“Hrvatske institucije su okupirane, mediji pali na ispitu”: Šola, Štahan i Dijanović žestoko o cenzuri i političkom maršu kroz institucije

Na saborskom okruglom stolu o slobodi govora izrečena je tvrdnja da u Hrvatskoj 2025. godine i dalje nema stvarne slobode izražavanja te da medijski prostor ostaje zatvoren za teme koje se tiču neriješenih dijelova hrvatske povijesti, ideoloških sukoba i položaja institucija.

Kako je tekla rasprava u Saboru

Saborski zastupnik Krešimir Čabaj, književni kritičar Matija Štahan, publicist i geopolitički analitičar Davor Dijanović te teolog i novinar Ivica Šola iznijeli su zajedničku ocjenu da ključni sudionici s lijevog političkog spektra nisu sudjelovali na raspravi, kao ni većina velikih medija, što su ocijenili simptomom šireg problema.

Čabaj je naglasio da izostanak „predstavnika lijevih stranaka” govori o tome kako se tretira sam klub, dok je Štahan ocijenio da nedolazak medija potvrđuje postojanje prešutne cenzure koja se redovito aktivira kada se otvaraju teme hrvatske prošlosti.

Tabu teme i pitanje revizionizma

Štahan je ustvrdio da u Hrvatskoj nema autentičnog medijskog pluralizma te da se dio povijesnih i znanstvenih tema i dalje drži izvan javnog prostora.

– Te će se teme razriješiti prirodnim tijekom onoga što se često pežorativno, ali zapravo znanstveno nužno naziva povijesnim revizionizmom – rekao je Štahan. Dodao je da je takav proces preduvjet za utvrđivanje potisnutih činjenica i oslobađanje društva od nametnutih interpretacija prošlosti.

Dijanović: Sloboda govora je uvjetna

Publicist Davor Dijanović naglasio je da je sama činjenica da se o slobodi govora mora raspravljati pokazatelj ozbiljnog problema.

– Ako danas u 2025. u Hrvatskoj moramo raspravljati o slobodi govora, onda to vodi zaključku da je ona ozbiljno nagrižena – rekao je Dijanović. Ustvrdio je da u Hrvatskoj postoji „uvjetna sloboda govora”, jer se u politički i medijski prostor sustavno pripuštaju samo teme koje odgovaraju glavnom toku.

Šola o maršu kroz institucije i padu medija na Thompsonovom pitanju

Ivica Šola ocijenio je da je korijen suvremenih podjela u tome što su hrvatske institucije „okupirane” od postkomunističkih struktura koje su, kako je rekao, slijedile „gramšijevsku metodu marša kroz institucije”.

– Iste elite, ili njihovi potomci, koje su vodile glavni povijesni i medijski narativ, i danas upravljaju ključnim institucijama – rekao je Šola. Dodao je da se taj utjecaj vidi i u medijskom tretmanu Marka Perkovića Thompsona.

– To je razlog hajke, kao što je recimo hajka na koncerte Marka Perkovića Thompsona, gdje su masovni mediji jednostavno pali na ispitu. Oni jedno, a narod pola milijuna njih, pokazao je drugo – poručio je Šola.

Rasprava o koncertu u Areni

Govoreći o zabrani održavanja koncerta 28. prosinca, koju je donio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, Šola je istaknuo da ne vidi logiku u tome da se ista pjesma može izvesti dan ranije, ali ne i dan poslije.

– To je nelogično, nepametno, jer zna se da cenzura proizvodi otpor i inat. Cenzura nikad nije dobra. Ovo je demokracija i narodu se neće zabranjivati koga će slušati. Pa dobit ćeš narod protiv sebe – rekao je.

Što okupljeni smatraju ključnim problemom

Sudionici su zaključili da je sloboda govora u Hrvatskoj ograničena političkim strukturama koje kontroliraju institucije i medijske gatekeepere te da je ključni problem u tome što se određene teme, posebice one povezane s poviješću i identitetom, pokušava izgurati iz javnog prostora. Poruka s okruglog stola bila je da takva ograničenja, prema mišljenju sudionika, dugoročno povećavaju polarizaciju i slabost demokratskog okvira.