Milka Rimac Bilušić: Proračun raste samo na papiru, stvarni život u gradu ide nizbrdo

U novom izdanju podcasta 01Portala razgovaralo se o prijedlogu proračuna Grada Zagreba za 2026. godinu, kapitalnim projektima, javnom prijevozu, domovima zdravlja, konzultantskim ugovorima i famoznoj transparentnosti. Zastupnica u Skupštini Grada Zagreba i predsjednica Odbora za kontrolu Milka Rimac Bilušić istaknula je kako rast proračuna realno pojede inflacija, kako građani na minimalcu plaćaju više poreza nego prije nekoliko godina, dok istodobno svakodnevno osjećaju da im komunalne usluge i javni prijevoz ne funkcioniraju.

Proračun bez stvarnog rasta

Podcast 01Portala otvoren je uvodom u temu gradskog proračuna za 2026. godinu, uz podsjetnik da je riječ o ključnom dokumentu za upravljanje gradom jednako kako je državni proračun ključan za upravljanje državom. Na pitanje je li predloženi zagrebački proračun doista razvojni ili tek tehnički dokument po principu „nek prođe pa što bude, bude“, Milka Rimac Bilušić odmah je odgovorila kroz prizmu amandmana koje priprema oporba.

– Mislim da je najbolja ocjena proračuna broj amandmana koje ćemo na njega podnijeti. Kao klub zastupnika Marije Selak Raspudić pripremamo ozbiljan broj amandmana i vjerojatno bismo imali inspiracije barem za još toliko, ako ne i tri puta više, s obzirom na brojne probleme koje vidimo u gradu Zagrebu i koje pokušavamo adresirati tim amandmanima – poručila je Milka Rimac Bilušić.

Govoreći o samom rastu proračuna, podsjetila je da se službeno govori o povećanju od nešto više od 2 posto, ali da to ne znači mnogo kada se uključi očekivana inflacija.

– Vidimo rast proračuna koji zapravo i nije pravi rast kada uzmemo u obzir očekivanu inflaciju za sljedeću godinu, koja može biti i veća od sadašnjih procjena. Tada se s pravom postavlja pitanje gdje je priča o razvojnom mandatu koju smo očekivali i kako smo od navodno razvojnog proračuna došli do toga da ga i sami predstavnici aktualne vlasti nazivaju konzervativnim proračunom – istaknula je.

Na pitanje novinara znači li to da stvarnog rasta zapravo nema, Rimac Bilušić je naglasila da će sve ovisiti o ekonomskim kretanjima i punjenju proračuna, ali i odluci vlasti da ne smanjuje stopu poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

– Nije planirano smanjenje stopa poreza na dohodak od nesamostalnog rada u sljedećoj godini. To zamjeramo aktualnoj gradskoj vlasti jer je imala polugu da barem djelomično porezno rastereti najsiromašnije građane – naglasila je.

Građani na minimalcu plaćaju više, a ne žive bolje

Posebno se osvrnula na položaj građana s najnižim primanjima, podsjećajući na promjene u oporezivanju minimalne plaće u razdoblju nakon 2021. godine.

– Rasterećenje bi značilo da bi građanima s najnižim prihodima ostalo više novca u džepu. Godine 2021. građanin na minimalcu, bez uzdržavanih članova obitelji, nije plaćao porez na dohodak Gradu Zagrebu. Sljedeće godine taj će isti građanin uplaćivati 60 eura. On to ne vidi dok ne pogleda svoju platnu listu, ali to je konkretan iznos – upozorila je.

Dodala je da takav građanin danas teško može izdvojiti i uobičajenu mjesečnu članarinu u teretani, te da bi cilj gradske porezne politike trebao biti upravo rasterećenje najranjivijih.

– U gradu u kojem se vlast voli predstavljati kao socijalno osviještena ljevica očekivali bismo barem analizu, barem ideju o smanjenju poreza na dohodak, a ne prebacivanje odgovornosti na državu uz objašnjenje da nije povećan osobni odbitak pa Grad neće napraviti ništa – rekla je Rimac Bilušić.

Najavila je da njihov klub traži dodatne podatke i da će, čim ih dobije, izaći s konstruktivnim prijedlogom izmjena stope poreza na dohodak.

https://youtu.be/ndYZ-6XQnWQ

Kapitalni projekti na papiru, komunalije u kvaru

Jedna od ključnih tema razgovora bila je razlika između kapitalnih projekata – koje gradska vlast često ističe – i svakodnevnog funkcioniranja komunalnog sustava, s kojim se građani suočavaju svaki dan. Kao primjeri kapitalnih projekata najčešće se spominju Paromlin ili obnova pojedinih domova zdravlja, dok je niz najavljenih strateških poteza ostao bez realizacije.

– S jedne strane imamo kapitalne projekte, a s druge komunalnu aktivnost. Kapitalni projekti dugoročno utječu na kvalitetu života, ali ono što građani vide svaki dan jest funkcioniranje komunalija. Vidite kako vam funkcionira odvoz smeća, jesu li vam ulice počišćene, jesu li odvodni kanali prohodni, jesu li zakrpane rupe na cestama – opisala je.

Podsjetila je da je Zagreb u proteklih nekoliko godina prolazio kroz razdoblje gospodarskog prosperiteta, ali da se to nije osjetilo u svakodnevnim uslugama.

– U razdoblju u kojem smo imali veliki gospodarski rast, a pitanje je kada ćemo ga ponovno imati, nismo vidjeli pomake u redovnim dnevnim aktivnostima. Nemamo ni završene kapitalne projekte. Očekivala bih da se u takvom periodu ne grade samo dva kilometra tramvajske pruge, nego cijele nove linije i da se doista transformira javni prijevoz – istaknula je Rimac Bilušić.

Kao ilustraciju navela je da se odustalo od Jarunskog mosta, novih tramvajskih pruga i ozbiljnijeg razvoja prometne infrastrukture, a da se istodobno i postojeća infrastruktura ne obnavlja u potrebnom obujmu.

Javni prijevoz, okretišta i nadstrešnice

Dio amandmana njihova kluba izravno je vezan uz javni prijevoz i tramvajsku infrastrukturu.

– Predložili smo tri amandmana vezana uz javni prijevoz. Jedan je vrlo jednostavan – postavljanje nadstrešnica na stajalištima kako ljudi ne bi čekali tramvaj ili autobus na kiši. Druga dva odnose se na rekonstrukciju okretišta Borongaj i Dubec – pojasnila je.

Za Borongaj je naglasila da, prema informacijama, nije ozbiljnije obnavljan još od kraja devedesetih godina i da „pliva u vodi“ čim padne jača kiša.

– Treći prijedlog je rekonstrukcija okretišta Dubec. Unatoč planiranoj Sesvetskoj obilaznici, u proračunu ne vidimo planove za Dubec. U GUP-u stoji dugoročna ideja park-and-ride sustava, ali je nema u proračunu za sljedeću godinu. Predložit ćemo da se Dubec rekonstruira kako bi linija 7 ponovno mogla ići do Dubca, što je važno za građane Dubrave i okolice – poručila je.

Govoreći o ZET-u, naglasila je da je javni prijevoz „posebna tema“, ne samo zbog voznog reda nego i zbog organizacije rada.

– Volim se našaliti da u gradu nemamo vozni red nego vozni „mered“. U pet popodne, u najvećoj gužvi, na Maksimirskoj čekate tramvaj 15 do 20 minuta, a onda dođu tri zaredom. Nevjerojatno mi je da ne možemo posložiti nešto što je nekad funkcioniralo puno bolje – rekla je Rimac Bilušić.

Subvencije ZET-u jesu povećane, ali ona naglašava da je problem dublji: stara struktura zaposlenika, velik odljev kadrova, slabo zapošljavanje novih djelatnika, loši uvjeti rada i slab prijenos znanja.

– U ZET-u postoje informacije o slabom grijanju u pogonima i manjku stručnjaka. Ulažu se određeni napori, ali po pitanju same organizacije mislim da postoji jako puno prostora – dodala je.

Dugovi domova zdravlja, cjepkanje nabave i USO obrazac

Velik dio razgovora posvećen je dugovima gradskih ustanova, posebno domova zdravlja, koji se iz godine u godinu saniraju novcem poreznih obveznika.

– Dugovi domova zdravlja i drugih ustanova ponavljaju se iz godine u godinu. Brojke su gotovo prepisane, a problem je zašto se to događa. Imali smo situaciju da saniramo dug doma zdravlja, a onda se kasnije pojave afere u istom tom domu zdravlja. Kao zastupnici moramo pitati može li se tim novcem upravljati učinkovitije – istaknula je Rimac Bilušić.

Dio duga nastao je za vrijeme pandemije, ali to ne objašnjava nepravilnosti na koje je ukazala: cjepkanje javne nabave, uhićenja, smjene neposredno prije uhićenja.

– Moramo prvo imati transparentno upravljanje u domovima zdravlja kako se situacije s cjepkanjem nabave, uhićenjima i smjenama neposredno prije uhićenja ne bi ponavljale. To je moguće jedino ako se u upravna vijeća ne postavljaju stranački kadrovi, nego stručni ljudi koji mogu prepoznati problem i reagirati na vrijeme – poručila je.

Upozorila je da takav obrazac podsjeća i na nedavne događaje u Ustanovi za upravljanje sportskim objektima (USO), u kojoj su nakon dugogodišnjih upozorenja uslijedile istrage, uhićenja i smjene, a politička odgovornost nikad nije do kraja razjašnjena.

Socijalna osjetljivost, prijevoz, prehrana, bolovanja i stanovi za transplantirane

Kao drugi ključni blok problema u proračunu, Rimac Bilušić istaknula je nedostatak stvarne socijalne osjetljivosti, iako se vlast tako predstavlja. Najavila je niz amandmana koji ciljaju upravo tu dimenziju.

– Kroz naše amandmane planiramo predložiti besplatan prijevoz za srednjoškolce starije od 18 godina i za studente. To je nešto što smo već iznosili u Skupštini. Predložit ćemo i dodatnu prehranu za srednjoškolce – navela je.

Posebno je istaknula prijedlog dodatka za bolovanje radi njege djeteta.

– Ove godine su napravljeni određeni zakonski pomaci na nacionalnoj razini i podignuta je osnovica bolovanja za njegu djeteta do sedme godine, umjesto do treće. Međutim, u Zagrebu 80 posto ljudi ima plaću veću od te osnovice koja sada iznosi 995 eura. Građanin Zagreba koji koristi bolovanje za njegu djeteta dnevno gubi oko 30 eura ako ima prosječnu plaću. Naša ideja je dodatak od 10 eura dnevno, kako bi se taj gubitak barem djelomično smanjio – objasnila je.

Najavila je i inicijativu za uređenje gradskih stanova za transplantirane osobe koje dolaze u Zagreb na liječenje.

– Ideja je pokazati socijalnu osjetljivost prema cijeloj Hrvatskoj. Ako Grad ima stanove, može urediti dio za transplantirane pacijente. To nije nerješiv problem, ali bi tim ljudima mnogo značio – istaknula je.

Transparentnost na papiru, šutnja u praksi

Jedna od najvećih točaka spora između aktualne vlasti i oporbe jest transparentnost. Gradonačelnik Tomislav Tomašević dolazio je na vlast s kritikama da je prethodna vlast netransparentna, ali Rimac Bilušić smatra da je razlika manja nego što se prikazuje.

– Tema transparentnosti bila je jedna od glavnih u predizbornoj kampanji. No mi mjesecima upozoravamo da gradska uprava radi bez jasnih pokazatelja učinkovitosti. Transparentnost počinje od neposredne komunikacije i od toga da ne obećavate ono što ne možete izvršiti – naglasila je.

Kao ilustraciju navela je primjer tržnice Dolac.

– Na Odboru za financije u četvrtak poslijepodne rečeno je da će se Dolac otvoriti u ponedjeljak. Dolac se nije otvorio. Ili nemojte obećavati, ili ispunite ono što ste rekli, ali budite realni. To je temelj transparentne komunikacije – rekla je.

Problem vidi i u sve težem dobivanju podataka.

– Sve je teže dobiti odgovore. Šest mjeseci smo u Skupštini i vidimo da postoje mehanizmi kojima se zaustavlja dostava podataka koji su nam potrebni za rad. Rokovi iz Poslovnika prolaze, tražimo izvješća i studije, ali ih jednostavno ne dobivamo – upozorila je.

Kao primjer navela je blokovsko parkiranje, za koje su tražili detaljne podatke o prihodima, broju korisnika i zadovoljstvu građana, ali izvještaj još nisu dobili iako je gradonačelnik to obećao.

Konzultantske tvrtke umjesto odgovorne gradske uprave

Veliko poglavlje razgovora bilo je posvećeno konzultantskim ugovorima koje Grad sklapa s privatnim tvrtkama za poslove koje bi, po logici stvari, trebala raditi gradska uprava.

– Vi ne možete na jednom mjestu imati svu potrebnu razinu znanja, ali sve kreće od vrha. Morate na mjestima pročelnika imati adekvatne i stručne ljude koji znaju organizirati svoje timove. Aktualna vlast se hvali da je reorganizirala rad gradske uprave, a ja se s tim nikako ne mogu složiti. Smanjili su broj gradskih ureda i pospajali ih, sve ispod je ostalo isto – ocijenila je Rimac Bilušić.

Podsjetila je da su ljudi „samo promijenili kućicu u kojoj sjede“, dok stvarna reorganizacija nije provedena.

– Kompletna reorganizacija gradske uprave je nešto za što bi, paradoksalno, možda i trebalo platiti konzultanta, ali da doista dobijete model kako iz silosne, duboke organizacije napraviti fleksibilniju strukturu koja može isporučivati rezultate. U takvoj organizaciji ljudi bi htjeli raditi i lakše biste privukli stručne kadrove, pa ne biste morali plaćati vanjske dobavljače da vam objašnjavaju kako se sadi drveće ili prikuplja otpad – istaknula je.

Najveće pitanje, dodala je, jest što se zapravo događa s plaćenim studijama.

– Platite prometnu studiju, studiju reorganizacije mjesne samouprave, studije o buci ili parkiralištima. Mnoge nikad ne ugledaju svjetlo dana. Ako u privatnom sektoru naručim studiju, platim je i stavim u ladicu, na prvom sastanku managementa netko će me pitati zašto sam potrošila taj novac. U gradskoj upravi taj mehanizam odgovornosti često izostaje – upozorila je.

Blokovsko parkiranje i promet kao strateški problem

Tema prometa, blokovskog parkiranja i prenatrpanog „mega-ureda“ za promet, mjesnu samoupravu, komunalnu infrastrukturu, civilnu zaštitu i sigurnost zauzela je važan dio razgovora.

Rimac Bilušić podsjetila je da je upravo oko blokovskog parkiranja imala i osobni sukob s gradonačelnikom, nakon što je tražila izvješće o učincima tog modela.

– Želimo vidjeti što se dogodilo s blokovskim parkiranjem. Po meni, nisu ga pratile mjere koje su ga trebale pratiti. Ne možete uvesti blokovsko parkiranje i ostaviti iste cijene komercijalnih karata. Omogućili ste nekome da za 91 euro mjesečne karte u crvenoj zoni mirno parkira cijeli mjesec. Ako već uvodite nepopularnu mjeru, ona mora biti dio cjelovite reforme parkiranja koja stimulira ljude na javni prijevoz – objasnila je.

Dodala je da je problem i u tome što prethodno nije izgrađena potrebna infrastruktura.

– Ne možete destimulirati parkiranje ako niste izgradili park-and-ride parkirališta i poboljšali javni prijevoz. Prvo se gradi infrastruktura, pa onda idu restriktivne mjere. Ovdje je taj red izostao – rekla je.

Istaknula je i da je njihov klub predlagao osnivanje zasebnog gradskog ureda za promet.

– Kada pitate građane što je najveći problem u Zagrebu, gotovo svi će reći promet. Na drugom mjestu je Jakuševac i smeće. Da je promet izdvojen u poseban gradski ured, poslali bismo jasnu poruku da je riječ o strateškom pitanju koje se rješava s najviše razine. Umjesto toga, promet je uguran u jedan mega-ured zajedno s mjesnom samoupravom, komunalnom infrastrukturom, civilnom zaštitom i sigurnošću – upozorila je Rimac Bilušić.

Odbor za kontrolu želi stvarni utjecaj, a ne formalnu ulogu

Kao predsjednica Odbora za kontrolu, Rimac Bilušić je opisala i kako vidi ulogu tog tijela u nadzoru rada gradske uprave.

– Odbori su u Skupštini potpuno marginalizirani. Sjednice traju kratko, pročelnici ili predstavnici gradske uprave dođu, daju nekoliko odgovora i to je to. Nema ozbiljnijih pitanja ni rasprave. Ja ne želim voditi Odbor za kontrolu na takav način – istaknula je.

Navela je da je posljednja sjednica Odbora trajala više od tri sata, upravo zato što inzistira na detaljnim raspravama i izravnoj komunikaciji s gradskim uredima.

– Moj cilj je da Odbor za kontrolu postane konstruktivno tijelo u kojem i pozicija i oporba raspravljaju, postavljaju pitanja i dobivaju odgovore. Kada uspostavimo takav način rada, onda ćemo moći sustavno otvarati teme i stvarati nalaze koji će imati težinu – poručila je.

Na kraju razgovora naglasila je da građani stanje u gradu najbolje vide sami, bez priopćenja i službenih objava.

– Građani sve znaju o stanju u gradu čim izađu iz svoje ulice i pogledaju oko sebe. Ono što bismo si kao grad trebali postaviti kao pitanje jest živimo li danas u Zagrebu kvalitetnije nego prije – zaključila je Milka Rimac Bilušić, podsjetivši da Zagreb istodobno prima nagradu za „najkvalitetniji veliki grad“, dok zakupci na Dolcu još ne rade i dok se na terenu svakodnevno „vidi da može biti i gore nego što se mislilo“.