Dan kada je Hrvatska pobijedila: Oluja je vratila slobodu i promijenila tijek rata

Petoga kolovoza Hrvatska slavi pobjedu, slobodu i svoje branitelje. Slavi dan kada se na kninskoj tvrđavi zavijorila hrvatska zastava i kada je postalo jasno da je velikosrpski projekt okupacije i podjele Hrvatske vojno poražen.

Vojno-redarstvena operacija Oluja bila je završni odgovor hrvatske države nakon četiri godine okupacije, protjerivanja stanovništva, granatiranja hrvatskih gradova i neuspješnih pokušaja mirnog rješenja. Bila je operacija kojom je Hrvatska oslobodila svoj međunarodno priznati teritorij i vratila ga u ustavno-pravni poredak.

Oluja zato nije samo naziv jedne vojne operacije. Ona je simbol trenutka u kojem je Hrvatska pokazala da je sposobna sama izboriti svoju slobodu.

Četiri godine okupacije završile su u nekoliko dana

Operacija je počela u zoru 4. kolovoza 1995. godine. Hrvatske snage krenule su istodobno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Glavninu udara nosile su gardijske brigade Hrvatske vojske, uz specijalnu policiju Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatski gardijski zdrug, domobranske i pričuvne postrojbe.

Bio je to golem vojni pothvat. U operaciji je, prema Hrvatskoj enciklopediji, s hrvatske strane sudjelovalo oko 150.000 ljudi. Takva koncentracija snaga zahtijevala je precizno planiranje, učinkovito zapovijedanje i iznimnu koordinaciju postrojbi na terenu.

Hrvatske snage probile su neprijateljske položaje na glavnim pravcima prema Kninu, Slunju, Petrinji, Glini, Korenici i drugim okupiranim područjima. Već prvoga dana napredovale su između pet i 15 kilometara, dok su brojna neprijateljska uporišta dovedena u okruženje.

U samo 84 sata ostvareni su glavni ciljevi operacije. Oslobođeno je više od 10.000 četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.

Hrvatska zastava nad Kninom

Najvažniji trenutak dogodio se 5. kolovoza. Pripadnici 4. i 7. gardijske brigade ušli su u Knin, dotadašnje političko i vojno središte pobunjenih Srba.

Na kninskoj tvrđavi podignuta je hrvatska zastava. Fotografija stijega iznad kraljevskoga grada postala je jedna od najsnažnijih slika suvremene hrvatske povijesti.

Knin više nije bio središte okupacije. Ponovno je postao hrvatski grad.

Do 7. kolovoza oslobođena su dotad okupirana područja sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banovine. Hrvatske snage spojile su se s pripadnicima Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine te je deblokirano područje Bihaća, koje se nalazilo pod dugotrajnom opsadom.

Oluja je pokazala koliko se Hrvatska vojska promijenila od teških dana 1991. godine. Od slabo naoružanih dragovoljaca i policajaca nastala je organizirana, uvježbana i pobjednička vojska sposobna provesti jednu od najvećih vojnih operacija u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.

Tuđmanova Hrvatska dočekala je svoju pobjedu

Pobjeda je ostvarena pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Njegova politika stvaranja hrvatske države, izgradnje oružanih snaga i očuvanja nacionalnog zajedništva svoj je vrhunac doživjela upravo u kolovozu 1995. godine.

Hrvatska je pokazala da više neće čekati da joj drugi osiguraju slobodu. Nakon godina neuspješnih pregovora i odbijanja mirne reintegracije okupiranih područja, sama je vratila svoj teritorij.

Dan prije početka Oluje, 3. kolovoza 1995. godine, predstavnici pobunjenih Srba u Ženevi još su jednom odbili ponuđeno mirno rješenje. Hrvatska je sljedećeg jutra pokrenula operaciju.

Oluja je označila vojni poraz politike Slobodana Miloševića u Hrvatskoj. Nestala je paradržava stvorena pobunom, protjerivanjem Hrvata i uz pomoć Jugoslavenske narodne armije.

Hrvatska je ponovno spojena.

Pobjeda koja je otvorila put miru

Značenje Oluje nije se zaustavilo na hrvatskim granicama. Operacija je potpuno promijenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini, uklonila neposrednu opasnost nad Bihaćem te stvorila uvjete za kasnije mirovne pregovore.

Vojni uspjesi hrvatskih snaga ojačali su položaj Hrvatske u pregovorima koji su završili Daytonskim mirovnim sporazumom. Nakon Oluje otvoren je i put mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, završenoj u siječnju 1998. godine.

Oluja je tako bila više od oslobađanja Knina i okupiranih krajeva. Bila je prekretnica koja je približila završetak ratova na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Hrvatska pobjeda donijela je pretpostavke za mir.

Gotovina i Markač oslobođeni svih optužbi

Godinama nakon završetka rata nad Olujom se pokušavala nadviti sjena teških optužbi. Generali Ante Gotovina i Mladen Markač bili su pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju optuženi za sudjelovanje u navodnom udruženom zločinačkom pothvatu.

Žalbeno vijeće suda u Haagu 16. studenoga 2012. godine ukinulo je prvostupanjske presude. Gotovina i Markač oslobođeni su svih točaka optužnice i odmah pušteni na slobodu.

Sud je poništio zaključak da su topnički napadi koje su zapovjedili hrvatski generali bili nezakoniti te je odbacio postojanje udruženog zločinačkog pothvata s ciljem trajnog protjerivanja srpskog stanovništva.

Njihov povratak u Hrvatsku dočekan je kao završetak dugog razdoblja u kojem se pokušavala kriminalizirati hrvatska pobjeda.

Pobjeda ima imena i prezimena

Oluja se ne može obilježavati bez zahvalnosti hrvatskim braniteljima. Njih 245 poginulo je ili nestalo tijekom operacije. Iza svakog broja ostala je obitelj, ime, život i žrtva ugrađena u slobodu Hrvatske.

Zbog njih je 5. kolovoza istodobno Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

To je dan ponosa, ali i dostojanstvenog sjećanja. Pobjeda se slavi, a žrtva se ne zaboravlja.

Današnja Hrvatska nastala je zahvaljujući ljudima koji su bili spremni braniti njezine gradove, sela i granice u vremenu kada njezin opstanak nije bio zajamčen. Njihova hrabrost omogućila je generacijama nakon njih da žive u slobodnoj, demokratskoj i međunarodno priznatoj državi.

Knin ponovno središte proslave

Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice Oluje održat će se 5. kolovoza 2026. godine u Kninu.

Program počinje u 6.30 sati tradicionalnom budnicom gradskim ulicama. Sveta misa održat će se u 7.30 sati u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, dok je odavanje počasti poginulim, nestalim i umrlim braniteljima predviđeno u 9 sati kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95.

Središnja svečanost počinje u 9.40 sati na stadionu NK Dinara i Kninskoj tvrđavi. Hrvatska zastava bit će podignuta uz državnu himnu, zvonjavu kninskih crkvenih zvona i počasne plotune. U programu će sudjelovati 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije, simbolično predstavljajući 245 poginulih i nestalih branitelja u Oluji.

Svečanost će završiti prikazom sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letačkim programom. U Kninu će biti izloženo naoružanje i vojna oprema, dok je navečer predviđen koncert na Trgu dr. Ante Starčevića.