Hrvatska kao energetsko čvorište: Brodić: Infrastruktura nam nikad nije bila važnija
Energetika više nije tehnički fusnota nego prva vijest: određuje cijene goriva, grijanja, hrane i ritam industrije, a preslaguje i međunarodne odnose. Hrvatska je nakon ruskog napada na Ukrajinu ušla u novu ulogu – LNG Krk i Janaf postali su vrata srednje Europe. Što to znači za građane, račune za struju i plin te budućnost nuklearne energije, u Podcastu 01Portala govori Ivan Brodić, urednik portala EnergyPress.
Energetika je danas sastavni dio javne politike i kućnog budžeta. Nema sektora koji nije dotaknut promjenama nakon rata u Ukrajini i preokreta u opskrbama energentima.
– Nalazimo se u razdoblju borbe za raspodjelu energetskih interesa, pogotovo u Europi. To onda ima reperkusije na svaki segment politike, ali i na običnog građanina – kaže Ivan Brodić.
Hrvatska infrastruktura dobiva na težini
Prijašnji europski model oslanjao se na jeftiniji dotok s istoka plinovodima i naftovodom Družba. Danas, zbog sankcija i sigurnosnih rizika, Zagreb sve više stoji na energetskoj karti.
– Kroz tri godine došlo je do inverzije. Mađarska je prije bila središte zbog Družbe i plinovoda. Sada hrvatska infrastruktura ima ključnu ulogu – Janaf i LNG terminal, koji je i proširen, postali su presudni – ističe Brodić.
– To su moćne kompanije i veliki porezni obveznici. Zakup kapaciteta i terminalskih usluga Hrvatskoj donosi konkretan prihod i mogućnost ulaganja u sustav – dodaje.
Vječno pitanje cijena: Povratka na pretpandemijske razine nema
Očekivanja da će se cijene energije vratiti na razine prije 2020. nisu realna.
– Ne možete imati cijene kao prije pandemije. Sto eura tada nije vrijedilo kao danas. Taj povratak više ne postoji – naglašava Brodić.
Zelena tranzicija istodobno je civilizacijski izbor i fiskalna činjenica.
– Zelenu tranziciju netko mora platiti. I kad se oslanjamo na europske fondove, to je i dalje nečiji novac. Zato su pristojbe i troškovi ugrađeni u cijenu struje, plina i derivata – kaže Brodić.
– Imamo i dane s negativnim cijenama električne energije na burzi, ali bez modernizacije mreže taj se efekt ne prelije na račune. Naš je elektroenergetski sustav zastario i traži velika ulaganja – kaže.
Plin, nuklearna energija i obnova – miks bez zamjene
Unatoč općem europskom trendu smanjenja plina, Hrvatska je i dalje „plinska država“, s vlastitom proizvodnjom koja nije golema, ali nije ni zanemariva.
– U energetskom miksu važni će biti prirodni plin, vodik i nuklearna energija. Bez goriva s niskim emisijama nema ozbiljne tranzicije – poručuje Brodić.
Za razliku od ranijih politika, nuklearna energija ponovno je u fokusu.
– Ministar gospodarstva javno naglašava interes za nuklearnu energiju, što je zaokret u odnosu na prijašnje stavove. Najozbiljnije se govori o drugom bloku NE Krško – objašnjava Brodić.
Distributeri i tržište: Što se događa u Zagrebu
U fokusu je i stanje lokalnih distributera, posebno u Zagrebu gdje je došlo do preusmjeravanja institucionalnih kupaca.
– Gradska plinara Zagreb – Opskrba dobro se konsolidirala nakon krize. U segmentu kućanstava stoje stabilno. U industriji, pak, ne žele ili ne mogu biti konkurentni velikim veletrgovcima – kaže Brodić.
– Na tržištu su prisutni igrači poput MET Croatia Energy Tradea, koji mogu ponuditi minimalnu maržu i preuzeti dio kupaca – što je legitimno, ako regulator tako postavi pravila.
INA, Janaf i potencijalne kombinacije
Povremeno se otvara i tema vlasničkog preslagivanja u domaćoj naftnoj industriji.
– Koliko znam, MOL za Inu traži oko 3,5 milijardi eura. Spominjale su se svakakve kombinacije – od snažnije uloge Janafa do različitih fondova – ali nisam siguran da je išta blizu dogovora – kaže Brodić.
Desetljeće ispred nas: ulaganja u mrežu odlučuju pobjednike
Što će obilježiti sljedećih deset godina?
– Najpametnija je strategija koja računa na energetski miks. Ako ostanemo na smjeru zelene tranzicije, imat ćemo više plina, više nuklearne energije i više obnovljivih izvora. Ali bez ulaganja u infrastrukturu taj plan ne vrijedi – zaključuje Brodić.
– Europa se više neće vratiti ruskim energentima u onom postotku kao prije. Pokazali smo da nova infrastruktura može zamijeniti staru – naglasio je.
