Budiša: U Gospiću je nastala šteta, ali nema kataklizme. Kritičari iz Zagreba neka pogledaju svoje dvorište

Mirko Budiša u razgovoru za Z1 televiziju rekao je da je šteta u Gospiću potvrđena, ali da nema pokazatelja ugroze pitke vode, te otvorio pitanje ekoloških problema Zagreba.

Slučaj otpada u Gospiću posljednjih je dana snažno zauzeo politički prostor, dok se istodobno pokušavalo utvrditi koliki je stvarni opseg onečišćenja i tko za njega snosi odgovornost.

Premijer Andrej Plenković dio oporbenih tvrdnji nazvao je dezinformacijama kojima se širi panika, dok su mu iz Mosta odgovorili da Vlada umanjuje ozbiljnost situacije. Istodobno su službeni nalazi zasad pokazivali užu sliku od one koja se mogla čuti u dijelu političkih istupa.

HZJZ je objavio da nije utvrđen utjecaj onečišćenja s odlagališta na izvorišta te da je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava zdravstveno ispravna.

O slučaju je u emisiji ZOOM Z1 televizije govorio Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Budiša: Šteta je nastala, ali utjecaj je ostao lokaliziran

Budiša nije sporio da je nezakonitim odlaganjem otpada nastala šteta za okoliš.

– Prema samom izvješću Geotehničkog fakulteta vidljivo je da je ondje odlagan otpad koji nije smio biti odlagan, ne samo po vrstama nego i po količini, te da je napravljena odgovarajuća šteta okolišu – rekao je Budiša.

Istaknuo je, međutim, da je prema nalazima utjecaj ostao ograničen na samu lokaciju i njezinu neposrednu okolinu.

– Ono što je u svemu tome pozitivno jest da je taj utjecaj lokaliziran isključivo na samu lokaciju gdje je otpad odlagan, negdje do 200 metara. Dakle, nema nekog kataklizmičkog utjecaja – rekao je.

Budiša je očekivao da će istraga utvrditi odgovornost svih koji su sudjelovali u nezakonitom postupanju s otpadom.

– Nadam se da će svi oni koji su pritom prekršili zakon biti osuđeni primjerenim kaznama, kao primjer svima drugima da u budućnosti ne pokušavaju ništa slično – poručio je.

https://youtu.be/XFWQTAkAEXc

„Stvorena je nepotrebna histerija“

Budiša se djelomično složio i s ocjenom premijera Andreja Plenkovića da se oko cijelog slučaja stvorila nepotrebna histerija.

Upozorio je da se u javnom prostoru posljednjih dana pojavio velik broj informacija, ali i dezinformacija.

– U medijskom prostoru bilo je puno informacija, pa i dezinformacija. Stvorila se nepotrebna histerija oko ovog slučaja, zato što smo kontinuirano radili na tome da saniramo ovaj prostor i otklonimo bilo kakvu potencijalnu prijetnju širenja onečišćenja na okoliš, a potencijalno i na zdravlje ljudi – rekao je.

Naglasio je da se Fond nije želio baviti političkim prepucavanjima, nego konkretnim rješenjima.

– Mi se u Fondu nismo obazirali na ta politikantstva i populizam, već smo radili na održivim rješenjima koja su bila pri kraju i koja ćemo uskoro prezentirati, negdje sredinom ili prema kraju rujna. Naravno, ove godine krenut ćemo i u sam postupak sanacije ove lokacije – rekao je Budiša.

Voda zdravstveno ispravna, monitoring će se nastaviti

Jedno od ključnih pitanja cijelog slučaja odnosilo se na mogućnost onečišćenja podzemnih voda i javne vodoopskrbe.

HZJZ je objavio da nije utvrđen utjecaj onečišćenja s odlagališta na izvorišta te da je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava zdravstveno ispravna.

Budiša je rekao da nije bilo razloga ne vjerovati službenim institucijama koje su provodile analize.

– Nema razloga da ne vjerujemo službenoj instituciji koja je to objavila – rekao je.

Dodao je da su analize pokazivale povećane koncentracije određenih spojeva i teških metala u jednom uzorku, zbog čega će podzemne vode trebati pratiti kroz dulje razdoblje.

– Trebat će jedan dulji vremenski period praćenja, odnosno monitoringa samih podzemnih voda, kako bismo mogli ustanoviti u kojoj je mjeri ta voda eventualno onečišćena. Ali svakako nema pokazatelja onečišćenja vodonosnika i vode koja služi za ljudsku potrošnju – rekao je.

Naglasio je da su nadležne institucije kontinuirano pratile stanje te da je upravo dugoročan monitoring trebao dati konačnu sliku eventualnog utjecaja na podzemne vode.

„Bioteroristički napad su preteške riječi“

U javnosti su se pojavile i tvrdnje da Hrvatska postaje međunarodno odlagalište otpada, pa čak i ocjene da bi se slučaj mogao promatrati kao svojevrsni bioteroristički napad ili ugroza nacionalne sigurnosti.

Budiša je takve kvalifikacije odbacio.

– Ne bih rekao da se o tome radi. To su preteške i prevelike riječi – rekao je.

Objasnio je da svaki sustav gospodarenja otpadom ima slabe točke koje pojedinci mogu pokušati iskoristiti.

– Svaki sustav gospodarenja otpadom posložen je na način da, nažalost, netko može iskoristiti neke njegove slabe točke – rekao je.

Ocijenio je da je slučaj Gospića pokazao gdje sustav treba dodatno ojačati.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo je zbog toga krenulo u izmjene Zakona o gospodarenju otpadom kojima bi se trebala pojačati kontrola pošiljaka otpada, uvesti njihovo praćenje GPS-om i kamerama, pooštriti izdavanje dozvola i nadzor gospodarskih subjekata te uvesti snažnija financijska jamstva za eventualnu štetu.

– Mislim da je sustav koji postoji dobar, ali može biti i bolji i to će se izmjenama ovog zakona postići – rekao je Budiša.

Pavlović otvorio pitanje dvostrukih kriterija

Politička rasprava o Gospiću u međuvremenu se proširila i izvan Like.

Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada upozorio je na različit intenzitet političkih reakcija kada je riječ o problemima s otpadom u različitim dijelovima Hrvatske.

Usporedio je reakcije na Gospić s višegodišnjim problemima Zagreba, gdje su se tijekom posljednjih godina događali odroni na Jakuševcu, a otvorena su i pitanja drugih lokacija na kojima se nalazi otpad.

Budiša je rekao da se s Pavlovićevom ocjenom mogao složiti.

– Tu bih se mogao složiti s kolegom Pavlovićem – rekao je.

Posebno je izdvojio dvije zagrebačke lokacije kojima se, kako je naveo, i sam ranije bavio.

Budiša otvorio pitanje Savice-Šanci i vodocrpilišta Petruševec

Prva lokacija koju je spomenuo bila je Savica-Šanci.

– Mogu konkretno govoriti o dva slučaja gdje sam i sam nešto radio u smislu sanacije takvih lokacija. Jedna je lokacija Savica-Šanci, gdje je odlagan opasan gudronski otpad, a neki govore i o nisko radioaktivnom otpadu bivše vojske – rekao je Budiša.

Posebno je upozorio na blizinu vodocrpilišta Petruševec.

– Ta lokacija nalazi se u neposrednoj blizini vodocrpilišta Petruševec i mene bi osobno zanimalo kakvo je stanje podzemnih voda ispod tog odlagališta, što se sve nalazi u tim podzemnim vodama i gravitiraju li prema vodocrpilištu Petruševec, koje, kao što znamo, opskrbljuje cijeli istočni dio Zagreba vodom za ljudsku potrošnju – rekao je.

Time je otvorio pitanje koje je, prema njegovu mišljenju, također trebalo dobiti jasne i javno dostupne odgovore.

Jakuševec: „Bilo bi zanimljivo vidjeti što se događa ispod odlagališta“

Kao drugu lokaciju Budiša je izdvojio odlagalište Prudinec-Jakuševec.

Upozorio je na veličinu odlagališta, količinu otpada koja se ondje nalazi te činjenicu da je i dalje u aktivnoj uporabi.

– Druga točka je samo odlagalište Prudinec-Jakuševec koje je svojom veličinom i količinom otpada koja se na njemu nalazi uvijek u riziku. Znamo da je još uvijek u aktivnom radu i da su se događali odroni – rekao je.

Smatrao je da bi javnost trebala imati potpune podatke o stanju podzemnih voda i mogućem utjecaju odlagališta na okoliš.

– Bilo bi zanimljivo vidjeti što se događa ispod samog odlagališta i je li došlo do nekakvog onečišćenja – rekao je.

Pritom je jasno naglasio da nije tvrdio kako je onečišćenje dokazano.

– Ovim ne želim reći da je došlo do onečišćenja niti da postoji bilo kakva ugroza, ali smatram da bi te podatke trebalo transparentno objaviti – poručio je.

„Najveći kritičari dolaze iz Zagreba, a imaju problema u vlastitom dvorištu“

Na pitanje šalje li cijeli slučaj poruku da se prema ekološkim problemima u Hrvatskoj ne postupa jednakim intenzitetom, Budiša je otvoreno prozvao zagrebačku vlast.

Posebno je izdvojio činjenicu da su među najglasnijim kritičarima načina na koji se rješava problem u Gospiću bili predstavnici političke platforme koja upravlja Zagrebom.

– Interesantno je da najveći kritičari načina sanacije u Gospiću zapravo dolaze iz Zagreba, iz političke platforme koja ima vlast i problema u svom dvorištu. Smatrao sam da bi bilo u redu da se onda i ti problemi rješavaju na jednak način kao što ih mi pokušavamo riješiti u Gospiću – rekao je Budiša.

Time je slučaj Gospića dobio i širi politički kontekst.

Nije bila riječ o usporedbi razmjera ili vrste onečišćenja, nego o pitanju primjenjuju li se jednaki politički kriteriji kada se ekološki problem nalazi u Gospiću, Zagrebu ili nekom trećem dijelu Hrvatske.

U samom Gospiću, međutim, ostali su konkretni zadaci. Trebalo je nastaviti monitoring, utvrditi stvarni opseg onečišćenja, provesti sanaciju te kroz kazneni postupak utvrditi tko je, na koji način i kroz koje razdoblje sudjelovao u nezakonitom odlaganju otpada.