GASTRO: Srijedom otkivamo tajne začina – bosiljak, biljka bez koje nema zamamnih talijanskih specijaliteta!
Bosiljak je jednogodišnja biljka. Raste grmasto visine od 20 do 60 cm. Cijela biljka ima aromatičan miris. Stabljika, listovi i cvjetne čašice prekriveni su finim dlačicama. Listovi su ovalni, 1,5 do 5 cm dugi i do 3 cm široki. Rubovi lista su glatki.
Suvremena biogenetika nam je omogućila da bosiljak uzgajamo sami u svojoj kuhinji tijekom cijele godine, tako da je jedan od sviježih svježih začina u jelima jer ga beremo neposredno prije uporabe. Postoji i sušeni, ali je manje aromatičan, a može biti temeljna sastavnica čuvene talijanske mješavine začina koja će i od najgore namirnice napraviti jestivo jelo.
Osim talijanske kuhinje, zbog svog slatkastog i prijatnog mirisa jedan je od omiljenijih začina u mnogim profinjenim kuhinjama svijeta, osobito na Mediteranu, pa i u Hrvatskoj. Upotrebljava se pri spravljanju povrtnih juha, umaka, tjestenine, pri pripremanju lakših jela od mesa, peradi, ribe i morskih plodova, te kao začin u umacima za salate. Od njega se spravlja i poznati talijanski specijalitet pesto, umak od zrna pinije i bosiljka s maslinovim uljem. Dobar pesto i pristojna tjestenina daje savršen obrok. Premda u globalno popularnoj pizzi dominira origano, par listića bosiljka pokapanih s par kapi djevičanskog maslinova ulja, netom nakon pečenja, točka je na “i” savršene pizze. Inače, pravilo je da se bosiljak nikada jelima ne dodaje tijekom kuhanja jer na taj način, jednostavno, gubi svoj zamamni okus.
Bosiljak se, uglavnom, rabi u slanim jelima, no nije neobično poslužiti ledeni sorbet s listićem bosiljka na vrhu, a susrećemo ga i u sladoledu, panacotti, te cijeđenim voćnim sokovima.
