Petek o Hipodromu: Nakon priznanja optuženih ostaje pitanje – gdje je novac?

Afera Hipodrom, pravomoćne presude dijelu optuženih i nova pravila Čistoće otvorili su u Zagrebu isto pitanje – funkcionira li gradski sustav doista u interesu građana ili se odluke donose bez jasne odgovornosti i bez osjećaja za svakodnevni život na terenu.

Zagreb je ponovno u središtu pozornosti zbog afere Hipodrom, slučaja koji je iz kaznenog postupka odavno prerastao i u ozbiljno političko pitanje. U Podcastu 01Portala bivši gradski zastupnik Renato Petek ocijenio je da je ključni problem u tome što Grad Zagreb, unatoč pravnoj mogućnosti, nije na vrijeme tražio da mu se novac vrati izravno u gradski proračun.

Govoreći o slučaju u kojem su Slavko Galić i Domagoj Galić priznali krivnju i nagodili se sa sudom, Petek je upozorio da je time zatvorena najbrža mogućnost da se dio novca vrati Gradu Zagrebu.

– Grad ima jednu mogućnost, pravnu, da sudjeluje u postupku i da kaže: mi potražujemo taj novac. Ukoliko dođe do pravomoćnosti, novac ide u taj gradski proračun. Vraća se tu gdje je netko oštećen. A sada Tomašević po prvi puta to nije učinio – rekao je Renato Petek.

Dodao je da je upravo to Timislav Tomašević ranije radio u postupcima vezanima uz afere iz vremena Milana Bandića te da je tada takav potez bio pozdravljen kao odgovoran odnos prema javnom novcu. Po njegovoj ocjeni, sada je napravljen obrat koji otvara pitanje političke odgovornosti.

Što ostaje nakon nagodbi

Petek je u razgovoru istaknuo da je važno što je u relativno kratkom roku donesena pravomoćna presuda dijelu optuženih, jer su hrvatski građani navikli da takvi postupci traju godinama. No upozorio je i na ono što još nije završeno, prije svega na postupke koji se i dalje vode protiv Koste Kostanjevića i Gorana Đulića.

– Ovdje imamo situaciju gdje je od pet optuženih troje priznalo krivnju. Priznali su krivnju i ide povrat dijela sredstava – rekao je Renato Petek.

Posebno se osvrnuo na izjavu gradonačelnika Tomislava Tomaševića s početka slučaja, kada je rekao da ne vjeruje da postoji kaznena odgovornost Koste Kostanjevića. Petek smatra da je ta izjava bila politički motivirana i vezana uz tadašnji predizborni trenutak, ali i da danas, nakon priznanja dijela optuženih, poprima sasvim drukčiju težinu.

– On se branio da je sve što se dogodilo bilo kojem članu Možemo! dio neke osvete ili igre da bi se njima naštetilo. Do sada. Ali sada imamo već situaciju gdje su određeni ljudi priznali krivnju – rekao je Renato Petek.

Po njegovim riječima, politički problem za gradsku vlast dodatno otežava činjenica da, kako tvrdi, u samom slučaju Hipodrom nije provedena ni interna kontrola kakvu je gradonačelnik u drugim situacijama znao slati u gradske ustanove i sustave.

– Jedino u slučaju Hipodrom, kako je on rekao da ne vjeruje da su oni ništa počinili, on nije poslao niti kontrolu, nego im vjeruje na riječ – rekao je Renato Petek.

Pitanje sustava, a ne samo jedne afere

U razgovoru se otvorilo i pitanje funkcioniranja gradskog sustava u širem smislu. Petek tvrdi da afera Hipodrom nije važna samo zbog samog kaznenog postupka, nego i zato što pokazuje kako se u Zagrebu donose odluke, kako se traže dodatna sredstva i koliko nadzora postoji nad ustanovama koje raspolažu javnim novcem.

Osvrnuvši se na okolnosti pod kojima su, prema njegovim riječima, tražena dodatna sredstva za Hipodrom, Petek je ustvrdio da je riječ o političkoj odluci, a ne o administrativnoj omašci.

– Apsolutno je odluka. Ja vjerujem njima, oni kažu da bi funkcionirali, treba nam dodatni iznos iz proračuna – rekao je Renato Petek.

Dodao je i da se, prema informacijama koje se pojavljuju u javnosti, spominju i drugi mogući krakovi afere, što bi značilo da priča oko Hipodroma još nije zaključena ni politički ni pravno.

Nova pravila Čistoće i stari problem Zagreba

Drugi dio razgovora bio je posvećen gospodarenju otpadom, temi koja građane svakodnevno pogađa možda i neposrednije od političko-pravosudnih procesa. Povod su bila nova pravila pristupa podzemnim spremnicima, uključujući aplikacije i ograničenja broja korisnika po kućanstvu.

Petek je objasnio da je dosadašnja kartica za pristup spremnicima u dijelu grada sada dopunjena mogućnošću korištenja aplikacije, ali da takav model otvara nova pitanja u praksi, osobito u kućanstvima s više članova ili u zgradama u kojima žive starije osobe i podstanari.

– Oni koji žele mogu downloadirati aplikaciju. Osoba na koju se veže račun može si otvoriti mogućnost. Time mu se poništava plastična kartica i on otvara mogućnost da prilaskom na aplikaciju otvori spremnik. I sada on ima mogućnost na još dvije osobe unutar obitelji prenijeti tu ovlast. Znači, troje po stanu – rekao je Renato Petek.

Po njegovu mišljenju, sustav gospodarenja otpadom može funkcionirati samo ako je za građane jednostavan i logičan. U suprotnom, povećava se vjerojatnost da će se otpad ostavljati pokraj spremnika, a ne u njima.

– Ukoliko nije super jednostavno i dostupno, veća je mogućnost da će netko to ostaviti sa strane – rekao je Renato Petek.

Na pitanje tko snosi odgovornost za takva pravila, odgovorio je da odluka dolazi iz uprave Čistoće, odnosno iz Zagrebačkog holdinga, ali je pritom upozorio i na širi problem digitalizacije koja ne pojednostavnjuje, nego komplicira svakodnevni život.

– U trendu je da se pojednostavljuje tehnologijom, digitalizacijom. Sve je to lijepo i krasno, ali kad se ne pojednostavljuje, onda je problem – rekao je Renato Petek.

Prema rješenju, ali presporo

Govoreći o ukupnom sustavu otpada u Zagrebu, Petek je ustvrdio da grad i dalje kasni s ključnom infrastrukturom, od sortirnice do kompostane, te da se odluke prečesto donose bez jasne strategije i bez političke hrabrosti da se problemi rješavaju dugoročno.

– Idemo prema nekom rješenju, ali užasno presporo – rekao je Renato Petek.

U završnici razgovora upozorio je da Zagreb pati od manjka sustavnog i strateškog upravljanja, ne samo u otpadu nego i u prometu, urbanizmu i velikim gradskim projektima. Po njegovoj ocjeni, bez vizije i bez spremnosti na politički rizik teško je očekivati da će se problemi rješavati brže i učinkovitije.

– Nažalost, da. Bez vizije teško je donijeti odluke, a često fali hrabrost da bi se uhvatili u koštac s konkretnim problemima – rekao je Renato Petek.