Milka Rimac Bilušić: Zagreb se vodi reaktivno, bez vizije za 20 ili 30 godina

Usvajanje proračuna za 2026., rasprave o planu gospodarenja otpadom i reakcije na zimske padaline obilježile su početak godine u Zagrebu, no prema riječima zastupnice Milke Rimac Bilušić, ključni problemi i dalje ostaju isti, a grad se i dalje vodi reaktivno, bez dugoročne vizije razvoja.

Početak godine u Zagrebu obilježilo je usvajanje proračuna za 2026. godinu, ali i niz komunalnih izazova koji su ponovno otvorili pitanje učinkovitosti gradskih sustava. Zastupnica u Skupštini Grada Zagreba Milka Rimac Bilušić ističe kako će se tek vidjeti je li riječ o strateškom dokumentu ili planu želja.

– Promijenilo se to da smo usvojili proračun za 2026. godinu. Sad ćemo vidjeti koliko je taj proračun plan želja, koliko je strateški dokument – rekla je Milka Rimac Bilušić.

Velike padaline početkom godine, koje su na nekoliko dana blokirale grad, otvorile su i pitanje rada zimske službe. Oporba je zatražila izvješće, no prijedlog nije dobio podršku većine u Skupštini.

– Mi to izvješće, nažalost, nismo dobili jer prijedlog zaključka nije izglasan. Većina je zapravo poslala poruku da neće podržati taj naš zahtjev – rekla je.

Plan gospodarenja otpadom i plave vrećice

U idućim mjesecima Skupštinu očekuje i rasprava o planu gospodarenja otpadom, a upravo je pitanje otpada, smatra Rimac Bilušić, jedno od ključnih na kojem se vidi razlika između političkih odluka i njihove provedbe.

– Sustav plavih vrećica je odluka koja je donesena, a za koju sad vidimo da zapravo ne funkcionira na terenu. Dio građana je penaliziran jer ih ne koristi, dok drugi dio u stambenim zgradama nema nikakve sankcije – rekla je.

Naglašava kako je sustav uveden bez cjelovitog pristupa i bez dovoljno edukacije građana.

– Ako uvodite ovakav sustav, vi prvenstveno morate educirati građane i motivirati ih, a ne samo uvoditi kazne – rekla je.

Vrtići, demografija i uvjeti rada

Tema vrtića i dalje ostaje jedno od najosjetljivijih gradskih pitanja, unatoč povećanju proračuna i najavama novih objekata. Zastupnica upozorava na niz problema koji i dalje opterećuju roditelje i sustav.

– Danas ako radite u smjenama, vi se morate samostalno organizirati za čuvanje djece. Imate samohrane roditelje koji te troškove moraju snositi sami – rekla je.

Ističe i da se pedagoški standard često ne poštuje te da je broj djece u skupinama veći od propisanog.

– Odgojitelji nemaju samo problem s plaćom, nego s uvjetima rada. Događa se da imate znatno veći broj djece od standarda – rekla je.

https://youtu.be/upzlqBcoL04

Odluke koje prolaze ispod radara

Prema njezinu iskustvu iz rada u Skupštini, dio važnih odluka ostaje izvan fokusa javnosti jer rasprave često preuzimaju ideološke teme.

– Skupština se često pretvara u ideološki poligon. Takve teme zaokupe pažnju javnosti, a konkretne stvari koje se tiču života građana prođu ispod radara – rekla je.

Kao primjer navodi proračunsku sjednicu na kojoj je oporba podnijela 14 amandmana, a prihvaćen je samo jedan.

Demografske mjere i izostanak strategije

Osvrnula se i na povećanje naknade za opremu novorođenog djeteta s 600 na 800 eura, naglašavajući da je riječ o pomoći, ali bez jasnog demografskog učinka.

– Nije jasno je li to socijalna ili demografska mjera. Ozbiljna gradska vlast trebala bi imati konkretan set demografskih mjera, a ne parcijalna rješenja – rekla je.

Posebno upozorava na dugoročne posljedice izostanka strategije.

– Sve vrtiće u kojima se sada hvalimo i gradimo, neki će saziv Skupštine za 15 godina možda mijenjati u domove za starije – rekla je.

Reaktivno upravljanje gradom

U analizi aktualnog mandata gradske vlasti naglašava da Zagreb funkcionira reaktivno, a ne planski.

– Mislim da se gradom upravlja reaktivno. Očekivala bih viziju razvoja Zagreba u sljedećih 20 ili 30 godina i proaktivno upravljanje, a ne stalno reagiranje na krize – rekla je.

Kao primjere navodi prometne studije i strateške dokumente koji kasne, među njima plan održive urbane mobilnosti i plan gospodarenja otpadom.

– Strateški dokument o otpadu donosi se za razdoblje od godinu i pol, što je potpuno suludo s obzirom na razmjere problema – rekla je.

Promet, holding i proračun kao ključne teme

U ostatku mandata najavila je fokus na financije, rad gradskih poduzeća i organizaciju uprave, ali i promet kao jedno od ključnih pitanja.

– Kao ekonomistica pratim proračun, rebalans i financije, ali i rad gradskih poduzeća. Predložili smo osnivanje posebnog gradskog ureda za promet jer građani upravo promet ističu kao jedan od najvećih problema – rekla je.

Naglasila je i prijedloge reorganizacije Zagrebačkog holdinga te potrebu jačanja upravljačkih kapaciteta grada.

– Promet treba izdignuti na razinu zasebnog gradskog ureda i imati stručne rukovoditelje koji će se time sustavno baviti – rekla je.