Financiranje zagrebačkih udruga: Oporba upozorava na uzorak koji podsjeća na Fimi-mediju

Serija upozorenja o iznosima predviđenima za financiranje udruga u Zagrebu počela je još u veljači 2025., u trenutku kada kampanja formalno nije bila ni započela. Kako su se izbori približavali, a gradska rasprava postajala sve oštrija, oporbeni zastupnici govorili su da se sprema financijski okvir bez presedana. Nakon izbora, kritike su se pretvorile u otvorene optužbe, uključujući i onu zastupnika Tomislava Jelića, koji je rekao da bi ovo mogla biti “Tomaševićeva Fimi-media”

Trenutak u kojem oporba prvi put diže glas

U politički relativno mirnom siječnju i početkom veljače malo tko je očekivao da će teme udruga postati jedno od ključnih pitanja zagrebačke političke scene. No upravo tada, u tjednima prije formalnog ulaska u kampanju, oporbeni zastupnici počinju upozoravati na ono što su nazvali naglim rastom planiranih iznosa za financiranje udruga. Ne radi se o izdvajanjima za jednokratne projekte nego o širem okviru koji se najavljivao za kulturne programe, društvene inicijative, nezavisnu scenu i razne oblike lokalnih projekata.

Zastupnici su tvrdili da je dinamika najava neuobičajena, a u pozadini su spominjali i imena organizacija koje godinama imaju bliske veze s političkom infrastrukturom aktualne vlasti. Naglasak su stavili na to da mnoge od tih udruga nisu imale jasno mjerljive rezultate u prijašnjim programima ili su se bavile temama koje nisu u prvom planu gradske strategije, dok su golemi komunalni problemi ostajali netaknuti.

Grad je u to vrijeme tvrdio da se radi o redovitim programima, ali oporba se pitala nije li upravo intenzitet tih najava znak da se politički teren priprema kroz sustav koji nije pod punim nadzorom javnih institucija.

Tajming koji oporba smatra ključnim

Kako su se izbori približavali, tvrdnje su postale konkretnije. Oporbeni zastupnici naglašavali su da su iznosi za 2025. toliko ambiciozni da se približavaju proračunima pojedinih gradskih kulturnih institucija. Prema njihovim riječima, takva struktura proračuna mogla bi stvoriti paralelni mehanizam financiranja koji ne prolazi kroz stroge kriterije, višegodišnje evaluacije i transparentne sustave nadzora kakve imaju javne ustanove.

U gradskoj raspravi pritom se nije radilo samo o financijama. Oporba je isticala da neke od tih udruga imaju aktivne ili bivše članove bliske platformi Možemo, da su u pojedinim slučajevima postojale isprepletene uloge između članova vijeća koja odlučuju, organizatora projekata i korisnika sredstava. Postavljalo se pitanje može li se takav model koristiti za stvaranje intelektualne, kulturne i društvene podrške koja se ne vodi kroz standardne političke kanale, ali može imati učinak u predizbornim okolnostima.

S druge strane, gradska vlast uzvraćala je da je preuzela grad u zapuštenom stanju, da je sektor nezavisne kulture bio financijski zanemaren i da je potrebno „vratiti dug godinama potiskivanim organizacijama“. No to nije smirilo kritičare, koji su isticali da upravo ta formulacija otvara prostor subjektivnosti.

Tijekom proljeća upozorenja postaju sve glasnija

Nekoliko dana prije službenog početka kampanje, oporbeni klubovi objavili su zajedničko priopćenje u kojem su tražili potpuno izvješće o financiranju udruga od 2021. nadalje. Posebno su naglasili da je potrebna analiza strukture sredstava, imena korisnika, evaluacija rada i obrazloženja zašto su pojedini programi odabrani.

Rasprava se dodatno zaoštrila kada je postalo jasno da su izdvajanja za udruge planirana u visinama koje su gotovo usporedive s izdvajanjima za gradske ustanove koje imaju stotine zaposlenih, višedesetljetnu povijest i infrastrukturnu odgovornost prema gradu. Oporbeni zastupnici tvrdili su da je time prevršena mjera i da se prioriteti gradske politike pomiču prema ideološkom i političkom ključu.

Grad je u tom trenutku inzistirao na proceduri, tvrdeći da će se sve vidjeti u proračunu i da su natječaji javni. Međutim, oporba je upozoravala na to da zapisnici o odlukama, kriteriji i evaluacije nisu jednako transparentni za sve programe.

Najteže optužbe dolaze tek sada

Najveći politički udar stigao je kada su se izbori završili, a novi saziv Skupštine konstituirao. Oporba je prvi put javno izrekla tvrdnju da ukupna sredstva dodijeljena udrugama tijekom mandata prelaze sve usporedive okvire. Prema njihovim procjenama, u prve četiri do četiri i pol godine vlasti za udruge je iz gradskog proračuna otišlo više od petnaest milijuna eura. Upozorili su i da pojedini programi nisu imali objavljene završne izvještaje, pa time nije moguće utvrditi njihov stvarni učinak.

Gradska vlast sve je to odbacivala, navodeći da je ključan cilj bio jačanje kulturne i društvene scene, ali oporba je tvrdila da se iz rasprave ne smije isključiti činjenica da mnoge udruge koje dobivaju sredstva imaju povijesne, kadrovske ili svjetonazorske poveznice s platformom Možemo.

U tom je trenutku govorio i zastupnik Tomislav Jelić, koji je izrekao jednu od najtežih političkih optužbi u novijoj zagrebačkoj povijesti. Tvrdeći da je struktura dodjela, ritam najava i povezanost korisnika s političkom infrastrukturom vlasti nešto što bi se jednom moglo istraživati kao potencijalna afera, rekao je: “Ovo bi mogla biti Tomaševićeva Fimi-media.”

Time je otvorio političku frontu koja se do danas nije smirila.

Što se zapravo traži i zašto oporba inzistira na izvješću?

Oporba ne tvrdi da je svaka dodjela sredstava sporna. Naglašava da se time ne dovodi u pitanje pravo udruga da apliciraju na javne programe. Umjesto toga, traži se potpuna slika: koliko je sredstava otišlo, kojim redoslijedom, kojim organizacijama, pod kojim obrazloženjem, uz koje kriterije i s kojim rezultatima.

Zastupnici tvrde da su bez potpunog izvješća sve procjene fragmentarne. Zato žele dokument koji pokriva cijeli mandat: od dana kada je Tomislav Tomašević preuzeo vlast 2021. godine, pa sve do jeseni 2025., kad su posljednje veće dodjele najavljene.

Pritom upozoravaju da se financiranje udruga ne može promatrati izvan šire slike. Zagreb se istovremeno suočava s velikim infrastrukturnim problemima, od kanalizacije do vrtića i škola. Stoga se postavlja pitanje zašto su sredstva namijenjena udrugama rasla brže od sredstava koja su potrebna za osnovne komunalne projekte.

Pitanje legitimiteta, a ne samo financija

Ova tema je odavno prestala biti fiskalna i postala politička. Oporba tvrdi da veliki dio javnosti ima dojam da se gradski resursi raspodjeljuju prema političkoj bliskosti. Gradska vlast tvrdi da je riječ o povratku ravnoteže, o jačanju nezavisne kulture i ispravljanju ranijih zanemarivanja.

No bez obzira na interpretaciju, ostaje činjenica da bez cjelovite dokumentacije i jasnih obrazloženja sumnje neće nestati. Upravo zato se ova tema sve više spominje kao mogući dugoročni test stabilnosti vlasti. Ako se pokaže da su sredstva raspodjeljivana nepravilno, politička težina slučaja bila bi golema.

Upravo zato izjava Tomislava Jelića ima toliki odjek. Ako se ikada dokaže da je sustav bio korišten za političku korist, a ne za razvoj civilnog društva, posljedice bi mogle biti usporedive s najvećim nacionalnim aferama.

Hoće li Zagrepčani dobiti odgovore?

Oporba i dalje tvrdi da se nalazi pred najvećim testom transparentnosti u posljednjih deset godina. Od gradske vlasti očekuje se izvješće koje će pokazati svaki izdvojeni euro. Bez toga, tvrde zastupnici, sve ostaje u zoni sumnje.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević ponavlja da je sve provedeno po zakonu, ali oporba uzvraća da zakon nije jedina mjera — ključna je politička odgovornost. Sve dok dokumenti ne postanu javni, a struktura potrošnje jasna, ova će tema ostati jedno od najvažnijih pitanja u zagrebačkoj politici.

.