Petek tvrdi da proračun za 2026. ne donosi razvoj: Zagreb ulazi u godinu bez ključnih projekata

U emisiji ZOOM bivši zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Renato Petek prozvao je gradske vlasti zbog uvođenja novog modela nadzora medija i društvenih mreža, čija je cijena oko 80 tisuća eura, te proračuna za 2026. godinu u kojem su prihodi oko 2,93 milijarde eura, rashodi 3,7 milijardi eura, a novo zaduženje oko 130 milijuna eura, uz svega desetak posto proračuna za kapitalne investicije i, kako tvrdi, minimalan razvojni domet.

Nadzor narativa od 0 do 24 sata

Emisija ZOOM otvara se temom koja je, kako je istaknuo voditelj, izazvala veliko zanimanje javnosti – najavom da Grad uvodi novi sustav nadzora nad medijskim i digitalnim objavama svih ljudi unutar Grada Zagreba i svih medija koji djeluju u Hrvatskoj.

Voditelj podsjeća da novinari i komunikacijski stručnjaci godinama poznaju press clipping kao standardni PR alat, ali naglašava da novi model ide korak dalje: obuhvaća ne samo praćenje nastupa gradonačelnika i odgovora na te nastupe, nego i objava na društvenim mrežama, uključujući profile građana koji označe gradonačelnika, Grad Zagreb, Zagrebački holding ili neku gradsku ustanovu.

– Prvo, cijena je basnoslovno visoka, radi se o 80 tisuća eura. S druge strane, uvodi se kontrola i nadzor nad objavama na društvenim mrežama, pa i građana koji nisu javne osobe, ali tagiraju gradonačelnika ili grad – opisao je voditelj okvir teme.

Petek se nadovezuje ocjenom da je takav natječaj potencijalno opasan. Podsjeća da su do sada gradovi i stranke imali uobičajene ugovore s tvrtkama koje prate medije, uz jednodnevne preglede objava i povremene izvanredne izvještaje, no smatra da se novim modelom prelazi u sasvim drugo područje.

– Ono što je ovdje neobično je da se traži informacija tri puta dnevno i da se traži pregledavanje društvenih mreža i objava na njima. To više nije samo standardno praćenje medija, nego nešto što može prerasti u sustavnu kontrolu nad onim što građani pišu – upozorio je Petek.

Upozorava i na psihološki efekt: ako se zna da će svaka objava koja spominje grad ili gradonačelnika završiti u nekom sustavu, dio ljudi može odustati od javnih kritika, što po njegovu tumačenju otvara prostor za zastrašivanje i autocenzuru.

Granica između praćenja i zastrašivanja

Petek podsjeća na primjere iz gradova u Njemačkoj i Engleskoj gdje su, kako kaže, političari koristili slične sustave za pritisak na kritičare, pa građani nakon nekog vremena više ne pišu otvoreno, ne tagiraju grad i ne pitaju zašto im se ne odgovara.

– Nadam se da ovo neće biti podloga da grad ide s tužbama prema nekim ljudima koji traže informacije ili javno kritiziraju – rekao je Petek.

Nadovezuje se na vlastito iskustvo s upravnim sporovima: opisuje situacije u kojima je povjerenik za informiranje naložio Gradu da dostavi dokument koji je plaćen novcem građana, ali je gradonačelnik više puta odbio postupiti po rješenju, pa su se vodili sporovi protiv osobe koja je tražila informaciju i protiv samog povjerenika.

– Što je time dobiveno? Dobiveno je vrijeme. Dok završi upravni spor, prođe godina ili više, tema koja je bila u interesu javnosti postane zaboravljena i informacija više nikome nije bitna – objasnio je Petek.

Voditelj dodatno podsjeća na aferu Cambridge Analytica i model prikupljanja podataka o tome što određene skupine građana najviše prate i lajkaju, te zaključuje kako novi zagrebački sustav po mnogočemu nalikuje takvom tipu rada: gradske službe mogu pratiti gdje se najviše bune stanovnici pojedinih kvartova i na temelju toga graditi političke i komunikacijske strategije.

Proračun koji prestaje rasti

Nakon bloka o nadzoru medija emisija prelazi na proračun Grada Zagreba za 2026. godinu. Voditelj iznosi osnovne brojke: prihodi iznose oko 2 milijarde i 930 milijuna eura, rashodi oko 3 milijarde i 700 milijuna eura, a planirano zaduženje oko 130 milijuna eura.

– Odnos je malo pošemeran, trošimo više nego što imamo, planiramo se zadužiti za 130 milijuna eura – konstatira voditelj i pita je li to nužno i je li riječ o lošem upravljanju.

Petek podsjeća da je na početku mandata aktualne uprave građanima obećan razvojni iskorak i mandat rasta i razvoja, no tvrdi da se u sadašnjem proračunu to ne vidi.

– Imamo rast malo preko dva posto, a ako inflacija bude viša od toga, možemo reći da ovaj proračun realno prestaje rasti. To je trenutak u kojem će se vidjeti tko dobro upravlja, a tko loše – ocjenjuje Petek.

Ističe i da je Grad u prethodnim godinama, zahvaljujući promjenama u poreznoj politici i većim prihodima od poreza na dohodak, dobio stotine milijuna eura više nego ranije, što je, po njemu, bio prostor za vraćanje dugova i snažnije investicije, ali tvrdi da taj potencijal nije iskorišten.

Imovina propada, kapitalne investicije na dijeti

Jedna od tema na kojoj se Petek posebno zadržava jest gradska imovina. Prisjeća se podataka koje je iznio Josip Kojić o imovini vrijednoj oko 12 milijardi eura i navodi konkretne primjere objekata u vlasništvu Grada ili Holdinga širom Hrvatske.

– Igram slučaja, putujući po Hrvatskoj i izvan nje, obišao sam neke od tih objekata. U Kranjskoj Gori, u Skradu, u Savudriji, u Opatiji – svugdje ima grad imovinu koja stoji i propada. Ona se ne koristi, ne stavlja se u funkciju, ne prodaje se, a novca će biti sve manje – kaže Petek.

Spominje i trasu nekadašnje pruge Samoborčeka, čija je vrijednost procijenjena na 50 milijuna eura, a za koju smatra da se na istoj trasi više nikada neće obnoviti željeznički promet.

U isto vrijeme, kapitalne investicije su, kako naglašavaju voditelj i gost, na razini od tek nešto iznad deset posto proračuna. Petek navodi kako je u tri pune godine prosječna realizacija kapitalnih projekata bila oko 65 posto od planiranog, što znači da se od svakih sto milijuna eura plana oko 35 milijuna prenosi u sljedeću godinu.

– Od onoga što se uspjelo odvojiti za nešto kapitalno, ni to se u potpunosti ne izvršava. I to ćemo, nažalost, vidjeti i u 2026. godini – zaključuje Petek.

Plaće, dugovi i skromni razvojni domet

U strukturi rashoda posebno ih zabrinjava masa plaća. Voditelj navodi da plaće premašuju milijardu i 180 milijuna eura, što je gotovo polovica proračuna, te postavlja pitanje koliko takav proračun uopće može odražavati stvarne potrebe građana – od vodovoda, kanalizacije, tramvajskih pruga i domova zdravlja do škola, vrtića i socijalnih usluga.

– Deset posto za kapitalne investicije nije razvojni proračun. To je razina održavanja, a ne stvaranja novih vrijednosti – ocjenjuje voditelj.

Petek se slaže i podsjeća da je Zagreb godinama bio zapostavljen u smislu dodatnog razvoja i ulaganja u kvalitetu života. Smatra da bi sada trebalo ulagati daleko više kako bi se uhvatio razvojni zamah, ali tvrdi da aktualna administracija nije provela racionalizaciju, nego je broj zaposlenih povećan, suprotno predizbornim najavama.

Ističe i paradoks da je uprava u kampanji bila protiv outsourcanja usluga, a danas raste broj konzultanata i voditelja projekata angažiranih izvana, dok se istodobno dio kvalitetnih kadrova iz gradske uprave vraća u ministarstva zbog boljih plaća i uvjeta rada.

Stari projekti pri kraju, novih gotovo da i nema

Petek prolazi kroz konkretne projekte koji se financiraju iz proračuna. Navodi da će se sljedeće godine dovršiti društveni dom i knjižnica Paromlin, sanacija krovišta Doma sportova na tri dvorane, kupalište u Španskom te Sarajevska cesta s tramvajskom prugom.

– To su projekti koji su započeti i za njih postoje stavke u proračunu. Oni će se vjerojatno završiti – kaže Petek.

S druge strane, ističe da je novih, velikih projekata vrlo malo. Kao primjer spominje kino Europa za koje se tek kreće u obnovu, nakon višegodišnjih najava i prosvjeda, dok je za Maksimirski stadion zasad predviđen tek iznos za dokumentaciju, uz procjenu da će sama priprema rušenja koštati desetke milijuna.

Jarunski most je, kako kaže, stopiran, Branimirova i Kolakova ulica razlomljene su u tri faze, a niz strateških projekata koji su se koristili u izbornoj kampanji sada je ili zaustavljen ili razbijen na manje, sporije faze.

– Od petnaest strateških projekata, pola je zaustavljeno ili razcijepkano. Vidimo završetak starih, već dugo spominjanih projekata, ali nešto novo, nešto što bi grad sa svojim proračunom trebao pokrenuti i iznjedriti – toga gotovo da i nema – kaže Petek.

Strategija razvoja koja ostaje na papiru

U nastavku Petek širi priču na razinu strateškog planiranja. Podsjeća da grad formalno ima strategiju razvoja do 2030. godine, ali ocjenjuje da se ona u praksi ne koristi ni pri izradi proračuna ni u komunikaciji prema javnosti.

– Razvojni proračun trebao bi se temeljiti na strategiji. Moramo znati želimo li grad koji raste prema milijun stanovnika ili prihvaćamo pad prema 650 tisuća i prelijevanje stanovništva u prsten. Ovisno o tome odlučujemo trebaju li nam novi vrtići ili će nam trebati domovi za umirovljenike i druge vrste infrastrukture – objašnjava Petek.

Kao primjer jednostavnog, a neprovedenog rješenja navodi park and ride sustav na rubovima grada, uz jačanje javnog prijevoza i prigradske željeznice, koji bi se, po njegovu mišljenju, mogao uspostaviti u roku od dvije godine i značajno smanjiti prometni kolaps, ali se takav koncept sustavno ne razvija.

Ističe i da aktualna uprava, za razliku od onoga što bi očekivao, gotovo uopće ne govori o investicijama, bilo stranim ili domaćim, kao ni o ozbiljnim modelima javno-privatnog partnerstva za revitalizaciju velikih gradskih zona poput Gredelja ili bivših industrijskih kompleksa.

Holding, ZET i nova kadrovska križaljka

U jednom dijelu emisije raspravlja se i o Zagrebačkom holdingu i ZET-u. Voditelj podsjeća na rast subvencija javnom prijevozu i na činjenicu da se ukidaju pojedine linije u zapadnom dijelu grada, iako se istodobno govori o racionalizaciji i uštedama.

Petek upozorava da Grad ima ogromne troškove za čuvanje praznih stanova, praznih zgrada i poslovnih prostora, jer se objekti koji nisu u funkciji čuvaju svaki dan i na to odlaze milijuni eura, dok se s druge strane kao ušteda ukidaju autobusne linije koje voze tek nekoliko puta dnevno.

Dotaknu se i nedavnih imenovanja u Nadzorni odbor Holdinga, uključujući profesora Josipa Ticu. Petek priznaje da Tica ima znanje, ali naglašava da nadzorni odbor ima ograničene mogućnosti stvarnog upravljanja te smatra da će biti važnije vidjeti tko će postati novi član uprave i hoće li ta osoba moći unaprijediti uslugu građanima.

– Čak i ako imaju ovako veliku masu plaća, na kraju građane zanima hoće li se poboljšati pružanje usluga. To je ključno pitanje – poručuje Petek.

Kultura po mjeri odabranih udruga

Pred kraj emisije otvara se i tema kulturne politike. Petek ističe ogroman rast izdvajanja za razne kulturne udruge, posebno one kojima Grad nije osnivač, i tvrdi da je taj rast išao na uštrb institucionalne kulture – gradskih kazališta, knjižnica, centara za kulturu i drugih ustanova.

– Njihov program je bio poticati neovisnu kulturu, ali nitko nije očekivao da će to biti na štetu institucionalne kulture, koja također mora živjeti – kaže Petek.

Upozorava i na kriterije natječaja po kojima se na određene linije mogu prijaviti samo udruge s prometom od najmanje 30 tisuća eura godišnje, što automatski isključuje male, volonterske organizacije koje bi trebale biti jezgra civilnog društva.

Ističe da za objekte u kulturi iz proračuna ide tek nekoliko milijuna eura, ponajprije za pripremne projekte i dokumentaciju, te tvrdi da se u sljedećoj godini neće ozbiljnije obnavljati nijedan kulturni objekt, izuzev kina Europa, dok će brojne udruge imati znatno veći priljev sredstava.

Transparentnost između Bandića i Tomaševića

U završnici emisije voditelj i gost povlače jasnu usporedbu između bivše i sadašnje vlasti, ali iz perspektive dostupnosti informacija.

Voditelj se prisjeća kako je u vrijeme Milana Bandića na jednu novinarsku konferenciju postavio pitanje i dobio obećanje da će stići pisani odgovor. Nekoliko sati kasnije, u redakciju mu je stigla kutija s oko 700 stranica dokumenata, iz kojih je morao izvući tek nekoliko rečenica, ali je odgovor dobio isti dan.

Petek kaže da je od Bandića dobivao odgovore u zakonskim rokovima, iako su ponekad bili preobilni, dok s aktualnom upravom ima situacije u kojima na upite nikada ne dobiva odgovor.

Tvrdi i da je rad gradske Skupštine otežan: koristi se model uveden za vrijeme pandemije, u kojem su mediji fizički odvojeni od zastupnika, pa nema neposredne komunikacije u dvorani, a odbori za kontrolu i sukob interesa imaju manje mogućnosti tražiti dokumente i provoditi nadzor.

– Potpuno je otežan rad zastupnika i medija. Za razliku od ranijeg razdoblja, danas se često uopće ne odgovara ili se odgovori drastično kasne, a to izravno pogađa kontrolu nad izvršnom vlasti – zaključuje Petek.

Emisija ZOOM tako spaja dvije ključne teme zagrebačke politike: sustav nadzora medija i društvenih mreža koji, prema ocjeni Renata Peteka, lako može postati alat kontrole narativa, te proračun za 2026. godinu u kojem se rast dugova, veliki udio plaća i skroman razvojni iskorak teško uklapaju u nekadašnja obećanja o velikom razvojnom mandatu.