Klasić traži strožu kontrolu akcija i veću transparentnost cijena

Zaštita potrošača izravno utječe na svakodnevni život građana, od kupnje do reklamacija, a nove zakonske izmjene pokušavaju odgovoriti na izazove digitalnog tržišta, transparentnosti cijena i zavaravajućih praksi.

U Hrvatskom saboru raspravljalo se o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, a zastupnik Darko Klasić (HSLS) upozorio je kako je riječ o jednom od ključnih zakona koji oblikuje povjerenje građana u tržišno gospodarstvo. Naglasio je da se ovim izmjenama nastoji odgovoriti na sve složenije izazove suvremenog tržišta, posebno u kontekstu internetske trgovine, transparentnosti cijena i održive potrošnje.

Transparentnost cijena u fokusu

Klasić je istaknuo kako je posebno važan dio zakona koji se odnosi na prikazivanje cijena tijekom akcija i sniženja. Predviđeno je da trgovci moraju jasno istaknuti i najnižu cijenu proizvoda u razdoblju od 30 dana prije početka sniženja, čime se želi spriječiti praksa lažnih popusta.

– Jasno označavanje cijena temelj je povjerenja potrošača u tržište, ali razdoblje od 30 dana moglo bi biti nedostatno i trebalo bi razmotriti njegovo produljenje na najmanje 90 dana – poručio je Klasić.

Upozorio je kako su takozvane akcije u velikim trgovačkim lancima često oblik zavaravajuće prakse, gdje se cijene prethodno povećavaju kako bi se potom prikazalo značajno sniženje, a nerijetko dolazi i do manipulacije težinom proizvoda.

Ravnoteža između regulacije i tržišta

Iz liberalne perspektive HSLS-a, zaštita potrošača ne smije biti suprotstavljena slobodnom tržištu. Klasić je naglasio kako tržište može učinkovito funkcionirati samo uz punu informiranost potrošača i mogućnost izbora.

– Samo informirani potrošači mogu potaknuti tržišno natjecanje kvalitetom i cijenom, što je jedan od ključnih pokretača gospodarskog razvoja – rekao je.

Istodobno je upozorio da pretjerana regulacija može postati prepreka poslovanju, osobito za male poduzetnike i obrtnike koji nemaju kapacitete za dodatna administrativna opterećenja.

Pravo na popravak i razvoj tržišta usluga

Jedan od važnih segmenata zakona odnosi se na pravo potrošača na popravak proizvoda. Predviđa se veća dostupnost rezervnih dijelova, informacija o popravku te korištenje europske platforme za popravke.

Klasić smatra da će takve mjere omogućiti dulje korištenje proizvoda, smanjiti količinu elektroničkog otpada i istodobno otvoriti prostor za razvoj domaćeg tržišta servisnih usluga.

Izazovi internetske trgovine

Poseban naglasak stavljen je na internetsku trgovinu, koja posljednjih godina bilježi snažan rast, ali i niz problema, od lažnog prikazivanja proizvoda do prevara. Zakonske izmjene proširuju obveze informiranja potrošača prije sklapanja ugovora, osobito kod financijskih usluga.

Uvedena je i obveza da raskid ugovora bude jednako jednostavan kao i njegovo sklapanje, čime se želi spriječiti praksa u kojoj se usluge aktiviraju jednim klikom, dok je njihovo otkazivanje složeno i dugotrajno.

Borba protiv zavaravajućih “zelenih” tvrdnji

Zakon se bavi i rastućim problemom lažnih ekoloških oznaka, odnosno situacija u kojima se proizvodi predstavljaju kao ekološki prihvatljivi bez stvarnog uporišta. Takve prakse bit će izričito zabranjene kako bi se zaštitilo povjerenje potrošača.

Ključni izazov ostaje provedba

Iako izmjene donose niz pozitivnih pomaka, Klasić je upozorio kako će ključni izazov biti njihova provedba u praksi. Hrvatski sustav zaštite potrošača i dalje se suočava sa sporim rješavanjem reklamacija i administrativnim preprekama.

– Učinkovitost zakona ovisit će o sposobnosti institucija da ga dosljedno provode – zaključio je.