HSLS o Zagrebu: Grad se vodi bez jasnih kriterija, a problemi se rješavaju tek kad pritisnu javnost i mediji

Zagrebačka Gradska skupština i dalje je prostor u kojem se otvaraju ključna pitanja upravljanja gradom, od kontrole javnog novca i financiranja sporta do komunalnog nereda, prometnih problema i načina na koji gradska vlast postavlja političke prioritete. O tome su u podcastu 01Portala govorili Gabriela Bošnjak, zastupnica HSLS-a u Skupštini Grada Zagreba, i Alen Lochert, potpredsjednik GO HSLS-a Zagreb, koji se vraća u skupštinske klupe.

Zagrebačka Gradska skupština i dalje je jedno od glavnih mjesta političkog sukoba u gradu, ali i prostor u kojem se sve otvorenije propituje način na koji se upravlja javnim novcem, gradskim ustanovama, komunalnim sustavom i političkim prioritetima administracije Tomislava Tomaševića. U podcastu 01Portala o tim su temama govorili Gabriela Bošnjak, zastupnica HSLS-a u Skupštini Grada Zagreba, i Alen Lochert, potpredsjednik GO HSLS-a Zagreb, koji se ponovno vraća u Gradsku skupštinu.

Rasprava je otvorena pitanjem transparentnosti, osobito u kontekstu financiranja sportskih udruga i saveza, ali i šireg pitanja postoji li u Zagrebu stvaran nadzor nad trošenjem javnog novca. Bošnjak je ocijenila da je problem netransparentnosti u Zagrebu već postao opće mjesto.

– Već nam je općenito poznato da je sustav, što se tiče Grada Zagreba, u potpunosti netransparentan. Ono što je bilo aktualno na prošloj sjednici Gradske skupštine jest zahtjev za većom transparentnošću u financiranju sportskih udruga. To je bio prijedlog Kluba zastupnika Drito, na koji su vladajući na kraju pristali – rekla je Bošnjak.

Dodala je kako se takav potez može čitati i kao pokušaj gradske vlasti da nakon niza afera pokaže barem minimalan pomak prema transparentnosti.

Hipodrom, MUO i pitanje stvarne odgovornosti

Govoreći o aferi Hipodrom, Bošnjak je podsjetila na novac za koji tvrdi da Grad Zagreb nikada nije zatražio natrag.

– Iscurilo je dva milijuna eura koje Grad Zagreb nikada nije zatražio natrag. Postavljali smo brojna pitanja zašto se Grad na neki način ne obešteti za tu situaciju. Ovo prihvaćanje prijedloga o transparentnosti može biti svojevrstan sram gradske vlasti nakon svih brojnih afera, pokušaj da se taj sram umanji – rekla je Bošnjak.

Alen Lochert smatra da upravo takvi slučajevi pokazuju kako realan nadzor nad trošenjem javnog novca u Zagrebu ne funkcionira. Podsjetio je i na slučaj Muzeja za umjetnost i obrt, koji je HSLS, kako kaže, prvi otvorio još u prošlom mandatu.

– Afera Hipodrom jasno pokazuje da realnog nadzora nema. Imate još jednu sličnu aferu o kojoj smo govorili u prošlom mandatu, a koju je HSLS prvi otvorio. To je Muzej za umjetnost i obrt, gdje je nestalo 1.340.000 eura. To je pola godišnje dotacije koju taj muzej dobiva od Grada Zagreba. Mi dan-danas ne znamo više ništa o tome, a upravno vijeće niti je dalo ostavku, niti je bilo smijenjeno – rekao je Lochert.

Naglasio je da ne tvrdi kako je upravno vijeće izravno krivo, ali smatra da odgovornost u takvom sustavu mora postojati.

– Kao što ministar podnosi ostavku kada se dogodi nešto u njegovu sustavu, tako je upravno vijeće trebalo podnijeti ostavku, ako ne i gradska ministrica kulture – poručio je Lochert.

Problem vidi i u samom konceptu gradskog nadzora.

– Gradski ured za kontrolu dio je gradskog sustava. Neobično je očekivati da netko iz gradskog sustava kontrolira sam sebe. To mora biti neka treća strana – rekao je.

Vaučeri umjesto pogodovanja

Lochert je kao jedno od rješenja za financiranje sporta ponovno otvorio staru HSLS-ovu ideju vaučerizacije, za koju kaže da nije nova i da ju je stranka zagovarala još 2013. i 2017. godine.

– Umjesto da novac dajete direktno iz gradske kase sportskim društvima, date vaučere korisnicima, koji ih onda koriste za opremu, putovanja, članarine i sve što je potrebno u sportskom društvu. Na taj se način sportska društva natječu, korisnici izravno koriste svoj novac koji su dali kroz poreze, a pogodovanja nema. Stvar je potpuno čista – rekao je Lochert.

Prema njegovim riječima, gradskoj vlasti bi takav model trebao biti u interesu jer bi time i sama bila zaštićenija od optužbi za pogodovanja.

Komentirao je i gradski program proširenja mogućnosti bavljenja sportom za djecu, za koji Grad u ovoj godini izdvaja dodatnih 840 tisuća eura.

– To je načelno pohvalno, ali korisnici nemaju nikakav izravni utjecaj na to. Vaučerizacija je bolji model jer novac ide prema onima kod kojih građani žele dobiti uslugu – rekao je Lochert.

Bošnjak: Nedostaju kriteriji, pravila i ciljevi

U raspravi o kadroviranju i usporedbama sadašnje gradske vlasti s vremenom Milana Bandića, Gabriela Bošnjak rekla je kako u radu Gradske uprave i gradskih tvrtki vidi obrazac koji se ponavlja.

– Primjećujem problem manjka pravila. Ne postoje jasni kriteriji koga se zapošljava, kome se što daje, gdje ide novac, kome, zašto, po kojim kriterijima i s kojim ciljem. To je ono što iz svijeta biznisa treba prenijeti u svaki oblik upravljanja, pa i gradski, a što ovoj vlasti apsolutno fali – rekla je Bošnjak.

Ocijenila je da je prethodna vlast, bez obzira na sve svoje probleme, barem imala prepoznatljiv obrazac odlučivanja, dok sada, kako tvrdi, ni to nije jasno.

– Ovdje se apsolutno ništa ne zna, osim da nekakav vrhovni vođa vuče svoje konce i to je sve što možemo povezati iz svega – rekla je.

Bošnjak tvrdi da iz gradskih ureda čuje brojne pritužbe zaposlenika.

– Iz brojnih gradskih ureda čujem velike žalbe i pritužbe na funkcioniranje tih ureda i na srozavanje kvalitete uvjeta rada otkad je ova gradska vlast na snazi. Radnici, pošteni radnici, oni koje ne možemo nazvati uhljebima, nego oni koji zaista nešto rade, sve su nezadovoljniji načinom kadroviranja i postavljanjem novih zaposlenih – rekla je Bošnjak.

Socijalne politike koje postoje na papiru, ali zapinju u praksi

Jedna od tema razgovora bila je i socijalna politika Grada Zagreba, odnosno mjere koje postoje, ali se u praksi ne provode onako kako bi trebale. Bošnjak smatra da gradska vlast često postavlja politike bez jasne kategorizacije i provedbenih kriterija.

– Čini mi se da gradska vlast voli postaviti nekakve socijalne politike kojima opet fali kategorizacija kome, kako, zašto i po kojim kriterijima. Imali smo primjer šteta od oluja, gdje su odluke bile potpuno nelogične, osobito kada se usporede obeštećenja za groblja s obeštećenjima za štete na vozilima i nekretninama. To je bez logike i bez smisla – rekla je Bošnjak.

Posebno je istaknuto pitanje djece sa stopostotnim invaliditetom i programa koji, prema tvrdnjama sugovornika, formalno postoje, ali ne rezultiraju time da djeca dobiju ono što im je obećano.

– Imamo niz propisa i odluka o socijalnim pitanjima koja na kraju ne znamo kako provesti, a ako ih provedemo, ne znamo jesmo li napravili veću štetu provedbom, neprovedbom ili cijelom administrativnom zavrzlamom – rekla je Bošnjak.

Na pitanje je li riječ o sustavu koji reagira tek kada se pojavi pritisak javnosti, Bošnjak je odgovorila kako se radi o svojevrsnoj poluodgovornosti.

– To je divlje donošenje odluka u kojemu se uvelike gleda reakcija javnosti i medija, pa se onda sukladno tome šteta pokušava umanjiti. Sve opet ostaje na tome da nema kriterija i nema logike – rekla je.

Otpad, komunalni red i grad koji se ne uspijeva očistiti

Lochert je, govoreći o operativnoj učinkovitosti grada, rekao da je najvidljiviji primjer komunalnog nefunkcioniranja otpad.

– Ići ću na ono što je svima najvidljivije, a to je nesretni otpad. To vidimo svaki dan. Meni se čini da je najmanje komplicirano, neću reći jednostavno, pomesti grad i očistiti ga. Već time bi se dobio puno bolji dojam, osobito za nekoga tko izvana dođe u Zagreb. Međutim, to nije tako – rekao je Lochert.

Dodao je da dio odgovornosti snose i građani, ali smatra da se gradska vlast ne može time opravdavati.

– Građani koji se neodgovorno ponašaju sigurno su krivci za to. Gradske službe ne mogu rješavati probleme u glavama nekih ljudi. Međutim, imamo komunalno redarstvo i ono bi trebalo biti aktivnije. Ako treba zaposliti još ljudi, neka ih se zaposli, ali pravila se moraju provoditi – rekao je Lochert.

Usporedio je Zagreb s Austrijom i Slovenijom, zemljama s kojima se Hrvatska često voli uspoređivati.

– Ljudi se tamo nisu rodili uredni. Netko ih je na taj red natjerao. Građani jesu krivi, ali kriv je i Grad jer ne poduzima dovoljno da bi sustav bio uređen – poručio je.

Grafiti, Vodnikova i Trg bana Jelačića

Jedan od problema o kojem Lochert dugo govori su grafiti. Podsjetio je da je Grad još u rujnu 2023. objavio javni poziv vlasnicima i suvlasnicima zgrada nagrđenih grafitima kako bi se grafiti očistili o trošku Grada i kako bi se na pročelja nanio zaštitni premaz.

– Tu su imali problema s natječajem. Prvo se nitko nije javio, onda se organizirao Holding, puno se pričalo da će biti rezultata, Vodnikova ulica trebala je biti prvi primjer. Međutim, kada prođete Vodnikovom, ne vidite nikakvu razliku. Grad izgleda grozno – rekao je Lochert.

Kao primjer je naveo i prostor bivše cvjećarnice Zrinjevca na početku Jurjišićeve ulice.

– Na Jelačićevu placu, na početku Jurjišićeve, bivša cvjećarnica Zrinjevca je zašarana. Pa kako je to tamo dopušteno? – upitao je.

Po Lochertu, problem nije samo u čišćenju grafita, nego u prevenciji.

– Nije rješenje da se rješavaju posljedice. Rješenje je da se rješava uzrok. Treba spriječiti grafitiranje. Odluka o komunalnom redu to propisuje, za to su dužni komunalni redari, ali gradonačelnik bi mogao razgovarati i s načelnikom Policijske uprave zagrebačke jer je i policija nadležna za to – rekao je.

Smatra da bi javnost trebala vidjeti da postoje kazne i posljedice.

– Ako mediji prenesu da je netko uhvaćen i dobio ozbiljnu kaznu zbog narušavanja izgleda zgrade, ljudi će se ipak zamisliti – rekao je Lochert.

Zagreb treba novi oblik javnog prijevoza

Govoreći o prometu, Lochert je rekao da Zagreb ulazi u sve veći problem jer se grad preizgrađuje, broj stanova raste, broj stanovnika i automobila se povećava, a postojeća prometna infrastruktura ne može pratiti takav razvoj.

– Promet je ogroman problem i postat će još veći. Zagreb je preizgrađen, stanova ima sve više, ljudi ima sve više i automobila ima sve više. Nabavkom novih tramvaja ne možete nešto drastično promijeniti. Pruge ima koliko ima. Tramvaj ne može pretjecati drugi tramvaj. Kada stane jedan komad pruge, stane cijeli sustav – rekao je Lochert.

Prema njegovu mišljenju, Zagrebu treba potpuno novi oblik javnog prijevoza.

– Zagreb treba podzemnu željeznicu. Ili nadzemnu. Ali treba novi vid javnog prometa. Drugog rješenja nema – rekao je.

Komentirao je i sustav javnih bicikala, za koji smatra da može biti dodatak prometnom sustavu, ali ne i rješenje prometnih problema.

– To je dodatak koji je u redu da postoji, ali to nije rješenje prometnog problema u gradu. Nositelj toga trebao je biti ZET, Zagrebparking ili netko tko se bavi takvom djelatnošću. Tada bi organizacija vjerojatno bila bolja – rekao je Lochert.

Upozorio je i na nered u biciklističkom prometu.

– Nakon ubacivanja još tisuću bicikala, sada ih imamo tri tisuće, a i dalje imamo katastrofalan nered u biciklističkom prometu. Nekad su ljudi govorili: bježite ljudi, ide auto. Sada je: bježite ljudi, ide bicikl. Ne možete sigurno hodati po nogostupu jer se bicikli voze svugdje – rekao je.

Rješenje vidi u edukaciji i kažnjavanju.

– Prvo treba educirati ljude. Siguran sam da dio ljudi uopće ne zna gdje se smije voziti, a gdje ne smije. Nakon toga treba primjenjivati Zakon o sigurnosti prometa na cestama, u suradnji s Policijskom upravom zagrebačkom. I treba kažnjavati – rekao je Lochert.

Bošnjak: Grad se ponaša kao školarac koji uči noć prije ispita

Gabriela Bošnjak smatra da gradska vlast nema jasnu strukturu ni organizaciju te da se to vidi u gotovo svim segmentima upravljanja.

– Prije svega fali jasna struktura i organizacija. Ona nedostaje zato što nedostaju organizacijske i strukturne vještine onih koji trenutno upravljaju gradom. To je sustavan problem koji ide sve dublje i dublje – rekla je Bošnjak.

Ustvrdila je da se gradska vlast na ključna pitanja ponaša reaktivno, a ne planski.

– Kao školarci koji uče noć pred ispit, tako se reagira na sva ključna pitanja u Zagrebu. Kada se ne zna odgovor na najvažnija pitanja, onda se daju kreativne ideje poput crtanja mačaka na pločnicima, izmišljanja bicikala na prometnoj infrastrukturi gdje ne postoje sigurni uvjeti i stupića koji onemogućavaju prolaz hitnoj. To su stvari koje su osmišljene da ispadne da se nešto radi, a zapravo se glavne lekcije ne uče – rekla je.

Komentirajući tramvajsku infrastrukturu, Bošnjak je rekla da se stvara dojam ulaganja, dok se temeljni problemi ne rješavaju.

– Prikazuje se da imamo nove tramvaje, lijepo ofarbane olupine koje smo negdje nabavili, a ne rješavaju se problemi infrastrukture. Ponegdje se na rupama oko tračnica i kocki može oštetiti vozilo. To je vrlo neoperativno i problematično – rekla je Bošnjak.

Prema njezinu mišljenju, gradska vlast više pazi na dojam nego na funkcionalnost.

– Struktura koja time upravlja više gleda kako stvari izgledaju u proračunu ili na površini, umjesto da gleda kako stvari funkcioniraju – rekla je.

Dvostruki kriteriji i ideologija u upravljanju gradom

U razgovoru je otvoreno i pitanje javnih događanja, korištenja javnog prostora i odnosa gradske vlasti prema manifestacijama koje joj politički ili svjetonazorski nisu bliske. Kao primjer se spomenuo Hod za život, ali i ranije rasprave oko dočeka rukometaša i pjesama Marka Perkovića Thompsona.

Bošnjak smatra da gradonačelnik Tomašević izbjegava odgovoriti na ključno pitanje.

– Često čujem kako gradonačelnik postavlja retoričko pitanje što se sada promijenilo u tretmanu Hoda za život u odnosu na ranije. Ali ne odgovara na najjasnije pitanje: kako to da se sada pojavljuju ideološki problemi, medijski prozivi, zavrzlame i komplikacije, bilo oko dočeka rukometaša zbog jedne Thompsonove pjesme, bilo oko Hoda za život – rekla je Bošnjak.

Smatra da sve što nije u skladu s politikama gradske vlasti postaje problematično.

– Sve ono što nije u skladu s ekstremnim lijevim politikama poput Trnjanskih kresova postaje problematično. Kako to da je to sada problem i tema, a ranije nije bilo toliko isticano? – upitala je.

Na pitanje koliko ideologija utječe na konkretne gradske odluke, Bošnjak je odgovorila da je ideologija ostavila dubok trag.

– Ideologija nas je dosta koštala na području Republike Hrvatske. Ona je kreirala jedan truli mentalitet kojemu danas svjedočimo. Taj mentalitet proizveo je ljude koji nemaju osnovnu strukturu i vještine upravljanja, a danas vladaju gradom. Sukladno tome daju ili ne daju javne prostore svojima ili tuđima i zbog toga imamo komplikacije koje imamo – rekla je Bošnjak.

Bošnjak izlazi iz Skupštine, Lochert se vraća

Na kraju razgovora Bošnjak je potvrdila da napušta Gradsku skupštinu, ali ne i politiku. Rekla je da je u Skupštini provela oko godinu dana jer joj je cilj bio vidjeti kako sustav funkcionira iznutra.

– Bila sam otprilike godinu dana jer mi je od početka bio cilj vidjeti kako tamo stvari funkcioniraju. Vjerojatno ću se opet vratiti. U razdoblju u kojem nisam u Skupštini intenzivnije ću se baviti politikama HSLS-a, koje ćemo detaljnije predstaviti na obljetnici HSLS-a 25. Za mjesec dana bit će prezentirane javnosti – rekla je Bošnjak.

Dodala je da će se HSLS intenzivnije pripremati i za lokalne izbore te istaknula međugeneracijsku suradnju unutar stranke.

– Moj kolega Alen i ja primjer smo onoga što u HSLS-u posebno volimo, a to je međugeneracijska suradnja. Dogovorili smo se da će u razdoblju u kojem se ja više posvećujem unutarstranačkom radu on preuzeti zaduženja vezana uz Skupštinu – rekla je Bošnjak.

Lochert je poručio da se u Skupštinu vraća s nadom da se ipak može nešto pomaknuti.

– Bez nade ne bih uopće išao u to. Dio koji sam radio u prošlom mandatu donio mi je iskustvo i s ljudima koje već poznajem u gradskim strukturama, tako da imam ideje kako možda nešto učiniti barem malo bolje – rekao je Lochert.