Dario Kezerić o nevremenu u Zagrebačkoj županiji: U tri dana odradili smo gotovo tisuću intervencija, sustav je izdržao ogroman pritisak

Gotovo tisuću intervencija u svega tri dana – brojka je to koja najbolje opisuje razmjere olujnog nevremena koje je pogodilo Zagrebačku županiju i opteretilo vatrogasni sustav do krajnjih granica. Prema podacima iz operativnog sustava, evidentirano je 754 intervencije, no stvarni broj je znatno veći jer dio intervencija još nije unesen u evidenciju.

– Evo ono što možemo reći do sada, što statistički gledamo, sve upisano u našu aplikaciju Vatrogas, su 754 intervencije. Ali na terenu smo imali izdvojena zapovjedna mjesta gdje su vatrogasne snage samostalno odrađivale određene intervencije koje još nisu unesene u sustav. To je još nekakvih 250 intervencija, tako da ćemo biti negdje na oko tisuću intervencija na području Zagrebačke županije – rekao je Dario Kezerić, vatrogasni zapovjednik Zagrebačke županije.

Podatak dodatno dobiva na težini kada se usporedi s godišnjim prosjekom.

– Mi smo na razini godine, kad je godina normalna, na oko tri tisuće intervencija, znači da smo u ova tri dana odradili trećinu intervencija – naglasio je.

Nevrijeme zahvatilo cijelu županiju

Za razliku od ranijih situacija kada su pogođeni pojedini dijelovi, ovoga puta nevrijeme je zahvatilo gotovo cijeli prostor Zagrebačke županije – od zapada do istoka.

– Nažalost, ovo olujno nevrijeme učinilo je svoje i zaista bilo je na cijelom području Zagrebačke županije. Od Žumberka, Krašića, Jastrebarskog, Klinča Sela, Svete Nedelje, Samobora, Velike Gorice, Brckovljana, Vrbovca, Ivanić-Grada – cijelu županiju nam je zahvatilo – rekao je Kezerić.

Najviše problema uzrokovali su orkanski udari vjetra koji su rušili stabla, oštećivali krovove i blokirali prometnice, a u pojedinim dijelovima štete se tek sada otkrivaju.

Jastrebarsko kao epicentar intervencija

Posebno težak udar pretrpjelo je područje Jastrebarskog, gdje se broj intervencija približio brojci od 500 i još uvijek raste.

– Posebno na području Jastrebarskog gdje su, po zadnjim informacijama koje danas imam, oko 460 intervencija jer se još neke unose u sustav. I još pristižu dojave od možda nekih perifernih dijelova gdje ljudi dolaze na svoje vikendice pa prijavljuju dodatne štete – rekao je.

Riječ je, ističe, o situacijama koje uključuju pad stabala na stambene i gospodarske objekte, oštećenja krovišta te blokade prometnica.

Operativni centar pod stalnim pritiskom

U trenucima najjačeg udara sustav je radio bez predaha, a operativni centar bio je zatrpan pozivima.

– Od trenutka kad krene takvo olujno nevrijeme, telefon u našem županijskom vatrogasnom operativnom centru jednostavno se ne gasi. Naši sugrađani prijavljuju sve nesreće koje im se dogode – rekao je Kezerić.

Građani su tražili pomoć u situacijama koje su često izravno ugrožavale sigurnost njihovih domova.

– Imali smo desetak kuća s raskrivenim krovištima, pad stabala na objekte, prometnice… Naravno da ljudi očekuju da reagiramo što prije možemo – dodao je.

Dobrovoljci nosili sustav

U ovakvim okolnostima ključnu ulogu odigrala su dobrovoljna vatrogasna društva, koja čine temelj operativnog sustava Zagrebačke županije.

– Zahvaljujući našim dobrovoljcima, posebno na području Jastrebarskog, mogu pohvaliti sva dobrovoljna vatrogasna društva i zapovjedništvo gdje su dobrovoljci odradili gotovo sve intervencije – rekao je.

Na području županije djeluje gotovo 260 DVD-ova, a upravo oni prvi izlaze na teren i rješavaju najveći broj situacija.

– Cijela operativa bazira se na dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Oni nose najveći teret – istaknuo je.

Sustav prilagođen novim ekstremima

Sve češće ekstremne vremenske situacije, kaže Kezerić, mijenjaju način rada i organizacije sustava.

– Činjenica je da se priroda promijenila, klimatske promjene su donijele svoje. Imali smo nevrijeme 2023., imamo ga sada, prije toga poplave. Sve se promijenilo – rekao je.

Zbog toga su uvedene i operativne promjene, posebno u organizaciji zapovijedanja.

– Naš operativni centar ne može sam zaprimiti sve informacije, zato formiramo izdvojena zapovjedna mjesta na terenu gdje se upravlja situacijom – objasnio je.

Lokalne snage i mehanizam pomoći

Iako lokalne snage čine osnovu sustava, u slučaju potrebe aktivira se širi mehanizam.

– Lokalno ne možemo sve odraditi sami, ali imamo sustav zapovijedanja gdje možemo premještati snage unutar županije. Ako to nije dovoljno, uključuje se i državna razina – rekao je.

U konkretnom slučaju pomoć je bila potrebna uglavnom za specifične intervencije, poput rada na visini.

Vatrogastvo više nije samo gašenje požara

Struktura intervencija značajno se promijenila.

– Danas 60 do 70 posto intervencija čine tehničke intervencije, a požara je manje nego prije. Tu su nevremena, poplave, prometne nesreće – rekao je.

Posebno zahtjevne su intervencije na prometnicama jer kroz Zagrebačku županiju prolazi više autocesta.

– Imamo A1, A2, A3 i A4 i velik broj prometnih nesreća gdje je potrebno spašavanje unesrećenih – dodao je.

Takve situacije zahtijevaju dodatnu obuku i stalno uvježbavanje.

– Nije to samo oprema, to su vještine, osposobljavanje i stalna priprema – naglasio je.

Pad interesa mladih

Jedan od dugoročnih izazova je sve manji interes mladih za vatrogastvo.

– Nakon pandemije interes se smanjio. Mladi su se zatvorili, promijenile su se navike – rekao je.

Ipak, sustav pokušava odgovoriti kroz rad s djecom.

– Ulazimo u vrtiće i škole, pokušavamo ih zainteresirati. Ali od desetak djece, na kraju ostane troje ili četvero – dodao je.

Motivacija dobrovoljaca i dalje se temelji na osobnoj želji za pomoći.

– Oni izlaze srcem, žele pomoći svom susjedu i sugrađaninu. To je ključ – rekao je.

Dislokacije na obalu bez ugroze kontinenta

Tijekom ljeta dio vatrogasaca odlazi na obalu, no sustav na kontinentu ostaje stabilan.

– Imamo dislokacije u Ninu, na Ugljanu i Hvaru, ukupno 12 do 14 vatrogasaca stalno tijekom sezone – rekao je.

Naglašava da se pritom vodi računa o sigurnosti lokalnog stanovništva.

– Vodimo računa da osnovna tehnika i ljudstvo ostanu na području županije – dodao je.

Požari na obali kao najzahtjevniji izazov

Iskustva s požarišta na obali pokazuju koliko su uvjeti zahtjevniji nego na kontinentu.

– Tamo je suša, vjetar i nepristupačan teren. Požar se širi puno brže – rekao je.

Prisjetio se i jedne od najtežih intervencija.

– Bili smo na terenu gdje je požar išao prema kućama, teren je bio miniran, nismo imali dovoljno vode i radili smo u izuzetno teškim uvjetima, ali smo uspjeli spasiti naselje – rekao je.

Sustav izdržao, ali izazovi rastu

Unatoč svemu, poruka zapovjednika je jasna.

– Vatrogasni sustav je spreman. To smo dokazali u svim situacijama – od potresa do nevremena i poplava – rekao je.

Na kraju je posebno istaknuo ulogu ljudi na terenu.

– Posebno zahvaljujem svim vatrogascima, dobrovoljcima i zapovjednicima koji su odradili ogroman posao, osobito na području Jastrebarskog, Samobora i Svete Nedelje – poručio je.