Na Žitnjaku otkucava ekološka bomba: Deseci tisuća tona otpada na prostoru bivšeg DIOKI-ja

Jakuševec bi, prema gradskoj dokumentaciji, trebao zatvoriti svoja vrata do kraja desetljeća, ali predsjednik udruge Ekologija grada Josip Pavlović tvrdi da Zagreb u ovom trenutku nema ni realan plan kako do toga doći, ni infrastrukturu koja bi zamijenila postojeće odlagalište, dok istodobno na Žitnjaku, na prostoru bivšeg DIOKI-ja, ostaju goleme količine plastike, mazuta i drugog otpada bez jasnog rješenja i nadzora.

Plan koji, kako kaže, postoji samo na papiru

Javna rasprava o Planu gospodarenja otpadom Grada Zagreba, održana u Maloj dvorani Lisinskog, otvorila je niz pitanja o rokovima, kapacitetima i izvedivosti predloženih mjera. Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada, u razgovoru nakon predstavljanja plana poručio je da je riječ o dokumentu koji, prema njegovoj ocjeni, više ispunjava formu nego što donosi konkretna rješenja.

– Pa neće, javna rasprava još uvijek je u tijeku do 4. veljače traje. Međutim, vidi se da je ovaj plan u stvari samo nekakav dokument kojim je Grad Zagreb htio ispuniti formu, s obzirom da je dvije godine kasnije uopće s donošenjem takvog plana – rekao je Pavlović.

Naglasio je da u predloženom planu ne vidi operativne mehanizme koji bi omogućili ostvarenje postavljenih ciljeva. – U tom planu nema ništa, realno ništa iz tog plana se neće ispuniti. Nikakvi ciljevi koji su postavljeni, nažalost, neupitno je da ih nećemo dostići – poručio je.

“I sami priznaju da je plan nerealni”

Pavlović se osvrnuo i na, kako tvrdi, stav predstavnika Grada iznesen tijekom same rasprave. Prema njegovim riječima, gradski su predstavnici priznali da su planirani rokovi i ciljevi preoptimistični, ali da alternativa ne postoji.

– Predstavnici Grada Zagreba u četvrtak na toj javnoj raspravi vrlo jasno i glasno su rekli da su svjesni da su ti planovi nerealni, da su previše optimistični, ali da plana B Grad Zagreb nema i da mora ići u tom smjeru – rekao je.

U tom kontekstu upozorava da se problem otpada u Zagrebu ne rješava strateški, nego se, kako kaže, samo odgađa suočavanje s posljedicama. – Nadali smo se da će Zagreb napokon napraviti iskorak u rješenju tih problema koji traju već desetljećima, ali čini se da će nas dostići realnost kaosa na zagrebačkim ulicama i još većeg problema s otpadom – dodao je.

Jakuševec pred krajem kapaciteta

Posebno se osvrnuo na budućnost odlagališta Jakuševec i rokove koji se u planu navode za njegovo zatvaranje. Pavlović smatra da će se zatvaranje dogoditi ne zbog uspješne provedbe gradskih politika, nego zbog fizičkog iscrpljivanja kapaciteta.

– Čini mi se da bi se moglo ispuniti ono što je Tomislav Tomašević rekao, da će se odlagalište Jakuševec zatvoriti, međutim to se neće dogoditi zato što je on nešto napravio u smjeru toga, baš upravo suprotno – rekao je.

Prema njegovim riječima, bez izgrađene alternativne infrastrukture Grad bi se mogao naći u situaciji da ostane bez prostora za odlaganje otpada. – Do kraja 2027. ili početkom 2028. posljednja ploha 6 bit će popunjena prema građevinskoj dozvoli i Grad Zagreb će ostati bez prostora za odlaganje – poručio je.

Žitnjak i DIOKI: “Ekološka bomba koja prijeti gradu”

Osim plana i Jakuševca, Pavlović je upozorio na, kako je naveo, još jedan ozbiljan problem koji se godinama gomila na istoku grada, na prostoru bivšeg industrijskog kompleksa DIOKI na Žitnjaku.

– To je jedan problem koji traje već dulje vrijeme, mi smo u tome intenzivno uključeni od početka, kroz Udrugu Ekologija grada i kroz prijašnje inicijative iz kojih je sama udruga i nastala – rekao je.

Podsjetio je da je sve započelo 2018. godine, kada je tvrtka E-kolektor, koja je imala dozvolu za gospodarenje otpadom na toj lokaciji, završila u stečaju. – Ostale su ogromne količine otpada, najviše plastike, govorimo čak i o otpadu s gradskih groblja, jer je ta tvrtka na natječaju dobila posao zbrinjavanja takvog otpada – rekao je.

Prema njegovim tvrdnjama, nakon stečaja ondje su bez nadzora dovezeni i deseci tisuća tona drugog otpada, uključujući i opasne tvari. – Plus otpad koji je ostao nakon stečaja tvrtke DIOKI, razni opasni otpad, mazut, nema čega nema. I to je jedna ekološka bomba koja stvarno prijeti Gradu Zagrebu – upozorio je.

Administrativni vakuum i upozorenja bez odgovora

Na pitanje tko je odgovoran za sanaciju lokacije, Pavlović je rekao da se radi o složenoj situaciji u kojoj se preklapaju nadležnosti više institucija.

– To nije potpuna odgovornost Grada Zagreba. Našli smo se u administrativnom vakuumu od bivše pravne osobe, stečajne upraviteljice, Državnog inspektorata i promjene novog vlasnika – rekao je.

Ipak, smatra da je gradska vlast trebala snažnije i sustavnije upozoravati na rizike. – Grad je trebao poduzeti sve moguće korake i inzistirati da se to riješi, prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja građana – poručio je.

Upozorio je i na blizinu energetskih i naftnih postrojenja. – U blizini su postrojenja JANAF-a, ogromni spremnici ukapljenog naftnog plina i same nafte. To je područje koje je vrlo teško braniti u slučaju bilo kakvog incidenta, pogotovo požara, na što je upozoravala i Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba – rekao je.

“Pitanje je koliko će sreća još trajati”

Na kraju je poručio da se, prema njegovoj ocjeni, situacija godinama rješava prešutno i bez jasne strategije.

– Proteklih sedam ili osam godina imali smo jako puno sreće da se do sada nešto nije dogodilo. Pitanje je dokle će nas ta sreća pratiti, jer bi tada, nažalost, moglo biti prekasno – rekao je Pavlović.