Za Gospić ima plan, za Zagreb i Zagrebačku županiju opći odgovor: Zmajlović predstavio model sanacije otpada

Problemi s otpadom nisu rezervirani samo za Gospić. Zagreb iza sebe ima dva odrona na Jakuševcu, godinama se upozorava na ilegalni otpad u Ježdovcu, probleme s otpadom u Kosnici, dok stanovnici oko kompostane na Čretu mjesecima upozoravaju na neugodne mirise.

Upravo zato Mihaelu Zmajloviću, bivšem ministru zaštite okoliša i jednom od najprepoznatljivijih SDP-ovih političara kada je riječ o gospodarenju otpadom, na konferenciji za novinare postavljeno je pitanje zašto se konkretan stručni model koji je predstavio za Gospić nije ranije ponudio i za problematične lokacije u Zagrebu i okolici.

Zmajlović je odgovorio kako je o problemima gospodarenja otpadom govorio godinama, ali konkretno rješenje poput onoga predstavljenog za Gospić za navedene zagrebačke lokacije nije iznio.

– Kako ne, vrlo često smo govorili o tome. I unazad deset godina i prilikom svake izmjene Zakona o gospodarenju otpadom upozoravao sam upravo na to da te izmjene idu u smjeru ne postrožavanja nadzora, propisa i uvjeta prema kojima se gospodari otpadom u Hrvatskoj, nego se išlo u liberalizaciju i labavljanje – rekao je Zmajlović.

Na konkretno pitanje – kritika državnog sustava

Zmajlović je odgovor potom usmjerio prema državnom sustavu nadzora, inspekcijama i izmjenama propisa koje smatra odgovornima za današnje stanje.

– Nije bez veze ova otpadna mafija odabrala Hrvatsku da odradi ovaj posao. Znali su da su inspekcija i Državni inspektorat neefikasni i, očigledno, korumpirani te su znali da su propisi takvi da je pitanje hoće li za to odgovarati. Pobrali su novac, a sada će još platiti tko? Ljudi. Građani iz poreznih, iz javnih sredstava – rekao je.

Time je, međutim, pitanje o konkretnim rješenjima za Jakuševec, Ježdovec, Kosnicu i Čret uglavnom ostalo bez odgovora usporedivog s onim koji je SDP pripremio za Gospić.

Jer upravo je za Gospić Zmajlović na konferenciju došao s vrlo konkretnim prijedlogom.

SDP za Gospić predstavio stručni model sanacije

Zmajlović je predstavio stručno mišljenje profesora Renata Šarca sa Sveučilišta u Leobenu, prema kojem bi se problem zakopanog otpada u Bilajskoj ulici u Gospiću trebao rješavati kombinacijom nekoliko tehnologija.

Koncept predviđa pet koraka. Prvo bi se lokacija privremeno prekrila kako bi se smanjilo ispiranje otpada oborinama i njegovo daljnje prodiranje u tlo i podzemne vode.

Slijedio bi ciljani iskop, nakon čega bi se različite vrste otpada razdvajale prema svojstvima. Pojedine frakcije potom bi se obrađivale različitim tehnologijama, a tek nakon sanacije lokacija bi se revitalizirala.

– Jedini način na koji se ovom problemu može pristupiti jest kombiniranje više tehnologija. Bez prethodne obrade otpada na samoj lokaciji, što znači razdvajanje frakcija, neće biti moguće jedno ovakvo rješenje – rekao je Zmajlović.

Zmajlović: Vladine četiri opcije nisu rješenje

Posebno je kritizirao četiri opcije sanacije koje razmatra Vlada.

Prekrivanje lokacije folijom, kaže, može poslužiti samo kao privremena interventna mjera kako bi se spriječilo daljnje ispiranje onečišćenja.

– To nije rješenje. To može biti privremeno rješenje, interventno rješenje kako bi se spriječila daljnja ekološka katastrofa i daljnje prodiranje onečišćenja u tlo – rekao je.

Drugu mogućnost, odvoz cjelokupnog otpada na odlagališta u Austriju ili Njemačku, Zmajlović smatra pravno neprovedivom zbog sastava otpada i tamošnjih kriterija za njegovo prihvaćanje.

Kritizirao je i procjenu prema kojoj bi spaljivanje otpada moglo dosegnuti 125 milijuna eura.

– Postavljam pitanje koji je razlog takvog nabijanja troškova. Ako znamo da su referentne cijene zbrinjavanja takvog otpada u spalionicama od 200 do 800 eura po toni, kako su u Vladi došli do 4000 eura? – upitao je.

Kao problematičnu vidi i četvrtu opciju, odnosno solidifikaciju cjelokupne mase otpada cementom. Tvrdi da europska pravila ne dopuštaju razrjeđivanje otpada kako bi se na taj način zadovoljili kriteriji za njegovo zbrinjavanje.

Traži krizni stožer i hitnu reakciju

Zmajlović smatra da Vlada ne bi trebala još dva mjeseca analizirati opcije za koje tvrdi da nisu provedive, nego odmah formirati krizni stožer.

U njemu bi, prema njegovu prijedlogu, trebali biti hidrogeolozi, geotehničari, stručnjaci za zaštitu okoliša, predstavnici nadležnih institucija, ali i građanskih inicijativa.

Podsjetio je kako su upravo građani Gospića mjesecima upozoravali na problem.

– Da nije bilo građanskih inicijativa, udruga i da se građani sami nisu organizirali, mi danas o ovome vjerojatno ne bismo znali gotovo ništa. Državni sustav te je građane iznevjerio – rekao je Zmajlović.

Za stanje je politički izravno prozvao Vladu Andreja Plenkovića, tvrdeći da je riječ o posljedici dugogodišnjeg slabljenja sustava gospodarenja otpadom i nadzora.

Konkretan model za Gospić, Zagreb ostao na dijagnozi problema

SDP je tako za Gospić predstavio prilično detaljan koncept: zaustaviti daljnje onečišćenje, otpad obraditi na lokaciji, razdvojiti ga prema frakcijama, različito tretirati pojedine vrste otpada te na kraju sanirati prostor.

Kada je, međutim, postavljeno pitanje sličnih problema u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – od Jakuševca i Ježdovca do Kosnice i Čreta – Zmajlović je ponudio prije svega dijagnozu problema: loš nadzor, oslabljene propise i neefikasne institucije.

Konkretan sanacijski recept kakav je predstavljen za Gospić ovom prilikom nije predstavljen i za zagrebačke probleme s otpadom.