Uhićenja prokazala sustav: Kadroviranje Možemo postalo najveća slabost zagrebačke uprave

USKOK-ova istraga o obnovi Klinike za psihijatriju Sveti Ivan pokrenula je pitanja o odgovornosti, kadroviranju i nadzornim mehanizmima u Gradu Zagrebu. Zastupnica Dina Dogan i vijećnik Vedran Jerković danas su upozorili na aferu, nakon što su im mjesecima pristizale informacije o nepravilnostima u radu ustanove, dok je Renato Petek definirao politički kontekst slučaja i doveo u pitanje sustav imenovanja koji provodi platforma Možemo. Usporedba sa slučajevima USO/Hipodrom, Dom zdravlja Zagreb – Zapad i aferom Zagrebačkog velesajma pokazuje da se obrazac nepravilnosti ponavlja u različitim gradskim sustavima.

Početak javne faze istrage

Uhićenje Vladimira Grošića rano ujutro označilo je prijelaz afere Sveti Ivan iz interne u javnu fazu. Istraga se odnosi na obnovu prostora dnevne bolnice i drugih radionica unutar kompleksa, a ključ USKOK-ovog interesa nalazi se u načinu na koji su nabave bile strukturirane. Sumnje se odnose na postupke u kojima su pojedini radovi razdvajani na manje cjeline kako bi ostali ispod praga za otvoreni natječaj, čime je omogućeno izravno dodjeljivanje poslova.

Interna revizija Grada Zagreba dovršila je nadzor još u listopadu i proslijedila dokumentaciju državnom odvjetništvu. Nakon toga je započelo postupanje USKOK-a koje je rezultat današnjeg privođenja. Revizija je utvrdila nepravilnosti radi kojih je ravnatelj smijenjen, ali tek su istražne radnje pokazale doseg problema i moguće kaznene odgovornosti uključenih osoba.

Dogan i Jerković prvi prepoznali mehanizam

Dina Dogan i Vedran Jerković mjesecima su pratili rad ustanove i dobivali informacije o mogućim nepravilnostima. Danas su se prvi oglasili nakon uhićenja, potvrdivši da su upravo ti navodi iz prijašnjih mjeseci doveli do današnjeg ishoda.

Dina Dogan naglasila je da se radi o ozbiljnim radnjama koje nadilaze administrativne greške.

– Riječ je o teškim kaznenim djelima za koja slijedi zatvorska kazna – naglasila je Dogan. Prema njezinu tumačenju, struktura nabava i način na koji su poslovi vođeni nisu rezultat zbrke, nego osmišljenog modela koji omogućava izbjegavanje transparentnog postupanja.

Istaknula je i da se smjenom ravnatelja nije promijenio način upravljanja, što je za nju ključni problem u čitavoj situaciji.

– Smjena je bila formalna, a kontrolu nad procesima zadržali su isti ljudi – poručila je Dogan. Današnjim istupom povezala je ranije informacije s onim što USKOK sada istražuje, te uputila na to da su nepravilnosti bile vidljive mjesecima, ali se nisu rješavale na razini sustava.

Vijećnik Vedran Jerković, koji prati rad gradskih ustanova i u drugim predmetima, upozorio je da se isti obrasci pojavljuju u više područja javnog sektora u Zagrebu.

– Ovo više nije slučajno. Ovo je modus operandi – poručio je Jerković. Prema njegovoj ocjeni, ponavljanje istih mehanizama u različitim gradskim ustanovama upućuje na strukturalni problem nadzora i upravljanja.

Oboje su današnjim istupima povezali prijašnje upozoravajuće informacije s razvojem događaja i tako postavili jasan okvir za razumijevanje slučaja, koji sada ulazi u najintenzivniju fazu istrage.

Petek definira politički okvir

Slučaj je dobio dodatnu težinu kada je bivši zastupnik u Gradskoj skupštini Renato Petek rekonstruirao način na koji je formirano Upravno vijeće koje je postavilo Grošića na dužnost ravnatelja. Njegova analiza podsjetila je javnost da su ključne odluke donesene prije nekoliko godina i da su ih potpisale osobe bliske aktualnoj gradskoj vlasti.

Petek je naglasio da je Upravno vijeće imenovano 2021. godine, a upravo je ono godinu kasnije izabralo Grošića za ravnatelja.

– Uhićenje Vladimira Grošića otkriva ozbiljne slabosti u kadroviranju i upravljanju unutar Možemo!-ove gradske vlasti – poručio je Petek. Time je otvorio pitanje koliko je politički kriterij igrao ulogu u imenovanju ljudi koji su kasnije donosili odluke o velikim projektima unutar zagrebačkog zdravstva.

Posebno je naglasio da se u Upravno vijeće često biraju osobe koje su u javnosti prepoznate kao dio političkog kruga bliskog gradskoj upravi, što je za njega ključan izvor ranjivosti.

– Činjenica ostaje da je gradonačelnik imenovao Upravno vijeće koje je godinu poslije postavilo Grošića, a sastav tog vijeća ozbiljno dovodi u pitanje narativ o ‘0 afera’ – zaključuje Petek.

Petekova objava dala je jasnu političku strukturu cijelom slučaju i fokus preusmjerila s pojedinačne odgovornosti na sustav upravljanja gradskim ustanovama.

Što je predmet USKOK-ove istrage

Istraga obuhvaća ugovore, račune, procedure nabave, zapisnike, interne odobrenja i komunikaciju unutar ustanove. Jedno od središnjih pitanja je razdvajanje nabava na manje cjeline kako bi se izbjegao postupak otvorenog nadmetanja. Drugo važno pitanje odnosi se na dinamiku radova i isporuka, gdje USKOK provjerava jesu li sve plaćene stavke uistinu izvedene.

Istražuju se i odnosi ustanove s nekoliko privatnih tvrtki koje su obavljale radove ili isporučivale opremu. Posebna pozornost posvećena je slučajevima u kojima su računi bili neuobičajeno visoki u odnosu na tržišne cijene ili u kojima su radovi dovršeni u neuobičajeno kratkom roku.

U ovoj fazi istrage očekuje se niz vještačenja, a krug uključenih osoba mogao bi se širiti ovisno o tome što će pokazati analiza dokumentacije.

Usporedba s ranijim zagrebačkim aferama

Afera Sveti Ivan otvara se u trenucima kada se Zagreb još uvijek nosi s posljedicama drugih ozbiljnih istraga. Najpoznatiji među njima je predmet USO/Hipodrom, u kojem je otkriveno dugotrajno izvlačenje javnog novca kroz preplaćene usluge i prikrivene poslovne dogovore. Mehanizam koji se sad istražuje u Svetom Ivanu, uključujući zatvoreni krug izvršitelja i slab nadzor, podsjeća na onaj iz USO-a.

Dom zdravlja Zagreb – Zapad primjer je u kojem je tijekom obnove oštećene zgrade dio medicinske opreme kupljene javnim sredstvima završavao u privatnim prostorima. Istraga je pokazala niz nepravilnosti i propusta u nadzoru, a taj slučaj i danas opterećuje zdravstveni sustav grada.

Zagrebački velesajam još je jedan u niza slučajeva koji pokazuju da problemi nisu pojedinačni. Tamo se istražuje pogodovanje zakupcima paviljona i način na koji je upravljačka struktura donosila odluke.

Sve ove situacije ukazuju na obrazac u kojem se odluke donose unutar malog kruga ljudi, nadzor je slab, a odgovornost se pojavljuje tek nakon što vanjske institucije preuzmu slučaj.

Reakcija gradske uprave

Gradonačelnik Tomislav Tomašević dao je nekoliko kratkih izjava o slučaju.

– Nemam nikakvu informaciju da je istraga USKOK-a postojala prije nego što smo DORH-u poslali dokumentaciju o kontroli javne nabave – rekao je Tomašević.

Objasnio je i kako su uočene nepravilnosti dovele do smjene ravnatelja.

– Pojavile su se određene sumnje na nepravilnosti u javnoj nabavi. Grošić se o tome očitovao i nakon tjedan dana je smijenjen – poručio je Tomašević.

Naglasio je i proceduru dostave dokumentacije.

– Dokumentaciju smo DORH-u poslali prije tri tjedna, nakon čega je postupanje preuzela državna institucija – rekao je Tomašević.

Njegove izjave objašnjavaju formalne korake, ali ne daju odgovor na pitanje koje je sada postavljeno u središte javne rasprave: tko je odgovoran za imenovanja koja su dovela do današnjih problema?

Sustav na prekretnici

Istraga je tek započela i očekuju se dodatna vještačenja, svjedočenja i analize. Već sada je jasno da se slučaj Sveti Ivan neće promatrati odvojeno od drugih zagrebačkih afera. Kada se povežu podaci iz predmeta USO-a, Dom zdravlja i Velesajma, postaje vidljivo da se Zagreb suočava s izazovom koji prelazi granice pojedinačnih ustanova.

Uhićenje Vladimira Grošića tako postaje simbol dviju razina odgovornosti. Prva je kaznena i odnosi se na konkretne radnje i osobe. Druga je sustavna i tiče se načina kadroviranja, nadzora i upravljanja gradskim ustanovama.

Javnost sada postavlja pitanje može li se zagrebački model upravljanja uopće reformirati ili će se nepravilnosti nastaviti pojavljivati sve dok sustav ostane oslonjen na isti obrazac imenovanja i nadzora.

Ovaj slučaj postaje test ne samo za Grad Zagreb nego i za sve strukture koje upravljaju gradskim ustanovama. Ako se ne promijeni model upravljanja, afera Sveti Ivan mogla bi postati samo još jedan u nizu predmeta koji su trebali biti prekretnica, ali su završili kao propuštena prilika.