Milanović iz Knina upozorio Srbiju, ali i saveznike: Je li to poštena igra?

Predsjednik je u Kninu povezao Oluju s mirom u BiH, upozorio na naoružavanje Srbije i odbacio naglo povećanje vojnih izdataka.

Predsjednik Republike Zoran Milanović održao je u Kninu govor povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Govorio je o Oluji, ulozi Hrvatske u završetku rata u Bosni i Hercegovini, odnosima sa Srbijom i sve većim izdvajanjima za obranu.

Obraćanje je počeo zahvalom hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima. Podsjetio je i na praksu uvedenu 2012. godine, prema kojoj se na početku svečanosti u ime branitelja obraća jedan od sudionika ratnih operacija.

– Od sudionika operacija najtočnije, vjerodostojnije, a s odmakom vremena i najhladnije može se čuti što se događalo – rekao je Milanović.

Bez Hrvatske vojske ne bi bilo Daytona

Milanović je posebno istaknuo povezanost Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Njihovu je borbu opisao kao zajednički rat ljudi koji su bili braća po oružju.

Prema njegovim riječima, intervencija hrvatskih snaga bila je presudna za uspostavu mira u Bosni i Hercegovini.

– Daytonskog sporazuma ne bi bilo da nije bilo intervencije Hrvatske vojske, njezinih gardijskih brigada i HVO-a – poručio je predsjednik.

Naglasio je da intervencija nije bila avanturistička, samostalna ili svojeglava. Bila je dogovorena s američkim saveznicima, a dijelovi operacije provedeni su i na njihovo inzistiranje.

– To je dug prema Hrvatskoj – ustvrdio je Milanović.

Dodao je da se povijest ne može graditi na lažima. Istodobno je upozorio da zaštita nacionalnih interesa zahtijeva mudru komunikaciju te da nije uvijek potrebno sve reći na isti način.

Pobuna je došla iz Beograda

Govoreći o Srbiji, Milanović ju je nazvao sponzorom pobune u Hrvatskoj. Knin jest simbol hrvatske pobjede, ali, naglasio je, nije bio stvarno središte pobune.

– Ta pobuna došla je iz Beograda – rekao je.

Hrvatska, smatra Milanović, ne bi trebala odgovarati na svaku poruku i provokaciju koja dolazi preko Dunava. Povijest nije egzaktna znanost poput fizike, nego prostor interpretacija koje mogu biti poštene ili nepoštene.

Predsjednik smatra da je hrvatska interpretacija Domovinskog rata poštena. Pritom je priznao da o tom pitanju govori i kao predsjednik Hrvatske i kao Hrvat.

Verbalne provokacije treba ignorirati, naoružavanje ne

Milanović je povukao jasnu razliku između političkih poruka iz Srbije i njezina vojnog jačanja. Na riječi, smatra, ne treba uvijek odgovarati. Na kupnju oružja i promjene vojne ravnoteže treba obratiti pozornost.

– Time se trebamo baviti jer to utječe na našu sigurnost. To je stvarno. To je potencijalno kinetički. I to nas košta novaca – upozorio je.

Srbija se, prema njegovim riječima, naoružava uz poruke da joj se Oluja više nikada neće ponoviti. Milanović je rekao da ne vidi način na koji bi se takav događaj mogao ponoviti.

Ipak, problem vidi u činjenici da Srbija dio vojne opreme dobiva uz pomoć nekih formalnih i neformalnih hrvatskih saveznika.

– Je li to poštena igra? – upitao je predsjednik.

Pet posto za obranu znači manje za škole i vrtiće

Milanović je upozorio i na rast troškova obrane. Pozvao se na takozvano Fergusonovo pravilo, prema kojem se alarm mora upaliti kada kamate na javni dug dosegnu iznos koji država izdvaja za obranu.

– U ovom trenutku Hrvatska je prešla tu granicu – rekao je, dodavši da se u sličnoj situaciji nalaze SAD, Francuska i Velika Britanija.

Posebno je problematizirao mogućnost da Hrvatska za obranu izdvaja pet posto BDP-a. Država već troši više od dva posto, što Milanović smatra gotovo dovoljnim.

Veća izdvajanja, upozorio je, značila bi manje novca za škole, vrtiće i javni standard. Novac bi završio u kupnji njemačkog, francuskog i američkog oružja.

Predsjednik je zato postavio pitanje donosi li dvostruko veća potrošnja i dvostruko veću vojnu snagu ili samo veći račun.

Na kraju se osvrnuo na rat u Ukrajini i napetosti na Bliskom istoku. Ti sukobi ugrožavaju globalnu energetsku stabilnost, a njihove posljedice, upozorio je, osjeća i Hrvatska.