Logarušić: Država oporezuje minimalnu plaću, a mladi odlaze zbog nesigurnog rada

Predsjednica Hrvatske stranke prava Marina Logarušić u emisiji ZOOM na Z1 televiziji govorila je o poreznom opterećenju rada, životnom standardu, odlasku mladih, uvozu stranih radnika i problemima poljoprivrede. Osvrnula se i na obnovu stranačkih organizacija, koalicijske odnose na desnici, stanje u Hrvatskom saboru te slučajeve nezakonitog odlaganja otpada i onečišćenja zraka.

Traži da minimalna plaća bude oslobođena poreza

Logarušić smatra da rast plaća ne znači nužno i veći životni standard. Upozorila je da se osobni odbitak, odnosno dio dohotka na koji se ne plaća porez, prema njezinoj ocjeni nije povećavao dovoljno brzo da bi pratio rast plaća i troškova života. Navela je da se povećao s približno 500 na 600 eura.

HSP traži da se minimalna plaća oslobodi poreza na dohodak te da se osobni odbitak redovito usklađuje s rastom plaća i cijena. Logarušić je podsjetila da minimalna plaća 2020. godine nije bila oporeziva, dok se danas na nju plaća porez.

Prema njezinoj procjeni, radnik s minimalnom plaćom tijekom godine kroz porez na dohodak državi uplati oko 620 eura – iznos približan jednoj mjesečnoj plaći. Smatra da se slično opterećenje osjeća i kod umirovljenika, čiji bi porez, prema njezinim riječima, mogao odgovarati iznosu jedne mjesečne mirovine.

Upozorila je i na razliku između podataka o prosječnoj plaći i svakodnevnog iskustva građana. Dok se u javnosti spominje prosjek od oko 1.500 eura, Logarušić smatra da je stvarna slika bliža iznosu od 1.350 eura. Rast cijena hrane, režija i drugih osnovnih troškova, rekla je, smanjuje kupovnu moć, osobito obiteljima s više djece i stanovnicima regija u kojima su plaće niže.

Nesigurni poslovi i skupo stanovanje otežavaju planiranje budućnosti

Govoreći o Slavoniji, odakle i sama dolazi, Logarušić je istaknula da su plaće mnogih radnika blizu minimalne, a dio industrije koja je nekoć zapošljavala velik broj ljudi više nema nekadašnju snagu. Kao primjer navela je Đuru Đakovića, za koji je rekla da je u prošlosti zapošljavao oko 16.000 ljudi.

Nesigurnost radnih mjesta i niska primanja, upozorila je, otežavaju mladim obiteljima kupnju stana i planiranje budućnosti. Dvoje zaposlenih s prosječnim primanjima, prema njezinu mišljenju, teško može samostalno riješiti stambeno pitanje. Mnogi se zato oslanjaju na pomoć roditelja, odgađaju osnivanje obitelji ili odlaze u inozemstvo.

Logarušić smatra da se demografska obnova ne može odvojiti od plaća, sigurnih radnih mjesta i troškova života. Ako mladi u Hrvatskoj ne mogu osigurati stanovanje i stabilnu budućnost, rekla je, lakše će posao i sigurnost potražiti u drugim državama.

Uvoz stranih radnika povezuje s niskim plaćama

Logarušić je uvoz stranih radnika povezala i s uvjetima na domaćem tržištu rada. Ocijenila je da su primanja koja domaćim radnicima nisu dovoljna za kvalitetan život prihvatljiva radnicima koji dolaze iz zemalja s nižim plaćama. Odgovornost je dijelom pripisala poslodavcima, ali i državi, koja, smatra, mora osigurati bolju kontrolu i jasnija pravila.

Pozvala se na podatke prema kojima je u 2024. izdano oko 207.000 radnih dozvola, a u 2025. oko 170.000. Upozorila je da se smanjenje broja novih dozvola ne bi smjelo tumačiti kao prestanak ovisnosti gospodarstva o stranoj radnoj snazi jer se, kako je rekla, dio postojećih dozvola produljuje.

Smatra da bi država trebala više raditi na povratku hrvatskih radnika koji žive u inozemstvu. Za to su, prema njezinu mišljenju, potrebne veće plaće i uvjeti zbog kojih bi se ljudi poželjeli vratiti i ovdje zasnovati obitelj.

Govoreći o dolasku stranih radnika, naglasila je da oni trebaju poštovati hrvatski Ustav, zakone i kulturu. Založila se i za jasne kriterije pri izdavanju dozvola te procjenu sigurnosnih rizika povezanih s državama iz kojih radnici dolaze.

Slavoniji trebaju poljoprivredna strategija i ulaganje u navodnjavanje

Logarušić je upozorila da se Slavonija i dalje u velikoj mjeri oslanja na poljoprivredu, dok se proizvođači suočavaju s vremenskim nepogodama, visokim troškovima i niskim otkupnim cijenama. Navela je da je prošlogodišnja šteta od prirodnih nepogoda, prema njezinim riječima, procijenjena na 37 milijuna eura, od čega se 20 milijuna odnosilo na sušu, a da odšteta još nije isplaćena.

Za Brodsko-posavsku županiju spomenula je novu procjenu štete od suše u iznosu od 41 milijun eura. Poljoprivrednici, rekla je, nakon loše godine moraju ponovno ulagati u sjetvu, a istodobno se suočavaju s rastom cijene dizela i mogućnošću novih vremenskih nepogoda.

Logarušić smatra da država nije dovoljno zaštitila male proizvođače od niskih otkupnih cijena i konkurencije uvozne hrane. Dovela je u pitanje i rezultate dosadašnjih ulaganja u sustav navodnjavanja. Upozorila je da Slavonija, osim suše, povremeno ima i višak vode, pa bi trebalo razmotriti kako je zadržati i iskoristiti u sušnim razdobljima.

Prema njezinu mišljenju, poljoprivrednicima nedostaje jasna državna politika koja bi im dala sigurnost oko toga što proizvoditi, po kojim uvjetima će se proizvodi otkupljivati i kakvu će potporu dobiti za troškove poput plavog dizela.

HSP želi graditi politiku oko programa

Logarušić je rekla da se HSP uz nacionalna i tradicionalna pitanja sve više bavi i plaćama, porezima, poljoprivredom, gospodarstvom i problemima osoba s invaliditetom. Kao jedan od konkretnih problema navela je administrativne prepreke s kojima se susreću osobe s trajnim invaliditetom kada obnavljaju pomagala i ponovno moraju dokazivati svoj status.

Stranka, rekla je, postupno obnavlja organizacije u sredinama u kojima godinama nije bila prisutna. Kao pozitivan primjer navela je lokalne izbore u Splitu. Zajedničke liste stranaka Vukovarske koalicije nastupile su u osam od 34 gradska kotara. HSP je imao nositelje u pet kotara, a partneri u preostala tri.

U Mejašima, najvećem splitskom kotaru, zajednička lista osvojila je tri vijećnička mjesta, a HDZ četiri. Logarušić je rezultat ocijenila dobrim i istaknula da je listu predvodio mlad kandidat. Smatra da su novi članovi, uključujući mlade ljude i žene, važni za obnovu stranke. Najavila je i osnivačku skupštinu Kluba žena HSP-a, čije je članice pohvalila zbog prijedloga i rada na aktualnim temama.

Kao temelj povratka HSP-a na nacionalnu političku scenu vidi rad na lokalnoj razini. Upozorila je da stranka, nakon tri saziva izvan Sabora, mnogim biračima postaje nevidljiva ako nije zastupljena u parlamentu ili anketama. Zato, smatra, njezini kandidati moraju postati prepoznatljivi kroz rad u županijskim, gradskim i općinskim vijećima.

Govoreći o suradnji na desnici, rekla je da stranke trebaju povezivati programi, a ne pojedinci. Najavila je sastanak stranaka Vukovarske koalicije 27. listopada, na kojem bi trebale utvrditi programska načela. Smatra da biračima prije izbora treba jasno reći koje politike stranka zastupa i s kim može surađivati.

Suradnju s ljevicom isključila je, a za Most je rekla da ne vidi spremnost na šire političko povezivanje. O budućem nastupu Domovinskog pokreta nije željela nagađati, ali je upozorila da birači teško prihvaćaju kada stranke prije izbora obećavaju jedno, a nakon izbora postupaju drukčije.

Sabor je, smatra, postao pozornica za osobnu promociju

Logarušić je rekla da je HSP ponosan na činjenicu da je osnovan u Hrvatskom saboru i da bi voljela sudjelovati u kreiranju državne politike. Ipak, smatra da se Sabor udaljio od svoje temeljne uloge.

Prema njezinoj ocjeni, saborske rasprave prečesto služe osobnoj promociji i kratkotrajnim političkim nastupima, dok se premalo govori o politikama koje bi trebale rješavati probleme građana. Zbog takvog načina rada, rekla je, dio građana više ne prati saborske rasprave.

Osvrnula se i na zahtjev HSP-a da Grad Zagreb u Starčevićevu domu uredi spomen-sobu posvećenu Anti Starčeviću. Naglasila je da zahtjev ne smatra stranačkim pitanjem, nego načinom da se oda počast jednom od najvažnijih hrvatskih političara. U zgradi se danas nalazi knjižnica, a Logarušić očekuje da bi Grad mogao pozitivno odgovoriti na inicijativu.

Zbog otpada i zagađenja traži odgovore institucija

Govoreći o nezakonitom odlaganju otpada, Logarušić je kritizirala Državni inspektorat i druge institucije. Ustvrdila je da je njihov ugled narušen jer su, prema njezinu tumačenju, tisuće kamiona prolazile, a nadležne službe nisu reagirale.

Usporedila je to s položajem građana koji se mogu suočiti s kaznom zbog sitnog prekršaja. Istaknula je da se običnom čovjeku može oduzeti hrana koju nosi iz obitelji, dok su kamioni s otpadom, kako je rekla, prolazili nezapaženo.

Logarušić je govorila i o onečišćenju zraka u blizini industrijske zone u Slavonskom Brodu. Rekla je da stanovnici znaju kako se ondje nešto pali, ali da se ne zna što ni tko to čini. Na Županijskoj skupštini zatražila je postavljanje mjerne postaje u svom naselju kako bi se utvrdilo kakve se čestice ispuštaju u zrak.

Ocijenila je da institucije sporo reagiraju kada je riječ o problemima koji pogađaju građane. Sustav je, rekla je, spor u rješavanju sudskih postupaka, dok se kazne za manje prekršaje naplaćuju brzo. Upozorila je da se povjerenje u institucije dodatno narušava kada građani ne dobivaju odgovore o otpadu, kvaliteti zraka i odgovornosti nadležnih.