Rasprava o centru u Resniku otvorila sumnje: Dogan i Petek upozoravaju na netransparentnost i pogrešne odluke

U srijedu je u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog održano ključno javno izlaganje u sklopu javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku. Rasprava će trajati do 3. rujna, što znači da Zagrepčani još uvijek mogu podnijeti svoje primjedbe i prijedloge. No već na samom početku događaja bilo je uočljivo da u dvorani nedostaju oni koji bi trebali biti najviše zainteresirani – aktualni gradski zastupnici skupštinske oporbe. Iz vladajuće koalicije SDP-a i Možemo su naravno bili. Dok se oni još uvijek, čini se, odmaraju na godišnjim odmorima, javnu raspravu obilježili su istupi bivših zastupnika i predstavnika udruga.

Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Ana Pavičić-Kaselj istaknula je da će centar raditi u potpuno zatvorenom sustavu te da neće imati štetan utjecaj na okoliš. Takva je službena poruka Grada Zagreba, no niz pitanja i kritika otvorio je drugačiju sliku.

Centar nije ni strateški ni financijski dovršen

Bivša zastupnica Dina Dogan u svom je istupu naglasila da projekt Centra za gospodarenje otpadom nije ni strateški ni financijski dovršen.

– Zagreb je već imao gotove projekte – biokompostanu u Novskoj i sortirnicu otpada na Žitnjaku – za koje su bile pripremljene građevinske dozvole i osigurana sredstva iz europskih fondova u vrijednosti većoj od 80 milijuna eura. Od tih se projekata odustalo, uz objašnjenje da se “EU regulativa promijenila” i da sve mora biti na jednoj lokaciji. To nije točno. Europska direktiva o otpadu propisuje integrirani sustav, ali nikada nije zahtijevala centralizaciju. Naprotiv, i sada se u sklopu CGO-a planiraju pretovarne stanice na više lokacija, što samo potvrđuje da tvrdnje gradske uprave Grad Zagreb nisu istinite – upozorila je Dogan.

U nastavku je otvorila niz pitanja na koja, kako tvrdi, još uvijek nema odgovora.

– Što će biti s 120.000 tona goriva iz otpada (RDF/SRF) koje će nastajati svake godine, a za koje ne postoji niti pismo namjere o preuzimanju? Zašto se u javnu raspravu ulazi prije nego što je usvojen Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029., iako taj dokument treba biti temelj svakog projekta? Koliki će dio sustava biti financiran EU sredstvima, a koliki izravno iz džepova građana? Građanima se ponavlja da “nema EU sredstava”, iako nacionalni planovi predviđaju mogućnost sufinanciranja određenih komponenti sustava. Zašto su propala već osigurana EU sredstva za ranije projekte, a sada se ide u skuplji model financiranja koji u potpunosti pada na teret građana? – naglasila je.

Građani zaslužuju transparentne informacije

Dogan podsjeća i da postoje primjeri iz drugih hrvatskih gradova.

– Nije istina da se CGO Zagreb ne može financirati iz EU fondova. Hrvatska već ima primjere centara financiranih iz Kohezijskog fonda, poput Marišćine i Kaštijuna. No, odobrenje sufinanciranja ovisi o tome hoće li projekt dobiti pozitivnu ocjenu JASPERS-a, tijela koje za Europsku komisiju provjerava usklađenost velikih infrastrukturnih projekata s EU regulativom. Ako projekt ne bude usklađen s hijerarhijom otpada i ako bude financijski preskup u odnosu na učinke, Europska komisija ga neće odobriti. U tom slučaju sve troškove snosit će građani Zagreba – poručila je.

Prema njenim riječima, centar mora biti financijski održiv, u skladu s europskom regulativom i hijerarhijom otpada te razvijan na temelju strateških planova koje Grad još uvijek nije usvojio. – Građani zaslužuju transparentne informacije i odgovore na ova pitanja prije nego što Zagreb uđe u projekt koji može dugoročno oblikovati financijsko i okolišno opterećenje grada – zaključila je Dogan.

Tomašević Plenkovićev ministar za Zagreb

Na javnom izlaganju obratio se i bivši zastupnik Renato Petek, koji je podsjetio na političku praksu guranja važnih projekata u razdoblju kada građani nisu dovoljno prisutni i uključeni.

– Javno izlaganje o Studiji utjecaja na okoliš za CGO Zagreb održano je u gluho doba ljeta. Onako kako je to, nekad iz oporbe, s indignacijom kritizirao današnji gradonačelnik kad je Bandić na ljeto gurao svoje projekte. Razlika je samo u tome što je danas ljeto očito najbolje godišnje doba za “transparentnost” – rekao je Petek.

U svom je obraćanju otvorio i političku dimenziju cijelog projekta.

– Ministrica Vučković je otvorila posebnu zelenu liniju za Tomaševića u Ministarstvu zaštite okoliša. Tomašević, sada u ulozi Plenkovićevog ministra za Zagreb, dobio je i službeni blagoslov HDZ-a da se CGO realizira. Jer važnije je zadovoljiti Bruxelles i izvještaje o gospodarenju otpadom prema EU, nego građane Zagreba. A HDZ-ovi gradonačelnici iz ZG prstena već trljaju ruke jer jedva čekaju voziti svoj miješani otpad u Resnik – poručio je.

Javna rasprava usred ljeta otvorila ključnih pitanja

Ova javna rasprava otvorila je niz ključnih pitanja o kojima će se u Zagrebu tek voditi politička borba. Dok gradska uprava tvrdi da centar neće imati negativnog utjecaja na okoliš i da je riječ o modernom zatvorenom sustavu, bivši zastupnici upozoravaju na neodgovorena pitanja i mogući financijski teret za građane. Posebno zabrinjava činjenica da su ranije pripremljeni i financirani projekti propali bez jasnog obrazloženja, dok novi model počiva na mogućem financiranju iz gradskog proračuna.

U praksi se ponavlja obrazac u kojem se projekti od strateškog značaja guraju u vrijeme kada je javna pažnja na minimumu, dok se formalna transparentnost koristi više kao politička dekoracija nego stvarna obveza prema građanima. Ako projekt ne prođe provjeru europskih institucija, svi rizici padaju na teret Zagrepčana.

U tom slučaju, građani bi mogli ostati ne samo bez održivog sustava gospodarenja otpadom, nego i s dugoročnim financijskim opterećenjem koje će oblikovati budućnost grada. Ključno pitanje koje ostaje nakon rasprave nije samo tehničko ili ekološko, već političko i financijsko: hoće li Zagreb izgraditi sustav koji odgovara građanima ili će još jednom poslužiti kao poligon za dokazivanje Bruxellesu i održavanje političkih saveza u zemlji.