Hrvatski grad postao golemo gradilište: Projekti premašili vrijednost Pelješkog mosta

Dario Hrebak najavio je završetak Wellovara, prvoligaški vaterpolo, veliki hotel, novu gospodarsku zonu i geotermalno grijanje Bjelovara.

Predsjednik HSLS-a, saborski zastupnik i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak u razgovoru se osvrnuo na obilježavanje vojno-redarstvene operacije Oluja, migrantsku krizu i sigurnost europskih granica, ali najveći dio razgovora posvetio je projektima koji se trenutačno provode u Bjelovaru.

Prema brojkama koje je iznio u Vijestima Studija 4, ukupna vrijednost projekata dosegnula je 350 milijuna eura. Među njima su geotermalni sportsko-rekreacijski kompleks Wellovar, nova škola za 700 učenika, Arena Bjelovar, gospodarska zona od 174 hektara, ulaganja u vodnu infrastrukturu te planovi za geotermalno grijanje središta grada.

Hrebak je otkrio i da se razgovara s potencijalnim investitorom o gradnji hotela s 200 do 250 soba. Bjelovar se ujedno priprema za ulazak u Prvu hrvatsku vaterpolsku ligu te se kandidirao za organizaciju Europskog juniorskog prvenstva u plivanju 2027. godine.

Oluja treba biti dan zajedništva

Razgovor je počeo obilježavanjem Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i obljetnice Oluje. Hrebak smatra da bi se barem tih nekoliko dana političke razlike morale staviti u drugi plan.

– To je dan kada smo svi ponosni i kada se sjećamo dana ponosa i slave, trenutka kada je Hrvatska konačno oslobođena. Svatko tko na taj način razmišlja volio bi da barem taj dan nemamo političkih podjela – rekao je Hrebak.

Podsjetio je da je sloboda skupo plaćena te izrazio nadu da će obilježavanje proteći dostojanstveno, uz odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima.

– Možemo se svakoga dana razilaziti, nemamo svi ista mišljenja i nećemo se uvijek jednako ponašati. Ipak, barem nekoliko dana u godini trebali bismo suspregnuti vlastite porive i različite stavove te poslati poruku zajedništva kakvo smo imali kada smo oslobađali zemlju – istaknuo je.

Europska unija mora zauzeti čvršći stav prema ilegalnim migracijama

Govoreći o migrantskoj krizi i prijedlozima da se Hrvatska vojska uključi u čuvanje državne granice, Hrebak nije izravno podržao angažman vojske. Naglasak je stavio na zajedničku europsku politiku, učinkovitost hrvatske policije i strožu kontrolu nezakonitih ulazaka.

Smatra da pojedine političke opcije tu temu koriste kako bi privukle medijsku pozornost, dok bi se problem morao rješavati racionalno i na razini cijele Europske unije.

– Ozbiljne političke opcije na to gledaju trezveno. Riječ je o velikom problemu koji se mora rješavati na razini Europske unije. Europa će morati zauzeti čvršći stav – poručio je Hrebak.

Dodao je da je zadovoljan načinom na koji hrvatska policija nadzire granicu, unatoč kritikama kojima je bila izložena.

– Možda bih kao liberal prije deset godina na cijelu priču gledao drukčije. Uvijek sam za ljudska prava i za to da ljudi pokušaju živjeti u slobodi, ali moraju poštovati zakone zemlje u koju dolaze. Zakonit ulazak u Europsku uniju jasno je reguliran i to se mora poštovati – rekao je.

Projekti vrijedni kao Pelješki most

Govoreći o Bjelovaru, Hrebak je istaknuo da se grad posljednjih osam godina nalazi među najuspješnijima u povlačenju novca iz europskih fondova. Prema njegovim riječima, Bjelovar je prošle godine bio prvi među hrvatskim gradovima po tom kriteriju.

Ukupnu vrijednost projekata procijenio je na 350 milijuna eura, usporedivši taj iznos s troškom gradnje Pelješkog mosta.

– Za približno 350 milijuna eura izgrađen je Pelješki most. Projekti u takvoj vrijednosti sada se realiziraju u Bjelovaru. Samo u sport, obrazovanje i kulturu ulažemo 107 milijuna eura, dok više od 100 milijuna ulažemo u komunalnu i vodnu infrastrukturu – rekao je Hrebak.

Među ulaganjima je naveo sustav gospodarenja otpadom, upravljanje vodama, novu obrazovnu infrastrukturu, sportsku dvoranu, studentski dom, tehnološki park i digitalno-inovacijski centar.

Wellovar se otvara krajem rujna

Najveći pojedinačni projekt je Wellovar, geotermalni sportsko-rekreacijski kompleks u Velikom Korenovu. Hrebak je najavio da se otvorenje planira krajem rujna.

Kompleks će imati zatvoreni olimpijski bazen i uvjete za održavanje velikih domaćih i međunarodnih natjecanja. Bjelovar je u suradnji s Hrvatskim plivačkim savezom kandidat za organizaciju Europskog juniorskog prvenstva u plivanju 2027. godine.

Hrebak je odbacio tvrdnje da temperatura geotermalne vode nije dovoljna za korištenje u kompleksu. Prema njegovim riječima, grad raspolaže izvorom temperature 83 stupnja, ali i drugom bušotinom s vodom temperature približno 33 stupnja.

– Nama nije problem preniska temperatura, nego je ona na jednom izvoru čak i previsoka. Imamo vodu temperature 83 stupnja, ali i drugu bušotinu s 33 stupnja pa ćemo ih kombinirati – objasnio je.

Naglasio je da je Grad Bjelovar vlasnik projekta te da u vlasničku strukturu nisu ulazili privatni partneri. Ime Wellovar, dodao je, povezano je s jednim od prvih povijesnih zapisa imena grada, a nije smišljeno samo zbog pojma wellnessa.

– Bjelovar nema naftu ni plin, ali je bogat toplom geotermalnom vodom. Napravili smo ono što je bilo logično i iskoristili vlastiti potencijal – rekao je.

U Wellovaru nema plinske cijevi

Wellovar je zamišljen kao energetski održiv kompleks. Hrebak tvrdi da u cijelom objektu nema plinske instalacije jer će se grijati i hladiti geotermalnom energijom i solarnim sustavom snage 1,3 megavata.

Solarne elektrane postavljaju se i na druge nove gradske objekte. Cilj je smanjiti troškove energije i dugoročno ograničiti ovisnost o fosilnim gorivima.

– Sve nove zgrade koje gradimo visoko su energetski učinkovite, a na njih odmah postavljamo solarne elektrane. Želimo da ono što gradimo bude stvarno zeleno i dugoročno održivo – kazao je.

Grad radi i na projektnoj dokumentaciji za još dvije ili tri geotermalne bušotine. Njima bi se trebale grijati javne ustanove, središte grada i veliki stambeni blokovi.

– Vjerujem da će Bjelovar do 2030. postati prvi grad u Hrvatskoj koji će se grijati na geotermalnu energiju, a ne na ruski plin – poručio je Hrebak.

U tom je kontekstu spomenuo i Zagreb, za koji tvrdi da ima 20 do 30 posto veći geotermalni potencijal od Bjelovara, ali ga ne koristi u dovoljnoj mjeri.

Nova škola za 700 učenika i nastava u jednoj smjeni

Velik dio gradskih investicija odnosi se na obrazovanje. Hrebak je podsjetio na otvaranje studentskog doma i više od 850 studenata koji studiraju u Bjelovaru.

U tijeku je i gradnja nove osnovne škole za približno 700 učenika, uz koju se gradi sportska dvorana namijenjena i razvoju košarke. Završetkom projekta učenici bjelovarskih osnovnih škola trebali bi prijeći na nastavu u jednoj smjeni.

– Od rujna želimo biti jedan od prvih gradova u kojima će sva djeca osnovnu školu pohađati u jednoj smjeni. To je ulaganje u obrazovanje, ali i u kvalitetu života obitelji – rekao je.

Uz škole i studentski dom, naveo je ulaganja u tehnološki park i digitalno-inovacijski centar. Hrebak smatra da razvoj grada ne može počivati samo na komunalnoj infrastrukturi, nego mora obuhvatiti obrazovanje, kulturu, sport i gospodarstvo.

Gospodarska zona od 174 hektara

Ključnim gospodarskim projektom nazvao je novu zonu površine 174 hektara. Prema njegovim riječima, riječ je o najvećoj gospodarskoj zoni u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

U zonu bi trebala ulaziti brza cesta, čime bi se Bjelovar prometno približio Zagrebu i postao privlačniji investitorima. Završetak potrebne infrastrukture Hrebak očekuje u roku od godinu dana.

– Nakon svih infrastrukturnih projekata mora doći ono najvažnije, a to su nova radna mjesta i nove investicije. Uz Wellovar i gospodarsku zonu vjerujem da najbolje razdoblje za Bjelovar tek slijedi – rekao je.

Nova prometna povezanost trebala bi skratiti putovanje do Zagreba na približno 35 do 40 minuta. Hrebak smatra da to otvara mogućnosti za razvoj gospodarstva, turizma i sportskih priprema.

Razgovori o hotelu s 200 do 250 soba

Grad već razgovara s potencijalnim investitorom o gradnji većeg hotela. Hrebak tvrdi da interes ne bi postojao da Grad prethodno nije pokrenuo izgradnju Wellovara i ostale infrastrukture.

– Potencijalni investitor otvoreno nam je rekao da ga ne bismo privukli da nismo napravili takav objekt. Ako želite investiciju, najprije morate stvoriti uvjete i isprovocirati situaciju – rekao je.

Prema njegovim riječima, razgovara se o hotelu s 200 do 250 soba. Bjelovar trenutačno ima jedan manji hotel u središtu grada, što Hrebak smatra nedovoljnim za buduće potrebe Wellovara, sportskih natjecanja i većih manifestacija.

Hotel bi bio privatna investicija, dok je Wellovar u gradskom vlasništvu.

Bjelovar želi vaterpolskog prvoligaša

Otvaranje olimpijskog bazena donosi i nove sportske ambicije. Bjelovar već desetljećima ima vaterpolski klub, ali je zbog nedostatka zatvorenog bazena djelovao uglavnom tijekom ljeta.

Hrebak je najavio ozbiljnije ustrojavanje kluba i pokušaj ulaska u Prvu hrvatsku vaterpolsku ligu. Time bi Bjelovar, izvan Zagreba, postao jedini kontinentalni grad s klubom u najvišem rangu hrvatskog vaterpola.

– Želimo postati mala Budimpešta hrvatskog kontinenta. Paralelno ćemo razvijati vlastiti omladinski pogon, ali ćemo u početku morati dovesti i ozbiljne igrače – rekao je.

Kao moguće pojačanje vidi mlade igrače iz Dubrovnika, Splita i Šibenika koji u velikim klubovima ne dobivaju dovoljno prilika.

– Siguran sam da postoji mnogo mladih i bivših reprezentativaca koji bi u Bjelovaru mogli dobiti prostor. Grad ima stabilne financije i uložit ćemo u vaterpolo – najavio je.

Tribine uz olimpijski bazen moći će primiti više od 600 gledatelja. Hrebak tvrdi da već postoje upiti zagrebačkih plivačkih i vaterpolskih klubova koji u glavnom gradu nemaju dovoljno termina za treninge.

Cilj je Wellovar postupno razviti u kontinentalni centar vodenih sportova, s uvjetima za treninge, natjecanja i pripreme domaćih i stranih sportaša.

Potpore pedijatrima do 20 tisuća eura

Hrebak se osvrnuo i na problem nedostatka liječnika, posebno pedijatara u bjelovarskoj bolnici. Grad i Bjelovarsko-bilogorska županija pripremili su zajednički paket financijskih mjera kojima bi novi pedijatar mogao ostvariti oko 20 tisuća eura potpore.

Naglasio je da Grad i Županija često imaju različite političke stavove, ali da oko opstanka pedijatrije nije bilo prostora za stranačka prepucavanja.

– Kada govorimo o pedijatriji, djeci i temeljnim zdravstvenim standardima, Grad će uvijek pomoći Županiji i financijski se isprsiti. Ne smijemo dopustiti da izgubimo važne bolničke odjele – rekao je.

Hrebak je istaknuo da Bjelovar nije prezadužen te da se gradsko sudjelovanje u velikim projektima višestruko uvećava novcem iz europskih fondova.

– Na jedan svoj euro povučemo šest, sedam ili osam eura iz europskih fondova. Zadužujemo se za svoj dio, ali ne i za cijeli projekt – objasnio je.

Kultura više nije rezervirana samo za Zagreb

Razvojna politika Bjelovara, prema Hrebakovim riječima, ne završava na cestama, bazenima i gospodarskim zonama. Grad ulaže u profesionalno kazalište, BOK fest, festival dokumentarnog filma DOKUart i Terezijanu.

Bjelovar je prije dvije godine dobio profesionalno kazalište, prvo novo profesionalno kazalište osnovano u Hrvatskoj nakon više desetljeća.

– Nije sve u novcu kada govorimo o kulturi, ali nije ni sva kultura u Zagrebu. Bjelovar je blizu Zagreba i želimo razvijati vlastitu kulturnu scenu – rekao je Hrebak.

Posebno je izdvojio jubilarnu Terezijanu, koja je prema podacima organizatora privukla oko 200 tisuća posjetitelja. Hrebak ju je nazvao najvećom bjelovarskom manifestacijom i jednim od najvećih gradskih promotivnih projekata.

– Kultura, obrazovanje i sport privlače ljude, a zatim dolaze investicije u gospodarstvo. Nijedan od tih dijelova ne smijemo zanemariti – kazao je.

Hrebak: Europski novac mora se zaslužiti

Na pitanje koliko je članstvo HSLS-a u vladajućoj koaliciji pomoglo realizaciji bjelovarskih projekata, Hrebak je odbacio tezu da se gradski uspjesi mogu objasniti samo političkom suradnjom s Vladom.

Podsjetio je da se među uspješnim gradovima u povlačenju europskog novca nalaze i sredine koje vode gradonačelnici iz oporbenih stranaka.

– Europska sredstva ne dijele se šakom i kapom, po babi i stričevima. Ona se moraju zaslužiti i zaraditi. Dobra suradnja s Vladom svakako pomaže, ali grad mora imati kvalitetan tim koji zna pripremiti projekte – rekao je Hrebak.

Kao primjere gradova uspješnih u korištenju europskih fondova naveo je Varaždin i Koprivnicu. Za Bjelovar je zasluge pripisao timu mladih ljudi u gradskoj upravi, pripremi projekata i odluci da se raspoloživi izvori financiranja iskoriste za istodobna ulaganja u gospodarstvo, obrazovanje, sport, kulturu i energetiku.