Jakuševec, dvije godine poslije: Između odrona, “nalaza” i suprotstavljenih verzija stvarnosti

Prvi odron na plohi 6/2 zagrebačkog odlagališta Prudinec–Jakuševec zbio se 11. studenoga 2023., a drugi 4. prosinca iste godine, kada su ozlijeđena trojica radnika. Nakon dvogodišnjeg čekanja službenog nalaza, Grad krajem listopada 2025. javno prikazuje prezentaciju koju naziva stručnim vještačenjem i tvrdi da je uzrok zadržavanje vode u tijelu odlagališta. Uslijedile su reakcije Ekologije grada, Instituta IGH, zastupnice Dine Dogan i Vedrana Jerkovića, ali umjesto smirivanja rasprave otvorena je nova runda suprotstavljenih interpretacija.

Kronologija ove krize počinje 11. studenoga 2023., kada se odlomio dio odlagališta. Prva reakcija bila je kratka i suzdržana, s porukom da je stanje pod nadzorom. Nekoliko dana kasnije na društvenim mrežama pojavili su se snimci i komentari stanovnika iz okolnih kvartova koji su osjećali neugodan miris i vidjeli promjene na terenu. Komunikacija gradskih službi, koja je na početku sugerirala kako je riječ o stabilnoj situaciji, postala je upitna.

Drugi odron, 4. prosinca 2023., promijenio je sve. U urušavanju su ozlijeđena trojica radnika, jedan od njih teže. Intervencija je trajala satima. Odlagalište nije zatvoreno, ali se radilo pod posebnim režimom, uz stabilizaciju pokosa, dodatnu drenažu i ograničavanje pristupa. Tada su najavljena vještačenja, rekonstrukcije i transparentni nalazi. Javnost ih je čekala dvije godine.

Krajem listopada 2025. Grad i Zagrebački holding iznose prezentaciju za koju tvrde da sadrži nalaze sudskih vještaka. Prema njihovoj interpretaciji, ključni uzrok je zadržavanje vode unutar tijela odlagališta, stvaranje pornog tlaka i gubitak posmične čvrstoće otpada. Na konferenciji se jasno tvrdi da eksplozija plina ili sastav otpada nisu uzrok, te da je problem u neadekvatnom projektnom rješenju iz prošlosti. Takva rečenica trebala je biti zaključak, ali je tek otvorila raspravu.

Prva reakcija – Ekologija grada

Nekoliko dana nakon prezentacije reagira Udruga Ekologija grada. Predsjednik udruge Josip Pavlović odbacuje tezu da je voda jedini ili glavni uzrok.

– Kako nije bilo odrona na starim dijelovima odlagališta gdje se desetljećima odlagao otpad, nego na poziciji gdje smo i mi i inspektorat je to potvrdio da se nezakonito odlagalo velike količine biootpada, preko 50 tisuća tona biootpada – rekao je Pavlović, ističući da je problem u sastavu i načinu odlaganja, a ne u projektnoj dokumentaciji.

Prema njegovim riječima, prezentacija nije nalaz, nego selektivno prikazana interpretacija. Udruga traži potpun dokument s metodologijom i potpisima, a ne samo sažetak u grafičkom obliku, te upozorava da bez cjelovitog vještačenja nema vjerodostojne ocjene uzroka.

Druga reakcija – Institut IGH

Nakon što je Ekologija grada osporila verziju Grada, reagira Institut IGH, projektant sanacije Jakuševca iz 2000. godine. Njihovo priopćenje odbacuje tvrdnju da je do odrona došlo zbog pogreške u projektu. Poruka je izravna.

– Projektna dokumentacija sanacije odlagališta Jakuševec–Prudinec izrađena je 2000. godine u skladu sa svim tada važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske, te je pri njegovoj izradi korišteno međunarodno iskustvo i stručnost – navodi IGH.

– Na natječaj smo se prijavili u partnerstvu s američkom tvrtkom Golder Associates, koja je imala dugogodišnje iskustvo u složenim projektima sanacije odlagališta otpada – dodaju, naglašavajući da je dokumentacija prošla stručne kontrole.

Zaključak je nedvosmislen.

– Ne možemo prihvatiti tezu da je u projektnoj dokumentaciji došlo do greške pri projektiranju, i to više od dvadeset godina nakon završetka glavnih radova sanacije – navodi IGH.

Drugim riječima, projekt nije kriv, a odgovori se trebaju tražiti u upravljanju odlagalištem u godinama koje su uslijedile.

Pravni i politički aspekt

Nakon rasprave stručnog i ekološkog dijela javlja se i politički element. Zastupnica u Skupštini Grada Zagreba Dina Dogan upozorava na pravnu nepravilnost u iznošenju dijelova sudskog spisa.

– Nalaz vještačenja naručio je Općinski sud u Zagrebu i on nije u vlasništvu Grada, dok je sudski postupak i dalje u tijeku – rekla je Dogan, ukazujući na činjenicu da dokument nije javni dok sudski postupak traje.

Prema njezinim riječima, time se otvara pitanje vjerodostojnosti predstavljene verzije.

– Upitno je kako je moguće da Holding i gradonačelnik javno govore o nalazu koji je dio sudskog postupka – dodala je, ističući da se prenošenje dijelova dokumenta može shvatiti kao selektivno korištenje informacija.

– On je stranka u postupku i ne bi smio koristiti podatke, osim ako se izvlače parcijalni podaci za spinanje informacija – naglasila je Dogan.

Reagirao je i predsjednik Vijeća Gradske četvrti Črnomerec Vedran Jerković. Njegov fokus je tehničke naravi.

– Ako je voda uzrok, zašto se odroni nisu događali prije? Zato što se od 2012. godine aktivno provodi dodatna drenaža Jakuševca, a to gradonačelnik zna – rekao je Jerković.

Osvrnuo se i na sastav otpada koji se odlagao u godinama prije odrona.

– Kad ćemo konačno početi govoriti o biootpadu? I Tomislav Tomašević i Luka Korlaet i Davor Vić su na saborskom odboru jasno i nedvosmisleno rekli da su biootpad prikazivali vizualnim pregledom i da su ga pretvarali u miješani komunalni otpad i da se odlagao na Jakuševcu. Vi ne možete otpadu dati drugi broj, drugu klasifikaciju, a pogotovo ne biootpadu ako nije prošao određeno mehaničko i biokemijsko odvajanje – istaknuo je Jerković.

Zaključak koji i dalje ne postoji

Nakon drugog odrona 2023., Grad je proveo stabilizaciju pokosa, dodatne drenaže i kontrolu odlaganja. Holding je javno poručio da se sada otpad odlaže prema unaprijeđenom projektu, što znači da je praksa morala biti promijenjena kako bi se plohu učinilo sigurnijom.

No ključni problem ostaje nepromijenjen. Cjeloviti nalaz vještačenja nije objavljen. Javnost vidi samo prezentaciju i interpretacije, a ne dokument s potpisima, parametrima i dokazima. Zbog toga četiri različite verzije i dalje postoje paralelno: Grad tvrdi da je kriva voda, Ekologija grada tvrdi da je kriv nezakonito odložen biootpad, IGH tvrdi da projekt nije imao grešku, a dio politike upozorava na selektivno iznošenje informacija iz sudskog postupka.

Sve dok dokument formalno ne postane javan, odgovor na pitanje što je doista uzrok odrona ostaje nedovršen.