Svaki dvanaesti stanovnik EU ne može si priuštiti kvalitetan obrok. Evo kako stoje Hrvati
Problem prehrambene nesigurnosti u Europskoj uniji i dalje pogađa milijune građana. Iako je u 2024. zabilježeno blago poboljšanje u odnosu na godinu ranije, podaci Eurostata pokazuju da svaki dvanaesti stanovnik Unije i dalje nema pristup kvalitetnoj prehrani.
Najveće poteškoće bilježe Bugarska, Slovačka i Rumunjska. U Bugarskoj čak 18,7 posto građana ne može zadovoljiti osnovne prehrambene potrebe, u Slovačkoj ih je 17,1 posto, a u Rumunjskoj 16,3 posto. Hrvatska se nalazi među državama s povoljnijom situacijom, jer samo 4 posto stanovnika ne može priuštiti obrok s mesom, ribom ili vegetarijanskim ekvivalentom barem svaki drugi dan, što je znatno ispod europskog prosjeka.
Usporedba s ranijim godinama otkriva osjetne oscilacije. Tako je 2022. godine 8,3 posto stanovnika EU bilo pogođeno ovim oblikom siromaštva, da bi udio porastao na 9,5 posto u 2023. To je značilo da je više od svake pete osobe u riziku od siromaštva tada bilo bez mogućnosti priuštiti kvalitetan obrok. Srećom, u 2024. taj je udio pao na 8,5 posto, što pokazuje određeni pomak nabolje.
Stručnjaci upozoravaju da razlike među državama ostaju velike, a pristup prehrani i dalje je usko povezan s ekonomskim standardom, visinom primanja i troškovima života. Dok dio članica uspijeva održavati relativno nisku razinu prehrambene nesigurnosti, u najsiromašnijim zemljama problem je i dalje duboko ukorijenjen.
Photo: Marko Picek/PIXSELL
