HSLS Tomaševiću: Zamijenili ste Bandića, sada promijenite i model upravljanja gradskim poduzećima

HSLS traži konkretan plan za funkcioniranje Zagreba tijekom štrajka, ali i dugoročnu promjenu modela upravljanja gradskim uslugama.

Najavljeni štrajk zaposlenika ZET-a i Zagrebačkog holdinga otvorio je novu raspravu o načinu na koji Zagreb upravlja svojim javnim i komunalnim uslugama. V. d. predsjednice HSLS-a Grada Zagreba Nevenka Lastrić-Đurić smatra da Grad građanima mora odmah predstaviti konkretan plan funkcioniranja, ali i dugoročno razmotriti otvaranje dijela sustava konkurenciji.

Prema njezinu prijedlogu, u gradski autobusni i tramvajski promet mogli bi se uključiti dodatni, pa i privatni prijevoznici, uz zajedničku kartu, gradski nadzor i jasno definirane obveze prema putnicima.

– Ne preuzimamo ulogu arbitra između sindikata i Grada niti procjenjujemo opravdanost njihovih zahtjeva i ponuda. Pravo na štrajk poštujemo kao zakonom zajamčeno pravo. Naše je pitanje što će biti sa stotinama tisuća ljudi koji ovise o javnom prijevozu. Odgovornost gradske vlasti za funkcioniranje Zagreba postoji i kada dogovor s radnicima izostane – poručila je Lastrić-Đurić.

Smatra da se odgovor gradske vlasti ne može svesti na priznanje prava na štrajk i poruku da dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni.

– Zdravstveni djelatnici moraju preuzeti smjene, pacijenti stići na preglede, djeca na nastavu, a zaposlenici na posao. Nemaju svi automobil, niti si mogu priuštiti taksi. Dodatna vozila na cestama otežavaju kretanje i onima koji ZET inače ne koriste. Govorimo o temeljnoj infrastrukturi glavnoga grada, čiji se zastoj prelijeva na gospodarstvo, ustanove i svakodnevni život. Građani trebaju znati kako će grad funkcionirati – rekla je.

“Promjena gradonačelnika nije dovoljna”

Lastrić-Đurić otvorila je i pitanje političkog nasljeđa upravljanja gradskim poduzećima. Prema ocjeni HSLS-a, promjena na čelu Grada nije dovoljna ako se istodobno ne mijenja i model upravljanja.

– Vrijeme je da se Zagreb odmakne od modela koji je Milan Bandić politički zabetonirao. Holding je u tom modelu, prema našoj ocjeni, služio i kao rezervoar političkog utjecaja, kadroviranja i održavanja biračke baze. Promjena gradonačelnika nije dovoljna ako se ne preispituje način upravljanja sustavom. Od Tomaševića očekujemo da otvori pitanje može li Zagreb svoje javne usluge organizirati bolje – istaknula je.

Naglasila je da se takva kritika odnosi na političko upravljanje, a ne na radnike koji svakodnevno obavljaju nužne poslove.

– Grad je istodobno vlasnik prijevoznika, organizator usluge i politički akter u sukobu koji pratimo. Kada pregovori zapnu, posljedice dolaze na stanice, u prometne gužve i kućne budžete. Cijenu plaćaju građani. Zato gradski monopol ne smije biti model koji prihvaćamo bez propitivanja – poručila je Lastrić-Đurić.

HSLS zagovara razmatranje modela prema kojem bi Grad i dalje određivao mrežu linija, cijene karata, učestalost polazaka i standarde dostupnosti, dok bi u prijevozu, uz ZET, mogli sudjelovati i drugi kvalificirani operateri.

Putnici bi pritom koristili zajedničku kartu i jedinstveni sustav informiranja o polascima.

– Temeljna vrijednost konkurencije jest postojanje alternative. Ako jedan operater obustavi rad, drugi koji nisu obuhvaćeni obustavom mogu nastaviti voziti svoje linije. Dodatni kapaciteti ne nastaju preko noći, nego se planiraju i ugovaraju unaprijed. Upravo zato takav sustav treba razvijati prije krize – smatra Lastrić-Đurić.

HSLS bi konkurenciji otvorio i dio usluga Čistoće

Lastrić-Đurić dodala je kako bi HSLS, da upravlja Zagrebom, ozbiljno razmotrio postupno otvaranje dijela autobusnog prijevoza i usluga čistoće konkurenciji.

Uz ugovaranje prijevoznih usluga, razmatrali bi i javno-privatna partnerstva za pojedine infrastrukturne projekte kada bi analiza ukupnih troškova i raspodjele rizika pokazala korist za građane.

– Kao liberali vjerujemo u poduzetništvo, konkurenciju i odgovorno upravljanje javnim novcem. Više prijevoznika znači i više mogućih poslodavaca za vozače. Operateri bi se natjecali za ugovore, ali i za kvalitetne radnike. Zalažemo se da, uz zakonsku i kolektivno ugovorenu zaštitu, tržište rada, stručnost, odgovornost i potražnja za radnicima imaju veću ulogu u oblikovanju plaća i dodatnih primanja – rekla je.

U HSLS-u pritom ističu da uključivanje dodatnih operatera samo po sebi ne znači da štrajkova više ne bi bilo. Cilj bi, tvrde, bio smanjiti ovisnost grada o samo jednom pružatelju pojedine usluge i omogućiti barem djelomično funkcioniranje sustava u kriznim situacijama.

Svaki takav model, dodaju, morao bi osigurati sigurnost, radne standarde, održavanje manje prometnih linija i termina te jasnu odgovornost za kvalitetu pružene usluge.

Za aktualnu situaciju Lastrić-Đurić od Grada traži pravodobnu objavu dostupnih linija i polazaka, koordinaciju s drugim prijevoznicima oko mogućih dodatnih kapaciteta te plan ublažavanja prometnih gužvi.

– Građanima sada treba operativan plan. Zagrebu dugoročno treba spremnost da preispita postojeći model i otvori prostor novim rješenjima. Uspjeh gradske vlasti mjeri se kvalitetom usluge koju građani dobivaju. Zagreb mora imati alternativu – zaključila je.