Mišić: Sustav mjesne samouprave u Zagrebu je neodrživ, promjene su nužne
Zagreb danas broji 17 gradskih četvrti i čak 218 mjesnih odbora. Sustav koji formalno nema pravnu osobnost, a pokriva ista područja na dvije razine, pokazao se nefunkcionalnim. Predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić kaže da je postojeći model neodrživ te najavljuje da će se u ovom mandatu otvoriti reforma koja bi trebala donijeti učinkovitiju lokalnu samoupravu.
Građani sve češće izražavaju nezadovoljstvo radom mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti, ističući da se mnoge komunalne akcije ne provode ili ostaju nedovršene. Zbog toga se traže promjene – od smanjenja broja mjesnih odbora do davanja većih ovlasti gradskim četvrtima.
– Grad Zagreb jedini u Hrvatskoj ima dvije razine mjesne samouprave. Sustav sa 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora smatram neodrživim. Vrijeme je pokazalo da mjesni odbori nisu u potpunosti ispunili svoju svrhu – rekao je predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić.
Ovisni o gradskoj upravi
Mišić smatra da je problem upravo dvostruka razina samouprave koja usporava rješavanje i najmanjih komunalnih pitanja.
– Još u prošlom mandatu započeli smo razgovore o reformi, a vjerujem da na izbore 2029. godine nećemo ići s ovakvim sustavom. Nije to crno-bijela odluka u kojoj bismo jednostavno smanjili broj odbora sa 218 na 50, potrebna je dubinska analiza – istaknuo je.
Upitan o davanju pravne osobnosti vijećima gradskih četvrti, Mišić odgovara da to nije ključno.
– Puno važnije je da ono što predlažu u programima malih komunalnih akcija bude i izvršeno u istoj godini. Nažalost, sredstva se često prenose iz godine u godinu, pa se dvaput troši na iste stvari, dok kvartovi stoje. Prioritet je da gradska uprava provede ono što mjesna samouprava predloži – rekao je Mišić.
Rasprava o reformi mjesne samouprave u Zagrebu traje već godinama. Stručnjaci upozoravaju da bi objedinjavanje manjih odbora i profesionalizacija rada mogli racionalizirati troškove i povećati učinkovitost. Budućnost sustava ovisit će i o pitanju financiranja, jer sadašnji model, u kojem odbori nemaju vlastite proračune ni pravnu osobnost, ostavlja ih ovisnima o gradskoj upravi.
Dok se razmišlja o promjenama, sustav mjesne samouprave ostaje simbolična karika participacije građana u odlučivanju, s vrlo ograničenom stvarnom moći.
