HSLS prozvao Tomaševića zbog suficita: “Uspjeh se mjeri onime što građani dobivaju”
V. d. predsjednice zagrebačkog HSLS-a Nevenka Lastrić Đurić traži od gradonačelnika Tomislava Tomaševića odgovore na tri pitanja: dobivaju li građani za svoj novac slabije usluge, zašto gradska vlast odbacuje privatna ulaganja i zašto se gradski projekti ne pripremaju bolje za europsko financiranje.
– Hvaliti se stalno da je grad u suficitu nije normalno. Ako je Zagreb u tolikom suficitu, to znači jednu od tri stvari: ili ne planirate dobro proračun, ili uzimate puno previše poreza ili se grad ne razvija dovoljno – poručuje Lastrić Đurić.
Odvoz rjeđi, a cijena ista
Kao prvi problem HSLS navodi odnos cijene i kvalitete gradskih usluga. Prema navodima stranke, Grad tvrdi da odvoz otpada nije poskupio, iako se smeće odvozi jednom tjedno, umjesto tri puta kao ranije. Zadržavanje cijene uz rjeđi odvoz, smatraju u HSLS-u, za građane je dvostruko poskupljenje.
Stranka upozorava i da se ulice peru uglavnom u užem središtu grada. Kritizira i najvišu stopu poreza na nekretnine, koja se, prema njihovim navodima, jednako primjenjuje na Tuškancu i u Sesvetama. HSLS pritom tvrdi da gradska vlast pogrešno predstavlja taj porez kao mjeru koja će sniziti cijene najma.
Lastrić Đurić kritizirala je i predstavljanje gradskih rezultata. Asfaltiranje, ističe, prikazuje se kao veliki razvojni iskorak, premda je riječ o redovitom održavanju. Kao primjer navela je obnovu jedne trešnjevačke ulice koja traje dulje od godinu dana. Dodala je da Grad sebi pripisuje zasluge za obnovu zgrada koju većinski financira i vodi država.
– Građanima se kroz privlačne videe i grafike predstavlja slika uspjeha koju ne prepoznaju u svakodnevnom životu. Asfaltiranje se prikazuje kao veliki razvojni iskorak, iako je riječ o redovitom održavanju, dok obnova jedne ulice na Trešnjevci traje već dulje od godinu dana. Grad si redovito pripisuje i zasluge za obnovu zgrada koju većinski financira i vodi država. Lijepa prezentacija i slikovite društvene mreže ne mogu zamijeniti rezultate – ističe Lastrić Đurić.
Zašto se odbacuju privatna ulaganja?
Drugo pitanje odnosi se na odnos gradske vlasti prema privatnom kapitalu. HSLS smatra da se razvoj Zagreba ne može temeljiti samo na porezima i trošenju postojećih prihoda, bez plana za privlačenje novih ulaganja.
Stranka upozorava na, kako navodi, nedosljednost gradske politike. Dok se odbacuje uključivanje privatnih tvrtki u javne usluge, sustav javnih bicikala Bajs vodi privatna tvrtka. HSLS zato pita zašto se suradnja prihvaća u tom slučaju, a u drugima unaprijed odbacuje.
– Ne može novac biti neprijatelj kada dolazi kroz privatna ulaganja, a prijatelj kada dolazi kroz poreze. Zagrebu trebaju projekti koji stvaraju novu vrijednost, radna mjesta i buduće prihode – poručuje Lastrić Đurić.
Za pripremu projekata predviđeno 65.000 eura
Treće pitanje odnosi se na pripremu gradskih investicija. Prema podacima koje iznosi HSLS, za Program 1708 – Razvoj investicijskih projekata od interesa za Grad u proračunu za 2026. predviđeno je 65.000 eura, oko 0,002 posto ukupnih rashoda. Isti iznos planiran je i za 2027. i 2028. godinu.
HSLS navodi da se sredstva programa uglavnom ne troše. U 2023. potrošeno je 3.312,50 eura, u 2024. godini 9.047,94 eura, a 2025. nije potrošen nijedan euro. U prvih šest mjeseci 2026. potrošeno je 4.250 eura.
– Gradska uprava govori o velikim investicijama, a sredstva ovog programa godinama ostaju gotovo neiskorištena. Projekti traže studije, dokumentaciju i pravodobne prijave za europsko financiranje. Tražimo konkretan odgovor: što se kroz ovaj program priprema, zašto se novac ne troši i kako Grad namjerava privući investitore? – pita Lastrić Đurić.
Usporedili bazene u Španskom i Bjelovaru
Kao primjer različitih rezultata ulaganja HSLS uspoređuje bazene u Španskom i geotermalni kompleks Wellovar u Bjelovaru, gradu kojim upravlja predsjednik HSLS-a. Prema podacima stranke, dva bazena u Španskom stajala su 36,3 milijuna eura, dok je vrijednost Wellovara 42 milijuna eura.
Za oko šest milijuna eura više, tvrdi HSLS, u Bjelovaru je izgrađen kompleks s deset bazena, uključujući certificirani olimpijski bazen, saunama, fitnessom i restoranom. Stranka navodi da će geotermalni izvor grijati grad i smanjiti troškove te da je dio investicije financiran europskim sredstvima.
Zagreb je, prema navodima HSLS-a, bazene u Španskom financirao u cijelosti iz gradskog proračuna. Pokušaj europskog sufinanciranja završio je upravnim sporom koji je Grad izgubio u prvom stupnju. Za Wellovar se 2027. očekuje Europsko juniorsko prvenstvo u plivanju, a HSLS procjenjuje da bi kompleks mogao privući 250.000 posjetitelja godišnje.
– Bazen u Španskom dobra je vijest i to ne osporavamo. Ali građani imaju pravo pitati zašto je toliko plaćen, što su dobili za te novce i zašto nije osigurano europsko sufinanciranje – poručuje Lastrić Đurić.
Dodaje da Zagreb ima novac, ali mu treba vlast koja će ga pretvarati u kvalitetnije usluge, čišći grad i brži razvoj. Uspjeh se, zaključuje, mjeri onime što građani dobivaju, a ne viškom na računu.
