Kako je Zelena akcija od dugogodišnjeg saveznika postala najglasniji kritičar zagrebačke vlasti

U razdoblju od pet godina došlo je do potpunog preokreta u odnosu između Zelene akcije i zagrebačke vlasti. Organizacija koja je desetljećima bila najbliži partner zelenih politika u gradu — i iz koje je potekao sam gradonačelnik Tomislav Tomašević — postupno je prešla u ulogu najglasnijeg oponenta ključnim projektima Grada, ponajprije u području gospodarenja otpadom.

Prvi otvoreni prijepor: Spalionica na Rebru

Razlaz je postao vidljiv krajem veljače 2023. kada je Zelena akcija, zajedno s građanskom inicijativom protiv spalionice infektivnog otpada, prosvjedovala ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Iako su zahtjevi formalno bili usmjereni prema državnom resoru, poruke su se odnosile i na Grad Zagreb. U priopćenju su naveli da je projekt u suprotnosti s GUP-om te da gradski ured potvrđuje kako se na području KBC-a Rebro može obraditi samo otpad koji nastaje unutar same ustanove.

Time je prvi put nakon preuzimanja vlasti otvorena sumnja da bi Grad mogao podržavati rješenja koja otvaraju prostor za prošireno spaljivanje otpada. Dotad je suradnja bila čvrsta i nenametljiva, bez javnih sukoba, što je ovaj istup učinilo prekretnicom u odnosu dviju strana.

Jakuševec: Odgovornost i zastoj u rješenjima

U prosincu 2023. odron na Jakuševcu, u kojem je poginuo radnik, postao je točka na kojoj se rasprava o otpadu preselila iz stručnih dokumenata u polje političke odgovornosti. Zelena akcija tada je objavila priopćenje u kojem traži utvrđivanje odgovornosti svih nadležnih, uključujući Grad Zagreb. Naveli su da je Jakuševec godinama zanemarivan i da je potreban jasan plan njegova zatvaranja.

Istaknuli su i razilaženja između Grada i Ministarstva oko koncepta budućeg sustava gospodarenja otpadom, tvrdeći da ta blokada usporava donošenje nužnih odluka. Nakon tog događaja postalo je jasno da se odnos više ne temelji na pretpostavljenoj suradnji iz ranijih godina, nego na uzastopnim provjerama i upozorenjima.

Studija izvodljivosti za CGO Zagreb: Prijepor oko temeljnog koncepta

Početkom 2024. Zelena akcija objavila je kritičku analizu studije izvodljivosti za budući Centar za gospodarenje otpadom Zagreb. U toj su analizi naveli da dokument razmatra isključivo opcije koje dovode do energetskog oporavka i spaljivanja otpada. Prema njihovoj procjeni, u dokument nisu uključene moderne sortirnice visokog učinka, napredne tehnologije za izdvajanje reciklabilnih materijala niti rješenja kojima se ostatak otpada neutralizira za uporabu u građevinskoj industriji.

Udruga je upozorila i na činjenicu da EU više ne sufinancira izgradnju postrojenja za spaljivanje otpada, što bi značilo da bi budući troškovi — uključujući nadolazeće oporezivanje emisija CO₂ — pali na teret građana Zagreba. Time je sukob postao jasan: gradska uprava zagovara centralizirani model obrade otpada, dok Zelena akcija smatra da takav model odudara od njihovih dugogodišnjih prijedloga.

Prosvjed ispred Gradske uprave: Otvoreni politički sukob

U veljači 2024. Zelena akcija organizirala je prosvjedni performans ispred zgrade Gradske uprave na Trgu Stjepana Radića. Prikaz postrojenja s dimnjakom, uz poruke protiv spaljivanja, označio je prvi izravni prosvjed usmjeren prema aktualnoj gradskoj vlasti.

Zahtjev je bio jasan: Grad treba dopuniti studiju izvodljivosti i u nju uključiti alternativne modele koji ne vode prema spaljivanju otpada. Time je postalo očito da se više ne radi o nesuglasici unutar istog ideološkog okvira, nego o potpunom razilaženju u pogledu tehnološkog smjera kojim bi Zagreb trebao ići.

Javna rasprava 2025.: Prijepor oko procedure

Sredinom 2025. Zelena akcija kritizirala je termin javne rasprave o studiji utjecaja na okoliš, tvrdeći da je njezino održavanje usred ljeta neuobičajeno i neprimjereno za dokument tog značaja. U priopćenjima su naglasili da se takva praksa koristi kako bi se smanjila vidljivost tema koje imaju dugoročan učinak na okoliš i financije Grada.

Ovo razdoblje označilo je prijelaz iz tehničke u političku kritiku. Umjesto rasprave o metodama obrade otpada, fokus se prebacio na procedure, dinamiku donošenja odluka i transparentnost procesa.

Prosvjed 5. prosinca 2025.: Izravno suprotstavljanje gradonačelniku

Prosvjedni performans održan u prosincu 2025. ispred Ministarstva zaštite okoliša postao je ključna točka razlaza. Zelena akcija tada je poručila da zagrebačka gradska vlast planira rješenje koje vodi prema spaljivanju otpada i pozvala povjerenstvo da da negativno mišljenje na studiju utjecaja na okoliš za CGO Zagreb.

U porukama koje su tada izrečene po prvi put su izravno prozvali gradonačelnika Tomislava Tomaševića, naglasivši da je kao bivši predsjednik Zelene akcije nekoć zastupao rješenja koja se sada ne nalaze u gradskim planovima. Ovim istupom udruga je jasno pokazala da više ne djeluje kao korektiv, nego kao organizacija koja se aktivno protivi ključnom infrastrukturnom projektu gradske vlasti.

Što danas definira odnos između Zelene akcije i Grada Zagreba

U proteklih pet godina sukob se postupno preselio iz stručnih analiza u politički prostor. S jedne strane stoji gradska uprava koja smatra da je centralni infrastrukturni projekt nužan za zatvaranje Jakuševca. S druge strane stoji Zelena akcija koja tvrdi da su dostupna rješenja koja ne uključuju spaljivanje te da se Grad udaljio od načela koja je godinama zastupao.

Time tema otpada više nije isključivo tehničko pitanje, nego jedna od ključnih točaka preispitivanja smjera zelene politike u Zagrebu.