SVE VIŠE POŽARA

Zagrebački vatrogasci poslani u Dalmaciju: Na Pelješcu ih dočekao zahtjevan požar i jak vjetar

Ukupno 33 zagrebačka vatrogasca s 11 vozila krenula su tijekom noći prema Dalmaciji, a na putu prema Omišu preusmjerena su na požarište kod Kune Pelješke
Zagrebački vatrogasci paljenjem svijeća i sirena obilježili kornatsku tragediju Goran Stanzl/PIXSELL

Zagrebački vatrogasci uključili su se u gašenje velikog požara na Pelješcu. Prema riječima Tomislava Resmana, zamjenika zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba, nalog za slanje snaga u Dalmaciju stigao je kasno navečer.

– Sinoć, negdje oko 23 sata, dobili smo zapovijed glavnog vatrogasnog zapovjednika da trebamo poslati jedan modul za ispomoć u Dalmaciju. Okupili su se i oko 2.30 sati krenuli iz Zagreba. Ukupno su otišla 33 vatrogasca s 11 vozila – rekao je Resman.

Zagrebački vatrogasci prvotno su krenuli prema Omišu, no tijekom puta dobili su novu zapovijed.

– Na putu prema Omišu preusmjereni su na požar na Pelješcu, koji gori kod Kune Pelješke. Trenutačno su tamo na lokaciji – kazao je.

Jak vjetar dodatno otežava gašenje

Situacija na Pelješcu, prema informacijama koje Resman dobiva od kolega na terenu, vrlo je zahtjevna.

– Dečki kažu da je požar dosta izazovan zato što puše jak vjetar, koji dodatno pospješuje gorenje. Tamo su i četiri kanadera koja pomažu vatrogascima u gašenju požara – rekao je.

Osim vjetra i suhe vegetacije, velik problem za vatrogasce predstavljaju i izrazito visoke temperature.

Vatrogasci na intervencijama nose zaštitnu opremu koja ih dodatno zagrijava, a višesatni rad u takvim uvjetima nosi niz rizika.

– I da ništa ne radite u zaštitnom vatrogasnom odijelu, bilo bi vam izuzetno vruće. Kada radite, temperature su još više. Postoji velika opasnost od stradavanja zbog dehidracije, opeklina, udisanja dima i drugih čestica – upozorio je Resman.

Suha vegetacija omogućuje brzo širenje vatre

Požari na obali posebno su opasni zbog dugotrajnog razdoblja bez kiše i izrazito suhe vegetacije.

– Dolje su temperature više i dulje traje razdoblje bez kiše. Trava je gotovo potpuno suha, kao i grmlje, šikara i drveće. Sve je to vrlo podložno požarima – objasnio je Resman.

Takvi uvjeti znače da se požar može proširiti iznimno brzo.

– Vegetacija ispred požara već je potpuno osušena i zbog toga se dodatno ubrzava njegovo širenje – dodao je.

U Zagrebu sada i do šest požara otvorenog prostora dnevno

Iako je velik broj vatrogasaca tijekom ljeta usmjeren prema obali, ni Zagreb nije pošteđen povećanog broja intervencija.

Resman navodi da se posljednjih petnaestak dana broj požara otvorenog prostora značajno povećao.

– Ranije smo imali jedan do dva takva požara dnevno. U zadnjih 15-ak dana broj se povećao na četiri do šest, ovisno o danu – rekao je.

Riječ je uglavnom o požarima trave i niskog raslinja koji zahvaćaju velike površine.

– Na Karlovačkoj cesti izgorjelo je oko 10 tisuća četvornih metara. Dan poslije na Kanalskoj je izgorjelo oko 20 tisuća četvornih metara, a u Hrvatskom Leskovcu oko 100 tisuća četvornih metara trave i niskog raslinja – naveo je Resman.

Čikovi, roštilji, varenje i brušenje među čestim uzrocima

Velik dio požara otvorenog prostora povezan je s ljudskim ponašanjem.

Problem mogu izazvati odbačeni gorući predmeti, neugašeni opušci, radovi koji stvaraju iskre ili roštilji ostavljeni bez nadzora.

– Ljudi odbacuju goruće predmete. To mogu biti čikovi, varenje, brušenje koje stvara iskre ili roštilj koji je ostao bez nadzora. Postoji puno načina na koje požar može nastati – upozorio je.

Poseban oprez potreban je na suhoj travi, gdje je za nastanak i širenje vatre dovoljan vrlo mali izvor topline.

Resman upozorava i da odbačeno staklo u određenim okolnostima može pridonijeti zapaljenju suhe vegetacije.

Sve više požara povezanih s klima-uređajima

Vatrogasci ovoga ljeta bilježe i povećan broj požara povezanih s klima-uređajima, posebno njihovim vanjskim jedinicama.

Problem može nastati ako uređaj nije pravilno održavan, ako je star ili neispravan te ako dugo radi pod velikim opterećenjem.

– Ljudi pokušavaju što više sniziti temperaturu pa klima-uređaj radi gotovo bez prestanka. Ako je uređaj neispravan, kompresor se ne gasi i može doći do kvara, iskrenja, a zatim i požara – objasnio je Resman.

Uz požare na otvorenom, zagrebački vatrogasci i dalje svakodnevno interveniraju i na požarima stanova, kuća i drugih objekata.

Resman ovu požarnu sezonu u Zagrebu ocjenjuje zahtjevnijom od prethodnih, ponajprije zbog znatno većeg broja požara trave i niskog raslinja.

JVP Zagreb
kanaderi
Kuna Pelješka
požar Pelješac
požari Dalmacija
požari Zagreb
Požarna sezona
Tomislav Resman
Vatrogasci Zagreb