima, propisno odložiti – rekla je Krišto.

Problem nastaje kod opasnog otpada, za koji Hrvatska trenutačno nema odgovarajuće kapacitete.

– Kod opasnog otpada bojim se da su tehničke mogućnosti uglavnom vezane uz spaljivanje. A to u Hrvatskoj ne možemo napraviti. Moramo biti jasni: Hrvatska trenutačno nema rješenje za takvu vrstu opasnog otpada – upozorila je.

https://youtu.be/4js_8FVNZu0

Odgovorni su počinitelji, ali zakazao je i nadzor

Govoreći o odgovornosti za ono što se dogodilo u Gospiću, Krišto je naglasila da su prvi odgovorni oni koji su otpad nezakonito odlagali.

– Najviše su krivi oni koji su to napravili, dakle oni koji su otpad ondje odlagali. Oni su prvi odgovorni. Nakon toga dolazi sustav nadzora. Netko je to morao nadzirati, netko je morao vidjeti što se događa. Nije se smjelo dopustiti da se godinama na taj način odlaže otpad – rekla je.

Dodala je da svaki dio sustava snosi dio odgovornosti, ali da njezina uloga nije utvrđivati krivnju.

– Svaki dio sustava ima određenu ulogu u tome što se dogodilo. Moj posao nije tražiti krivca. Bavim se gospodarenjem otpadom i tehničkim pitanjem kako se takva lokacija može sanirati. Utvrđivanje odgovornosti posao je nadležnih institucija – naglasila je.

Problem je što se odluke godinama ne provode

Jedan od razloga zbog kojih Hrvatska teško uspostavlja učinkovit sustav gospodarenja otpadom Krišto vidi u stalnim nesuglasicama između lokalne i državne vlasti te različitih stručnih pristupa.

– Najčešće lokalna vlast ima jednu ideju, država drugu, a struka treću. Nije problem u tome što postoje različita mišljenja. I stručnjaci mogu imati različita mišljenja unutar svoje struke. Problem je što bi jednom trebalo donijeti odluku i zatim je provesti do kraja. Tako bi se barem nešto napravilo – rekla je.

U suprotnome, dodala je, rasprave se nastavljaju, a konkretna rješenja izostaju.

– Ovako se na kraju ne napravi ništa jer svatko ima svoje mišljenje. Isto vidimo i u slučaju Gospića. Javili su se stručnjaci, političari, građani i mediji. Svi su se uključili i nisam sigurna kako iz toga može proizaći nešto dobro ako na kraju nema jasne odluke o tome što je ispravno napraviti – zaključila je Lana Krišto.