Zagreb pod istragama: EPPO, USKOK, MUO, afera Hipodrom i “Mali Hipodrom” na Velesajmu

Kad je Tomislav Tomašević 2021. preuzeo Grad Zagreb, najavio je da će “frcati od pokajnika i dokumenata”. Govorio je o reviziji, kaznenim prijavama i kraju Bandićeve ere korupcije. Četiri i pol godine poslije, Zagreb se suočava s nizom istraga i afera koje ne otvaraju stare spise, nego nove – u ustanovama, tvrtkama i prostorima pod njegovom izravnom odgovornošću.

EPPO u Domu zdravlja: Istraga koja se ne može relativizirati

U listopadu 2025. Europsko javno tužiteljstvo pokrenulo je istragu protiv četiriju osoba zbog sumnji na manipulacije u obnovi Doma zdravlja Zagreb – Zapad. Ravnateljica je istog dana podnijela ostavku, a istražitelji su počeli pregledavati dokumentaciju o troškovima obnove financirane europskim sredstvima.

Prema sumnjama, odgovorne osobe su prilagodile postupak nabave kako bi posao dobilo unaprijed odabrano trgovačko društvo. Ugovor je bio vrijedan više od 600 tisuća eura, a dio sredstava osiguran je iz fondova Europske unije.

Ovaj slučaj označio je prekretnicu: europski istražitelji prvi su put otvorili kaznenu istragu unutar gradske ustanove kojom upravlja aktualna gradska vlast. Politički, to je snažan udarac jer pogađa upravo područje na kojem je Tomašević obećao najveću razinu transparentnosti – obnovu i upravljanje gradskim resursima nakon potresa.

USKOK i “Hipodrom”: Kad istraga dođe do vrha gradske ustanove

Drugi teški predmet vodi USKOK, u okviru tzv. afere “Hipodrom”. Istraga je pokrenuta zbog sumnje na isplate više od 1,8 milijuna eura za fiktivne zaštitarske usluge u Ustanovi za upravljanje sportskim objektima (USO).

Nakon što je bivši ravnatelj uhićen, ljetos su privedeni i predsjednik Upravnog vijeća te tadašnja v. d. ravnateljice. Sumnjiči ih se za pogodovanje, zlouporabu položaja i pokušaj utjecaja na svjedoke.

USO upravlja ključnim gradskim sportskim objektima – od Hipodroma do dvorana i bazena – i predstavlja simbolički most između sporta, politike i novca. Kada su istražitelji ušli u samu jezgru upravljačke strukture, pokazalo se da problem nije u “naslijeđenom sustavu”, nego u mehanizmima koji su preživjeli promjenu vlasti.

Pronevjera u muzeju

U veljači 2024. gradska uprava suočila se s još jednim udarcem – ovoga puta iz kulturnog sektora. Novi ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Sanjin Mihelić podnio je kaznenu prijavu protiv dugogodišnje šefice računovodstva zbog sumnje na pronevjeru velikih iznosa novca.

Kasnijom istragom utvrđeno je da je iz muzejskih računa tijekom dvije i pol godine nestalo više od 1,3 milijuna eura. Novac je, prema nalazima, prebacivan na privatne račune i korišten za osobne troškove – od nekretnina do luksuzne robe.

Zaposlenica je uhićena i nalazi se u istražnom postupku pred Županijskim sudom u Zagrebu. Sama uprava muzeja javno se ogradila od počinjenog, naglasivši da je riječ o ozbiljnom kriminalu koji nema veze s europskim fondovima, nego s internom kontrolom proračunskih sredstava.

Afera je otvorila pitanje učinkovitosti nadzora u kulturnim institucijama pod gradskim okriljem – jer, kako se pokazalo, u trenutku kada se govorilo o “reviziji svih gradskih ustanova”, upravo je u jednoj od najuglednijih institucija gradske kulture godinama nestajao novac.

Karting Arena: “Mali Hipodrom” na Velesajmu

Dok se u Muzeju gubio novac, na Zagrebačkom velesajmu vodi se borba za prostor. U paviljonima 35 i 36 nalazio se Karting Arena Zagreb – privatni sportsko-zabavni kompleks koji ondje posluje više od desetljeća.

Krajem 2024. Zagrebački Velesajam raskinuo je ugovor o zakupu s vlasnicima Arene i raspisao natječaj za novi sadržaj – padel centar – čime je Arena izgubila prostor i suočila se s deložacijom. Vlasnici su uzvratili otvorenim pismom gradonačelniku, tvrdeći da je natječaj bio nepravedan i da je odluka o iseljenju donesena prije nego što su sudovi odlučili o zakonitosti postupka.

Velesajam s druge strane tvrdi da je Arena “ilegalno u prostoru od 2023.” i da nije ispunila ugovorne obveze. U međuvremenu je slučaj prerastao u javni sukob, a komentatori ga nazivaju “malim Hipodromom” – aferom u kojoj se u manjem mjerilu preslikavaju obrasci pogodovanja, netransparentnih odluka i selektivnog tumačenja ugovora.

Karting Arena tako postaje simbol nove napetosti između gradske vlasti i privatnih inicijativa: pitanje više nije tko ima pravo na prostor, nego tko ima povjerenje Grada.

DORH-ovi izvidi: Odvjetnički ugovori pod povećalom

Državno odvjetništvo je u proljeće 2025. otvorilo izvide nakon što je zaprimilo kaznenu prijavu o angažmanima odvjetnika u Gradu Zagrebu. Ti izvidi ne znače automatski i pokretanje istrage, ali su službena potvrda da su istražitelji procijenili da postoje elementi za provjeru.

Grad je prijave odbacio kao neutemeljene, tvrdeći da su svi angažmani provedeni po zakonu. No slučaj je otvorio pitanje kako se biraju vanjski odvjetnici koji zastupaju Grad i po kojim kriterijima se određuju njihovi honorari. Do danas nema potvrde da je predmet prerastao u formalnu istragu.

“Afera konzultanti”: USKOK u izvidima, ali bez javne potvrde

Krajem 2024. pojavili su se medijski navodi da USKOK istražuje konzultantske ugovore između udruga bliskih platformi Možemo! i privatnih tvrtki u vlasništvu njihovih čelnika. Prema istim izvorima, istražitelji su uspoređivali ugovore, transakcije i proračunske potpore koje su te udruge primale od Grada.

Do danas, međutim, ni USKOK ni DORH nisu službeno potvrdili da je takav predmet otvoren. Na njihovim stranicama nema priopćenja o pokrenutim izvidima, što znači da je tema ostala na razini medijske istrage, ne kaznenog postupka.

Ipak, sama činjenica da se takva priča pojavila u javnom prostoru pokazuje koliko je pitanje odnosa između gradske vlasti i civilnog sektora postalo osjetljivo. Udruge koje su nekoć simbolizirale aktivizam protiv gradske uprave sada su, barem dijelom, postale financijski vezane uz nju.

Revizija koja je nestala

Na početku mandata, Tomašević je najavio sveobuhvatnu reviziju rada gradske uprave i gradskih tvrtki. Govorio je o tome da će “frcati od pokajnika i dokumenata” i da će Grad inzistirati na povratu svake štete. No četiri godine poslije, takva revizija nije javno predstavljena.

Postojale su parcijalne kontrole, promjene u nadzornim odborima i smjene uprava, ali jedinstveni dokument koji bi povezao nalaze, utvrdio odgovorne i potaknuo kaznene prijave – nikad nije objavljen.

Obećana “katarza sustava” pretvorila se u tehničko upravljanje i pojedinačne reakcije na incidente. Time je simbolička razdjelnica između “Bandićeva nasljeđa” i “novog modela upravljanja” ostala nejasna.

Tri potvrđene istrage, nekoliko otvorenih pitanja

Zagreb trenutno ima tri formalne kaznene istrage koje izravno pogađaju gradske ustanove – EPPO-ovu u Domu zdravlja Zagreb – Zapad, USKOK-ovu u Ustanovi za upravljanje sportskim objektima i DORH-ovu u Muzeju za umjetnost i obrt.

Postoje i izvidi o odvjetničkim angažmanima, dok se o navodnim konzultantskim ugovorima govori isključivo kroz medije. Karting Arena pak pokazuje kako čak i prostorni odnosi na Velesajmu postaju politička bojišnica.

Nijedan od postupaka nije dovršio sudskom odlukom, ali njihova sama pojava mijenja političku sliku grada: Zagreb je od simbola transparentnosti postao mjesto na kojem se ta transparentnost tek testira.

Što slijedi

U mjesecima koji dolaze, očekuje se rasplet dviju potvrđenih istraga. EPPO-ova o Domu zdravlja mogla bi proširiti broj osumnjičenih, a USKOK-ova o USO-u definirati granicu između političke i kaznene odgovornosti u sustavu gradske uprave.

No najvažnije pitanje ostaje isto: hoće li se gradska vlast prema vlastitim ljudima odnositi jednako strogo kao prema onima koji su vladali prije nje?

Transparentnost se više ne mjeri objavljenim ugovorima i konferencijama za novinare, nego odgovorom na jednostavno pitanje – tko snosi odgovornost kada se u aferama nađu ustanove koje vodi aktualna vlast.