Nakon Hipodroma nova eksplozija u Zagrebu: Vodomjeri otvorili pitanje tko vlada Holdingom

Afera oko natječaja za daljinsko očitanje vodomjera u Zagrebu otvorila je novu političku frontu u glavnom gradu. U središtu priče su Vodoopskrba i odvodnja, Zagrebački digitalni grad, Zagrebački holding i pitanje odgovornosti gradonačelnika Tomislava Tomaševića.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila je odluku o odabiru u postupku nabave uređaja i opreme za daljinsko očitavanje vodomjera s ugradnjom. Riječ je o postupku koji je Grad Zagreb provodio kao središnje tijelo za nabavu u ime i za račun Vodoopskrbe i odvodnje, a u dokumentaciji DKOM-a navodi se i da je kao najpovoljnija bila odabrana ponuda tvrtke Ikom d.d.

Vrijednost posla u javnosti se navodi oko 40 milijuna eura. Prema dostupnim informacijama, natječaj je bio vezan uz četverogodišnji okvirni sporazum za sustav daljinskog očitanja vodomjera, a postupak je dodatno opterećen i interesom istražitelja za ranije postupke u ViO-u.

Digitalni grad kao dio iste priče

Gradska zastupnica Dina Dogan smatra da odlazak Filipa Jurišića s čela podružnice Zagrebački digitalni grad nije izoliran slučaj, nego dio šireg problema u upravljanju gradskim sustavima. Jurišić je otišao nakon što je kontrolom utvrđena nepravilnost pri korištenju službene kartice, a iz Holdinga je ranije priopćeno da je riječ o iznosu od 936 eura. Gradonačelnik Tomašević potvrdio je da Jurišić više nije ni zaposlenik Zagrebačkog holdinga ni član Možemo.

Dogan tvrdi da se ne radi samo o Zagrebačkom digitalnom gradu.

— Ne radi se samo o Digitalnom gradu, radi se o jednoj koncentraciji moći koja je napravljena između Digitalnog grada kao trgovačkog društva unutar Holdinga i Gradskog ureda za IT. Ono što je apsurdno je da i jednu i drugu vertikalu drži direktno Možemo — rekla je Dogan.

Prema njezinim riječima, odlazak Jurišića samo je jedan u nizu odlazaka iz gradskog sustava. Podsjetila je i na odlaske iz Plinare, ViO-a i drugih dijelova Holdinga te ustvrdila da se problem nalazi u političkom modelu imenovanja.

— Da biste imali profesionalnu upravu, ona mora biti nestranačka i dobro honorirana. Kada imate vertikalu upravljanja gdje svakog direktora imenuje Uprava Holdinga, koju kontrolira sam gradonačelnik, onda se ovdje ne radi o jasnim, transparentnim kriterijima zapošljavanja, nego i o političkom odlučivanju — poručila je Dogan.

Župan: Građani čekaju priključke, Grad gubi novac

Gradski zastupnik HDZ-a Mario Župan kaže da je slučaj ViO-a ozbiljan jer posljedice ne ostaju samo na razini politike i javne nabave.

— Ovdje govorimo o oko 40 milijuna eura, govorimo o priključcima i vodomjerima. Ovo je ozbiljna situacija. Građani ne mogu dobiti svoje vodomjere. Ljudi čekaju po devet, deset mjeseci za priključak kuće ili stana. Ugrožava se njihova egzistencija, njihovi krediti, a Grad Zagreb gubi prihod kroz komunalni doprinos i uporabne dozvole — rekao je Župan.

Župan tvrdi da gradonačelnik ne može odgovornost prebaciti isključivo na direktore ili službe koje su pripremale dokumentaciju.

— Ako imamo bagatelnu nabavu do 15 ili 20 tisuća eura, to nije isto kao natječaj od 40 milijuna eura. Kada potpisujete nešto velike vrijednosti, sjednete s pravnom službom, financijama i nabavom. Pitate kakva je bila procedura, koliko se ljudi prijavilo, je li bilo primjedbi. Najlakše je reći da ništa niste znali — rekao je Župan.

Oporba povezuje ViO, Holding i Digitalni grad

Dogan slučaj ViO-a povezuje sa Zagrebačkim digitalnim gradom. Prema njezinim riječima, riječ je o sustavima koji se međusobno dodiruju kroz digitalizaciju komunalne infrastrukture.

— To je priča na koju sam upozoravala prije nekoliko mjeseci jer je sve dosta povezano. Holding je jako važno poduzeće i velik je utjecaj moći. Ovdje vidimo da se ne radi o iznimci, nego očito o nekom pravilu, jer previše je sličnih situacija u premalo vremena. I opet, na čelu svega je Tomašević — rekla je Dogan.

Pritom je spomenula i druge slučajeve koji su proteklih mjeseci opterećivali zagrebačku vlast: Gradsku plinaru Opskrbu, Čistoću, ViO, pročistač otpadnih voda i Hipodrom.

— Ako na pozicije postavite ljude koji ne znaju raditi svoj posao ili su instalirani samo zato da bi odradili posao za nekog trećeg, onda dolazimo do afera — rekla je Dogan.

Župan pak tvrdi da su zaposlenici Zagrebačkog digitalnog grada već ranije upozoravali na probleme.

— Neću ih prozivati kao zviždače, nego kao ljude koji rade u Digitalnom gradu. Oni upozoravaju na procese, međuljudske odnose i, pod navodnicima, na kriminal. Nisu oni stručni reći ima li kriminala ili ne, ali gdje ima dima, ima i vatre. Previše je tih afera u Zagrebačkom holdingu — rekao je Župan.

Traži se tematska sjednica Skupštine

Dogan smatra da bi Gradska skupština trebala otvoriti tematsku raspravu o velikim komunalnim projektima, ali tvrdi da vladajuća većina takve prijedloge odbija.

— To sam pokušala napraviti i prije nekoliko mjeseci i svi ti prijedlozi se odbijaju. Većinu u Gradskoj skupštini čine Možemo i SDP. Nakon ljeta ponovno ćemo ići sa zaključkom koji će tražiti dodatni izvještaj ili barem sazivanje tematske sjednice, ali znam da će većina to odbiti — rekla je Dogan.

Prema njezinu mišljenju, Skupština je izgubila ulogu korektiva prema gradskim poduzećima i gradskoj upravi.

Župan, s druge strane, očekuje da institucije provjere sve navode, ali i da gradonačelnik javno preuzme političku odgovornost.

— Očekujemo da državne institucije provjere sve podatke i sve navode. Onaj tko je kriv, neka se procesuira. A gradonačelnik moralno treba izaći javno i reći za što je odgovoran — zaključio je Župan.

Vodomjeri su tako postali puno više od komunalne opreme. Postali su politički problem vlasti koja je Zagreb osvojila na obećanju transparentnosti. Nakon ViO-a, Digitalnog grada i Holdinga, oporba traži odgovore u Skupštini, a građani čekaju ono osnovno: priključke, vodomjere i sustav koji funkcionira