Saborski zastupnik o nuklearnoj energiji: Pitanje nije možemo li je imati, nego možemo li bez nje

Energetska budućnost Hrvatske postaje jedno od ključnih političkih i gospodarskih pitanja, a rasprava o nuklearnoj energiji ponovno se otvorila u Hrvatskom saboru. Zastupnik HSLS-a Darko Klasić poručio je da Hrvatska mora voditi racionalnu i znanstveno utemeljenu raspravu o razvoju nuklearne energetike kako bi smanjila energetsku ovisnost i osigurala stabilnost sustava.

Energetska ovisnost kao strateški problem

Govoreći u raspravi o prijedlogu Zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, Darko Klasić upozorio je da će klimatske promjene, rast potražnje za energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva u sljedećim desetljećima oblikovati političke i gospodarske odluke Hrvatske.

– Pravo pitanje za nas u vezi ovoga zakona ne glasi može li si Hrvatska priuštiti nuklearnu energiju, već može li si priuštiti da je nema – rekao je Klasić.

Podsjetio je da Hrvatska danas uvozi gotovo polovicu električne energije te znatne količine plina i nafte, što zemlju čini ranjivom u trenucima geopolitičkih kriza.

– Mi danas uvozimo gotovo polovicu električne energije, uvozimo plin i naftu, energetski smo nedostatni, a to znači da smo kad dođe do geopolitičkih potresa izrazito ranjivi i ekonomski i politički – poručio je.

Kritika energetskih politika u Europi

Klasić je u raspravi upozorio i na, kako je rekao, pogrešne energetske politike u dijelu Europe, posebno u Njemačkoj, gdje je nakon gašenja nuklearnih elektrana i prekida opskrbe jeftinim ruskim plinom došlo do ozbiljnih problema u industriji.

– Posljedice takvih politika postale su vidljive nakon početka rata u Ukrajini, kada je zbog gašenja nuklearnih elektrana i bez pristupa jeftinom ruskom plinu njemačka industrija doživjela kolaps – rekao je.

Dodao je kako obnovljivi izvori energije, poput vjetra i sunca, imaju važnu ulogu u energetskoj tranziciji, ali sami ne mogu osigurati stabilnost elektroenergetskog sustava.

– Njihova ovisnost o vremenskim uvjetima i neujednačena geografska raspodjela čine ih nepouzdanima kao jedini izvor energije – naglasio je.

Potreba za obnovom nuklearnog znanja

Zastupnik HSLS-a podsjetio je da je Hrvatska sedamdesetih i osamdesetih godina imala razvijen nuklearni program te stručnjake i studije koje su tada činile temelje razvoja nuklearne energetike.

– Hrvatska je nekad imala cjelovit nuklearni program, imali smo znanje, studije i stručnjake. Ovaj zakon naglašava potrebu za obrazovanjem i osposobljavanjem stručnjaka u našem obrazovnom sustavu – rekao je Klasić.

Prema njegovim riječima, rasprave o nuklearnoj energiji u Hrvatskoj često su opterećene dezinformacijama i populizmom, što otežava donošenje dugoročnih odluka.

– Medijski prostor nerijetko potencira strah građana kroz poluinformacije i senzacionalizam, što onemogućuje racionalnu raspravu – upozorio je.

Nejasnoće u prijedlogu zakona

Klasić je pritom upozorio i na određene nedorečenosti u prijedlogu zakona, posebno u dijelu koji se odnosi na financiranje i izbor lokacije buduće nuklearne elektrane.

Istaknuo je kako zakon navodi da za provedbu programa nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu, iako su nuklearni programi, uključujući pripremne studije i istraživanja, izuzetno skupi.

Problem vidi i u činjenici da zakon predviđa da će lokacija eventualne nuklearne elektrane biti određena posebnim zakonom, ali bez jasno definiranih kriterija.

– Problem odabira lokacije postat će prvorazredno političko pitanje jer splet populizma i neinformiranosti građana može dovesti do zaustavljanja projekta – upozorio je.

Pitanje sigurnosti i zbrinjavanja otpada

U replici ministru Klasić je otvorio pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada u slučaju da Hrvatska izgradi vlastitu nuklearnu elektranu.

– Ako Hrvatska ikada sagradi vlastitu nuklearnu elektranu, mora unaprijed imati plan trajnog odlaganja otpada koji ne može ovisiti samo o Krškom – rekao je.

Naglasio je kako se svi postupci moraju provoditi u skladu s međunarodnim standardima, pravilima Međunarodne agencije za atomsku energiju i propisima Europske unije.

Mali modularni reaktori kao nova tehnologija

Posebno je istaknuo mogućnost razvoja malih modularnih reaktora, nove generacije nuklearne tehnologije koja omogućuje postupnu gradnju i fleksibilniju integraciju s obnovljivim izvorima energije.

Prema njegovim riječima, riječ je o modernijem i sigurnijem konceptu koji bi mogao omogućiti stabilnu proizvodnju električne energije uz manji utjecaj na okoliš.

– Ovo je generacijska i civilizacijska odluka: hoćemo li se bojati budućnosti ili ćemo je graditi – zaključio je Klasić.