Kamere, GPS i nove obveze: Država steže nadzor nad otpadom, građani pozvani u raspravu

Udruga Ekologija grada upozorila je javnost na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o gospodarenju otpadom, dokument koji bi mogao znatno promijeniti način na koji se u Hrvatskoj nadzire, prikuplja, prevozi i obrađuje otpad.

Prema dostupnom nacrtu objavljenom na portalu e-Savjetovanja, predložene izmjene odnose se na niz osjetljivih točaka sustava: od obveznog videonadzora lokacija gospodarenja otpadom, preko GPS praćenja vozila za prijevoz otpada, do strožih uvjeta za dozvole, financijska jamstva, koncesije za otpadnu zemlju i kamenje te kontrolu rada sustava na terenu.

Kamere na lokacijama za otpad

Jedna od najvažnijih predloženih promjena je uvođenje neprekinutog videonadzora na lokacijama gospodarenja otpadom. Obveza bi se odnosila na pravne osobe i obrtnike koji imaju dozvolu za gospodarenje otpadom, osobe upisane u Očevidnik sakupljača i oporabitelja te one koji upravljaju reciklažnim dvorištima.

Prema nacrtu, videonadzor bi morao omogućiti pohranu i pregledavanje snimki, a mrežni pristup videonadzoru i zapisima morao bi biti dostupan Ministarstvu i Državnom inspektoratu. Detalji provedbe trebali bi se naknadno urediti pravilnikom ministra.

GPS praćenje prijevoza otpada

Prijedlog uvodi i novu obvezu za prijevoznike otpada. Vozila bi morala biti opremljena GPS uređajem koji bilježi točan položaj, vrijeme i povijest kretanja vozila. Povijest vožnje morala bi biti dostupna najmanje dvije godine.

Podatke bi, prema nacrtu, na zahtjev mogli tražiti ovlašteni inspektori Državnog inspektorata i službenici MUP-a. Time se želi smanjiti prostor za manipulacije u prijevozu otpada, ali se istodobno otvara pitanje troška, zaštite podataka i razmjernosti mjere.

Stroži uvjeti za dozvole i javni popis zabrana

Predložene izmjene postrožuju i uvjete za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom. Podnositelj zahtjeva morao bi, među ostalim, dokazati pravni odnos prema lokaciji, posjedovanje potrebnih akata za uporabu, izrađen elaborat, financijsko jamstvo te činjenicu da se ne nalazi na popisu osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom.

Nacrt predviđa i uspostavu jedinstvenog javnog popisa osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom. Na popis bi se uvrštavale pravne osobe, obrtnici i fizičke osobe kojima je izrečena zabrana ili koje nisu postupile po naređenim mjerama inspekcije. Popis bi bio javno dostupan na stranicama Ministarstva.

Koncesije za otpadnu zemlju i kamenje

Posebna novost odnosi se na otpadnu zemlju i kamenje. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave bilo bi obvezno na svojem području dodijeliti koncesiju za gospodarenje tom vrstom neopasnog otpada.

Tvrtke i obrtnici kod kojih nastaje takav otpad morali bi ga držati odvojeno od drugog otpada i predati ovlašteniku koncesije. Lokalna samouprava morala bi osigurati da cijena preuzimanja bude primjerena okolnostima na području za koje se koncesija dodjeljuje.

Veće obveze za gradove i općine

Prijedlog dodatno opterećuje jedinice lokalne samouprave. Gradovi i općine morali bi najmanje jednom godišnje organizirati akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada te o tome dostaviti podatke Ministarstvu do 31. ožujka za prethodnu godinu.

Predviđa se i da komunalni redari kontroliraju lokacije gospodarenja otpadom najmanje jednom u 30 dana. Kontrola bi uključivala procjenu količine otpada, provjeru nalazi li se otpad na odgovarajućim mjestima i dostavu izvješća Državnom inspektoratu.

Otvorena pitanja: trošak, privatnost i provedba

Upravo tu se otvara ključni problem na koji upozorava i Udruga Ekologija grada. Mjere idu u smjeru jačeg nadzora, ali nije nevažno tko će ih platiti i tko će ih stvarno provoditi.

Videonadzor, GPS uređaji, dodatne evidencije, financijska jamstva i češće kontrole mogu povećati troškove poslovanja davatelja usluga, oporabitelja i prijevoznika. Dio tih troškova, kao što to obično biva u komunalnom svemiru, na kraju može završiti kod građana.

Posebno osjetljivo pitanje ostaje pravna sigurnost vlasnika nekretnina. Nacrt predviđa da jedinica lokalne samouprave može steći zakonsko založno pravo nad nekretninom na kojoj je uklonila otpad, do visine troškova uklanjanja.

U pozadini je i ranija odluka Ustavnog suda iz 2023. godine, kojom je ukinuta odredba Zakona o gospodarenju otpadom prema kojoj su svi korisnici zajedničkog spremnika mogli snositi ugovornu kaznu ako se ne utvrdi pojedinačna odgovornost. Ustavni sud tada je naglasio da građanin ne smije snositi trošak otpada za koji je odgovoran netko drugi.

Javna rasprava ne bi smjela proći ispod radara

Gospodarenje otpadom u Hrvatskoj već godinama je jedno od najskupljih, najsporijih i politički najneugodnijih komunalnih pitanja. Novi prijedlog zakonskih izmjena zato nije samo tehnički dokument za stručnjake i komunalna poduzeća.

On izravno zadire u rad gradova i općina, poslovanje tvrtki, nadzor inspekcija, prava vlasnika nekretnina i svakodnevni život građana. Zato je važno da se u raspravu uključe svi dionici sustava: građani, lokalna samouprava, komunalne tvrtke, prijevoznici, oporabitelji, pravnici i okolišne udruge.

Jer kada je otpad u pitanju, Hrvatska već ima dovoljno iskustva s time da se problemi ne rješavaju sami od sebe. Uglavnom samo promijene adresu. I onda opet završe pred nečijim vratima.