Petek: Tomašević nas šiša dok Zagreb tone u afere

Renato Petek u ZOOM-u je ustvrdio da Zagreb više nema problem jedne afere, nego problem upravljanja cijelim gradskim sustavom.

Zagreb više ne potresaju samo pojedinačne afere. Nakon Hipodroma, digitalnih vodomjera, odlazaka iz Zagrebačkog holdinga, slučaja Filipa Jurišića, Savske ceste, Adventa i niza ranijih kontroverzi oko javnih nabava, ponovno se otvara pitanje koje je politički najneugodnije za gradonačelnika Tomislava Tomaševića: tko stvarno upravlja Zagrebom i tko za to snosi odgovornost.

O tome je u emisiji ZOOM govorio Renato Petek, bivši gradski zastupnik i voditelj podcasta Zona, koji tvrdi da se u Zagrebu više ne može govoriti o izoliranim slučajevima. Prema njegovoj ocjeni, problem je dublji. Nije riječ samo o tome da se jedna nabava srušila, jedan direktor otišao ili jedan stranački čovjek izbačen iz sustava. Riječ je, kaže Petek, o obrascu.

Frizura kao dimna zavjesa

Razgovor je počeo gotovo groteskno. Dok Zagreb potresaju ozbiljne teme, od USKOK-ovih izvida do natječaja vrijednih desetke milijuna eura, dio javnog prostora bavio se frizurom gradonačelnika.

Petek je tu epizodu iskoristio kao političku metaforu.

— Za gradonačelnika je očito bitno da uspijeva plivati kroz sve ove probleme grada na način da se u mainstream medijima raspravlja o njegovoj frizuri. Ništa nije bitno, nijedan problem koji tišti ovaj grad, nego se raspravlja gdje se on šiša — rekao je Petek u ZOOM-u.

Potom je dodao rečenicu koja dobro sažima cijeli razgovor.

— Ne znam tko njega šiša, ali znam da on nas šiša — rekao je Petek.

Ta doskočica nije bila samo uvod u razgovor, nego okidač za širu priču o gradskom novcu, javnim nabavama i obećanjima da će Zagreb nakon Milana Bandića dobiti drukčiji model upravljanja.

Pet godina i 13,2 milijarde eura

Petek tvrdi da je Tomašević u pet godina raspolagao s oko 13,23 milijarde eura gradskog novca. Uspoređuje to s posljednjih pet godina mandata Milana Bandića, kada je, prema njegovim izračunima, Grad Zagreb raspolagao s približno šest milijardi eura. Sličnu je tvrdnju Petek iznio i u javnim objavama, navodeći da Zagreb za taj novac nije dobio nijedan veliki kapitalni projekt.

Petek pritom ne osporava da se grade vrtići, škole, bazen u Španskom, stadion u Kranjčevićevoj ili Paromlin. Ali tvrdi da to nisu projekti koji mijenjaju razvojnu sliku grada.

— Ovaj grad treba projekt koji će povećati kvalitetu života, riješiti veliki problem i imati utjecaj na sljedećih 20 ili 30 godina razvoja. To može biti metro, Zagreb na Savi ili nešto treće. Ali Zagreb takav iskorak nije dobio — rekao je Petek.

Prema njegovoj ocjeni, vrtići, škole, komunalna infrastruktura i obnova jesu nužan posao grada, ali nisu vizija. Grad, kaže, ne može živjeti samo od najava, tabla i press konferencija.

— Mi nemamo nekoga s vizijom. Nemamo nekoga tko će napraviti veliki iskorak i promijeniti identitet grada — poručio je.

Vodomjeri kao politički problem

Središnji dio razgovora odnosio se na aferu digitalnih vodomjera. Riječ je o natječaju vrijednom gotovo 40 milijuna eura, koji je završio pred DKOM-om, a slučajem su se bavili i policija i USKOK. DKOM je poništio odluku o odabiru za daljinsko očitanje vodomjera, a direktor Vodoopskrbe i odvodnje Marko Blažević podnio je ostavku nakon što se našao pod izvidima.

Za Peteka je tu ključno pitanje odgovornosti.

— Kad se radi o 40 milijuna eura, onda to ne može proći kao bagatelna nabava. To mora proći pravni tim, službe i ljude koji za to odgovaraju. Gradonačelnik ne može reći da ne može biti odgovoran za svaki potpis, jer njegov potpis nešto znači — rekao je Petek.

Posebno problematizira činjenicu da je cijeli projekt vezan uz digitalizaciju, Zagrebački holding i podružnicu Zagrebački digitalni grad. Petek tvrdi da digitalni vodomjeri nisu samo tehničko pitanje očitanja potrošnje vode, nego dio šire priče o digitalnoj infrastrukturi Zagreba. Na tu je temu 01Portal već pisao, upozoravajući da bi afera vodomjeri mogla biti tek početak šire borbe za digitalnu kontrolu grada.

Filip Jurišić i pitanje dvostrukih kriterija

U razgovoru se otvorio i slučaj Filipa Jurišića, bivšeg voditelja Zagrebačkog digitalnog grada. Jurišić je otišao iz Holdinga i iz stranke Možemo! nakon slučaja sa službenom karticom, ali Petek problem ne vidi samo u tom iznosu.

Za njega je službena kartica manja priča. Veća je, tvrdi, uloga Jurišića u sustavu digitalizacije i projektima koji se vežu uz digitalnu infrastrukturu. 01Portal je ranije objavio da Petek nakon Jurišićeva odlaska traži provjeru digitalizacije Holdinga, mreže i kontrole nad digitalnom infrastrukturom Zagreba.

Petek pritom postavlja pitanje zašto je Jurišić, ako je bio neprihvatljiv za Holding i Možemo!, ostao u Nadzornom odboru Gradske plinare Zagreb.

— Ako je njegovo ponašanje bilo neprihvatljivo za Holding i za stranku, zašto je prihvatljivo za nadzor gradske tvrtke — pita Petek.

Po njegovu mišljenju, to pokazuje da se ljudi iz sustava ne uklanjaju do kraja, nego se premještaju, zbrinjavaju ili ostavljaju na pozicijama koje ne stvaraju isti javni pritisak.

Holding kao kolodvor

Petek tvrdi da je Zagrebački holding postao sustav iz kojeg ljudi odlaze prečesto da bi se to moglo nazivati normalnom fluktuacijom.

— Uprava Holdinga je kao kolodvor. Non-stop je neka promenada. To je loše za upravljanje — rekao je Petek.

Podsjetio je na odlazak Marka Blaževića iz ViO-a, ranije odlaske iz Uprave Holdinga, slučaj Damira Novinića, Matije Subašić Maras i sada Filipa Jurišića. Prema Peteku, kad ljudi odlaze s plaća od nekoliko tisuća eura, onda se mora postaviti pitanje što se događa unutar sustava.

— Nešto je trulo u tome svemu kad ljudi bježe s plaća od četiri do sedam tisuća eura. To su vrlo dobre plaće — rekao je.

Petek smatra da se bez neovisne revizije ključnih poslova u Holdingu ne može znati što se ondje stvarno događalo. Za razliku od Grada, kaže, u Holdingu se ne vidi dovoljno. Javnost nema uvid do četvrte razine transakcija, a ključni ugovori i procesi ostaju skriveni u sustavu koji se izvana vidi samo kroz skupštinska izvješća i opće brojke.

Hipodrom kao početak političke štete

U razgovoru je ponovno spomenuta i afera Hipodrom. Ona je za Tomaševićevu vlast bila prva velika politička pukotina, jer je otvorila pitanje upravljanja gradskim ustanovama i nadzora nad novcem. Bivši čelnik Ustanove za upravljanje sportskim objektima Kosta Kostanjević nagodio se s USKOK-om i priznao krivnju, a 01Portal je ranije pisao da je Grad Zagreb nakon mjeseci oklijevanja postavio imovinsko-pravni zahtjev.

Petek tu aferu veže uz širi obrazac. Po njemu, i u Hipodromu i u vodomjerima ponavlja se isto pitanje: kako dokumenti, ugovori i veliki iznosi prolaze kroz gradski sustav bez jasne političke odgovornosti onih koji su na vrhu.

— Imamo sličnu priču u Hipodromu. Gradonačelniku se, izgleda, podvaljuju dokumenti u iznosima od dva, tri, pet, deset, dvadeset ili četrdeset milijuna eura, a on ih potpisuje — rekao je Petek.

Savska cesta i povratak starih dobavljača

Iz Holdinga se razgovor preselio na Savsku cestu. Grad ondje postavlja žute gumene separatore i stupiće kako bi se odvojio tramvajski promet i ubrzao javni prijevoz. No Petek u tome vidi još jednu priču o javnoj nabavi.

Tvrdi da je sporno što je riječ o poslu u kojem je pristigla samo jedna ponuda i u kojem se pojavljuje tvrtka Cestodom, koju povezuje s Bandićevim razdobljem i starim modelom gradskih dobavljača.

— Možemovci su govorili da će povećati kompetitivnost javne nabave. To znači pojednostaviti postupke, otvoriti prostor većem broju ponuditelja i dobiti povoljniju cijenu za grad. A ovdje imate jednu ponudu — rekao je Petek.

Petek tvrdi da su se već u fazi postupka javljale tvrtke koje su upozoravale da tehničke specifikacije nalikuju proizvodu koji može ponuditi samo jedan dobavljač. Za njega je to bit problema javne nabave s jednim ponuditeljem.

— To je bila jedna od ključnih kritika Bandićeva sustava. A danas opet vidimo isti obrazac — rekao je Petek.

Podsjetio je da su Tomašević i Možemo! u oporbi obećavali provjeru ugovora s privatnim tvrtkama, neovisnu analizu gradskih financija i raskid sa starim modelom upravljanja. Prema Peteku, ništa od toga nije provedeno na način kako je javnosti bilo najavljeno.

Advent i novi kralj starih lokacija

Posebna tema bio je i Advent u Zagrebu. Petek tvrdi da se model dodjele najvrjednijih adventskih lokacija nije bitno promijenio, iako je nova vlast godinama kritizirala Bandićev model.

Grad odlučuje o lokacijama za Advent 2026., a Petek traži objavu zapisnika, bodovanja i svih dokumenata kako bi se vidjelo tko dobiva najvrjednije prostore i pod kojim uvjetima. 01Portal je ranije pisao da Petek traži potpunu transparentnost oko adventskih lokacija.

— Očekujemo da saznamo tko je novi kralj Adventa. Model je nešto bolji, ali ne onako kako su obećali. I dalje vidite iste tvrtke ili iste ljude iza drugih tvrtki na istim pozicijama — rekao je Petek.

Sporna mu je praksa da cijele lokacije dobiva jedan organizator, koji potom upravlja kućicama i ponudom. Za Peteka, to nije dovoljno transparentan model, nego nastavak stare logike u novoj ambalaži.

— Sve je isto, samo su kućice u drugoj boji — zaključio je.

Zlatne ambulante, skupi kvadrati i stare prozivke

Petek je u razgovoru podsjetio i na ranije prozivke oko cijena gradnje javnih objekata. Posebno je spomenuo ambulantu u Gračanima, za koju je tvrdio da je cijena gradnje otišla iznad 6.000 eura po kvadratu. 01Portal je ranije pisao o Petekovim prozivkama oko ambulante u Gračanima, uz tvrdnje o probijenim rokovima i visokim troškovima.

— Njih je bilo toliko sram Doma zdravlja Gračani da su ga pustili da se otvori bez rezanja vrpce, jer sam objavio da je preko 6.000 eura kvadrat — rekao je Petek.

U istom kontekstu spominjao je i vrtiće, javne objekte, Doma zdravlja Zapad i Bolnicu Sveti Ivan na Jankomiru. Poruka je ista: Petek tvrdi da nije problem samo što se novac troši, nego što se troši bez dovoljno jasnog učinka, kontrole i objašnjenja.

Tomašević između odgovornosti i alibija

Najvažnija politička teza razgovora odnosi se na odgovornost. Petek tvrdi da Tomašević ne može biti samo gradonačelnik kada se otvaraju vrtići, najavljuju projekti i režu vrpce, a onda se pozivati na sustav kada stvari završe pred DKOM-om, DORH-om ili USKOK-om.

— Tomislav Tomašević ima odgovornost. On je predstavnik vlasnika. Ne može od toga pobjeći — rekao je Petek.

U toj rečenici sažeta je politička optužba cijelog razgovora. Petek ne tvrdi samo da se događaju afere. On tvrdi da gradonačelnik pokušava politički preživjeti tako da odgovornost spušta na direktore, podružnice, službe ili potpisnike ispod sebe.

No problem je u tome što je upravo Tomašević došao na vlast s obećanjem drugačijih standarda. Ne samo zakonitosti. Nego i transparentnosti, kontrole, kompetentnosti i političke odgovornosti.

Stari sustav, novi rječnik

Na kraju ostaje pitanje koje je Petek otvorio kroz cijeli razgovor: je li Zagreb zaista raskinuo s Bandićevim modelom ili je samo promijenjen politički rječnik.

U Bandićevo vrijeme, Možemo! je kritiziralo javne nabave s jednim ponuditeljem, stare gradske dobavljače, preplaćene projekte, netransparentne odnose s privatnicima i upravljanje gradskim tvrtkama iz političkog centra moći. Danas Petek tvrdi da se mnoge od tih pojava nastavljaju, samo pod vlašću koja je obećavala da će ih iskorijeniti.

Digitalni vodomjeri, Hipodrom, Savska, Advent, skupi javni objekti i osipanje Holdinga za Peteka nisu odvojene epizode. Oni su, tvrdi, simptomi istog problema.

A taj problem nije samo pitanje jednog natječaja, jednog direktora ili jedne službene kartice.

Problem je pitanje upravljanja Zagrebom.