Kaos u Žerjavićevoj: Vrtić iseljen, skela stoji, a obnova blokirana

Obnova stambene zgrade u Jurja Žerjavića 7 u Zagrebu pretvorila se u beskrajnu trakavicu. Stanari se bore s birokracijom, spornim vlasničkim odnosima i ruševnim susjednim objektom. Dok skela mjesecima stoji, zid se naginje, a predstavnica suvlasnika Taiba Redžepagić traži hitnu reakciju svih nadležnih.

Dimnjaci, skela i ruševni zidovi – početak problema

Pojasnila je da se dječji vrtić naslanja na njihovu zgradu s dvorišne strane, a dimnjaci su bili prijetnja samom objektu.

–  Prilikom rušenja naišli smo na prve probleme, a to znači da nismo bili u mogućnosti dimnjake srušiti kako bi trebali biti po pravilima struke jer su unutar tih tavana trenutačno kućanstva koja se koriste i nije bilo mogućnosti da se nesmetano uđe u prostor i da se to napravi po kratkom postupku. Imali smo sreću da je zgrada do nas imala postavljenu skelu pa su nam oni izašli u susret, ostavili su nam skelu da se popnemo na krov pa da barem skinemo taj dio iznad krova koji je stršio iznad tog dječjeg vrtića – navodi Redžepagić.

Sporna uloga GSKG-a i zakazivanje službi

Istaknula je da je bilo puno problema, a budući da zgrada raspolaže samo određenim novčanim sredstvima, za neka daljnja postupanja bilo je potrebno aplicirati za kredit te se javiti na natječaj za rekonstrukcijsku obnovu.

– Dobiti ta rješenja je procedura koja traje. U tom periodu nama su zapravo bile vezane ruke i nismo mogli ništa napraviti brže – rekla je.

Na pitanje koliko je teško u takvoj situaciji biti predstavnik stanara, Redžepagić kaže da jest teško kad imate upravitelja kao što je njihov – GSKG.

– Očekujete da će on reagirati s obzirom na to da on ima i pravnu službu, ima sve te službe koje će kada dođe do problema reagirati. Ono što se u našem slučaju dogodilo jest to da su službe zakazale i onda vi ne znate kako da krenete dalje. Onda aktivirate sami odvjetnika, vještaka, a to je sve za nas trebao odraditi upravitelj –  kaže.

Vlasnički odnosi i birokratska blokada obnove

Objasnila je i što se točno dogodilo sa zabatnim zidom u njihovom slučaju.

– Kod potresa su najviše stradale te tavanske prostorije. One nisu predviđene za stanovanje. Struka je jasno rekla, nakon potresa su dolazili statičari koji su rekli da tu treba napraviti detaljan pregled, što nije bilo moguće jer su ti zidovi s unutarnje strane zatvoreni knaufom. Po meni, naš upravitelj je trebao inzistirati prije same završnice projekta da se svi ti zidovi otvore, da se tavanske prostorije isele. Sramotno je da nama netko tko nije upisan kao vlasnik, a vlasnici smo mi, mi smo odgovorni za taj zajednički zabatni zid, da nam diktira tempo obnove i da nam koči bilo kakve radnje. To je neprihvatljivo!- naglašava.

Redžepagić navodi da ne zna kako će cijela priča završiti. Smatra da je ovakva situacija neprihvatljiva i da je pri obustavi radova trebala reagirati pravna služba GSKG-a.

– Trebalo se utvrditi tko je u tavanskim prostorijama i po kojoj osnovi. Mi smo tražili da izađe građevinska inspekcija. Mišljenja sam da da je izašla građevinska inspekcija, mi bismo imali čistu situaciju. Ona bi napravila zapisnik što se tu dogodilo i izdala rješenje o privremenom iseljenju dok traje obnova – rekla je.

– Nama je gradski ured dao očitovanje da oni nisu vlasnici i da su to naša vlasnička pitanja i da mi to moramo riješiti. Nama je to jasno, zato smo i angažirali odvjetnika. Mi idemo u tom smjeru da riješimo vlasnička pitanja, ali ono što je neprihvatljivo jest da se koči obnova. Zna se dobro što je zakon rekao 1. siječnja 2025. – da niti jedan od suvlasnika ne smije kočiti obnovu. Neshvatljivo je da u procesu, kad je skela već stavljena, kad je proces obnove krenuo, da dolazi do zastoja radi nekih ljudi koji nisu upisani kao vlasnici – istaknula je Redžepagić.

Institucije prebacuju odgovornost

Dodaje da su na više strana tražili rješenje, no dočekalo ih je prebacivanje loptice između institucija.

– Poslali smo dopise i u Vladu i u Ministarstvo graditeljstva i sad se nadamo da će Ministarstvo reagirati. Nije jedino naša zgrada u takvoj situaciji. Mora se napraviti neka neovisna institucija koja će reagirati u takvim hitnim situacijama jer nema vremena za čekanje papira da dođe – rekla je.

Kao jedan od najvećih problema Redžepagić navodi nedostatak koordinacije. Ona smatra da je sam upravitelj trebao bolje to koordinirati.

– Na kraju se sve svede na jednog referenta, sve se svede na to da se pita ravnateljicu vrtića – ističe.

Djeca iseljena iz vrtića, a rješenja još nema

Prepričavajući mukotrpnu borbu u ovom procesu, prisjetila se kako je otišla u Poglavarstvo.

– Pročelnica tamo ne želi izaći iz sobe što je za mene neprihvatljivo, mi smo građani koji plaćamo poreze u ovom gradu i od toga se dobivaju plaće na tim mjestima i ono što je neprihvatljivo kad se govori o sigurnosti djece, a osoba neće niti izaći iz svoje sobe. Tek na naš zahtjev koji smo predali u Poglavarstvo, djeca iz vrtića su iseljena. I onda su sve institucije došle – kaže.

– O čemu mi pričamo? Hitna je situacija, djeca se nisu vratila u vrtić, kapacitet dječjeg vrtića je smanjen, tko je odgovoran za to? Pa ne možemo mi biti odgovorni, mi smo napravili sve da se institucije angažiraju da se problem riješi. Nama nije cilj da idemo u tužbe, da idemo u dodatne troškove. Nama je cilj da imamo siguran dom – poručila je Redžepagić.

Dodaje i da na drugim lokacijama zbog nadogradnje objekata izvođači radova također dolaze u problematične situacije.

– Imaju problema kad trebaju isprazniti šutu s tavana preko krana da se blokira promet na tih deset minuta radi sigurnosti svih tih ljudi. Vi to morate napraviti sutra, a rješenje ćete dobiti za par mjeseci što je neprihvatljivo. Po meni zato i postoje mjesni odbori, gradski ured se mora uključiti u koordinaciju takvih situacija. Mi koji radimo obnovu, naša ili bilo koja druga zgrada, ne može rješavati problem susjedstva i prilaska kamiona, materijala itd. Tu je više problema i zato smatram da je neophodno da se napravi neka neovisna institucija koja bi se sastojala od više struka, a koja bi u datom momentu mogla reagirati da se dalje nastavi posao i da se završi zgrada – kaže.

Državni objekt ometa proces obnove

S južne strane njihove zgrade nalazi se i jedan oronuli objekt koji također ometa sam proces obnove.

– Taj zid je naslonjen ne samo na našu nego i na zgradu koja je već obnovljena. Da vi idete obnavljati zgradu i da ja imam neku baraku i izdam rješenje da stavite skelu pri dužnoj pažnji da ne oštetite taj moj objekt koji vam radi izljeve vode u temelje zgrade i ostalo… Taj objekt je navodno u povratku Republici Hrvatskoj i zato smo sad poslali dopise i prema Ministarstvu graditeljstva te se nadamo da će oni reagirati – kaže.

– Ono što je najtragičnije u cijeloj toj priči jest da na moj upit, s obzirom na to da znam da je neovisni vještak od strane GSKG-a još prije par godina dao mišljenje da je taj objekt za rušenje, ja sam ga tražila na uvid taj elaborat – mi do danas nemamo taj elaborat. Zašto GSKG i gradski ured za upravljanje imovinom ne pokažu da je taj elaborat pokazao da je taj objekt za rušenje? – dodala je Redžepagić.

– Ne znam kako pravna služba nije reagirala. Mora biti nekakva reakcija ako plaćamo upravitelja da on to radi za nas, mi nismo struka. Radovi su sada obustavljeni, a sve zbog prijetnje da se taj zabatni dio uruši i sad se čekao novi projekt samo za taj tavanski dio. To je došlo sad nakon tri mjeseca, tek kad sam poslala dopise, da zašto to stoji. Sad smo dobili troškovnik odmah drugi dan. Sad ćemo imati sastanke, vidjet ćemo što dalje, da vidimo kako ćemo nastaviti dalje, ali neophodno je da se gradske i državne institucije uključe jer se tu radi i o dječjem vrtiću i o objektu koji treba pripasti RH – istaknula je.

Stanari traže građevinsku inspekciju i novu instituciju

Redžepagić smatra da svaka treća ili četvrta zgrada imaju ovakav ili sličan problem, osobito kada su u pitanju tavanske prostorije. Ističe da je neprihvatljivo da netko tko nije vlasnik koči proces obnove.

– Još jednom pozivam građevinsku inspekciju da hitno izađe na teren i napravi zapisnik – kaže.

– Dimnjak koji nije srušen po pravilima struke, srušen je samo iznad krova i on propušta vodu, svaka jača kiša, redovito odem i snimim to. Vremenske prilike naprave svoje. Imate daljnje uništavanje koje prodire u donje etaže i uništava privatnu imovinu. Pravna služba našeg upravitelja mora hitno reagirati, hitno – poručila je Redžepagić.

Smatra neprihvatljivim da joj se nitko iz pravne službe nije javio. Onim građanima koji su se zatekli u sličnim problemima poručuje da se ne bi trebali osloniti na GSKG ako im je on upravitelj.

– Djelatnika je jako malo i na kraju se sve svodi na njih, a oni nisu krivi. Jedan referent koji upravlja našom zgradom nije kriv zašto njegova pravna služba nije reagirala. Prvo se treba napraviti reorganizacija sustava, a drugo, moj savjet je da im više fokus bude na odabiru projektantskog ureda i nadzora te samog izvođača. Mislim da je to ključno – kaže.

Poziva na hitnu reorganizaciju u GSKG-u i zbog zaposlenih i zbog građana.

– Tamo ljudi padaju s nogu – navodi Redžepagić koja je također još jednom pozvala na formiranje neovisne institucije, ali i na bržu reakciju građevinske inspekcije.