Hrvatima državna mirovina neće biti dovoljna: Radnici će sami morati osigurati dio prihoda

Kako bi u mirovini primali 70 posto svoje plaće, radnici s prosječnim primanjima u Švicarskoj možda bi morali dodatno štedjeti više od 1000 eura mjesečno, a u Njemačkoj više od 600 eura. Euronews Business usporedio je procjene za žene i muškarce diljem Europe.

Prema projekcijama, obvezne mirovine u 22 od 30 analiziranih europskih zemalja neće biti dovoljne za ostvarenje ciljanih mirovinskih primanja koje je postavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U svojem izvješću Pensions Outlook 2026 OECD procjenjuje koliko bi zaposlenici s prosječnim plaćama morali dodatno štedjeti tijekom cijelog radnog vijeka kako bi u mirovini primali 70 posto svoje bruto plaće.

Najveći manjak u odnosu na zaradu zabilježen je u Litvi, gdje iznosi 20,7 posto, dok Švicarska ima najveći procijenjeni mjesečni iznos dodatne štednje – više od 1000 eura za muškarce s prosječnom plaćom.

OECD taj pokazatelj naziva jazom u mirovinskim doprinosima. Riječ je o dodatnom udjelu zarade koji bi zaposlenici, povrh obveznih doprinosa, morali izdvajati u dobrovoljni mirovinski fond kako bi ostvarili željenu razinu mirovinskih primanja.

Koliko je novca ljudima potrebno u mirovini djelomično ovisi o njihovim očekivanim troškovima.

– Ne postoji univerzalni cilj kada je riječ o visini mirovinskih primanja. Umjesto ciljanih stopa zamjene plaće mirovinom, mogli bi se koristiti pokazatelji potrošnje, odnosno ciljani iznosi potrebni za održavanje određenog životnog standarda u mirovini, izjavila je Stéphanie Payet, analitičarka javnih politika pri OECD-u.

Hrvatska među zemljama s najvećim jazom

Prema izračunima OECD-a, jaz u mirovinskim doprinosima za muškarce s prosječnim primanjima kreće se od 0,4 posto u Turskoj do 20,7 posto u Litvi. Stope su uglavnom jednake za žene i muškarce. Međutim, u Poljskoj je jaz za žene veći za 8,6 postotnih bodova, a u Mađarskoj za 2,9 postotnih bodova.

U brojnim zemljama jaz je dvoznamenkast: Irskoj (19,4 posto), Poljskoj (17,3 posto), Hrvatskoj (15,7 posto), Sloveniji (12,5 posto), Latviji (12,3 posto), Estoniji (12,2 posto), Švicarskoj (12,1 posto), Njemačkoj (11,1 posto), Belgiji (10,7 posto) i Islandu (10 posto).

– Ondje gdje su ti jazovi veliki, to znači da ljudi često ne štede dovoljno te stoga neće imati dovoljno sredstava za dobar životni standard u mirovini, izjavio je profesor Iain Clacher sa Sveučilišta u Leedsu.

Među ostalim velikim gospodarstvima jaz iznosi 9,1 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu i 6,2 posto u Francuskoj. Manji je u Bugarskoj (4,4 posto), Slovačkoj (3,9 posto) i Švedskoj (2,2 posto). Najmanji pozitivan jaz ima Turska, svega 0,4 posto.

U Austriji, Danskoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj očekuje se da će obvezne mirovine biti dovoljne za ostvarenje ciljanih mirovinskih primanja OECD-a za muškarce s prosječnim plaćama.

Koliko bi radnici morali dodatno štedjeti svakog mjeseca?

Euronews Business primijenio je OECD-ove stope potrebnih dodatnih doprinosa na prosječne bruto plaće u 2025. godini. Isti postotak može značiti vrlo različite novčane iznose, ovisno o visini plaće.

Prema prosječnim bruto plaćama iz 2025., procijenjeni dodatni mjesečni doprinos za muškarce kreće se od približno pet eura u Turskoj do 1084 eura u Švicarskoj. Iznos premašuje 500 eura mjesečno u Irskoj (974 eura), Islandu (716 eura), Njemačkoj (617 eura), Belgiji (556 eura) i Norveškoj (532 eura).

U Ujedinjenom Kraljevstvu muškarac s prosječnom plaćom morao bi dodatno štedjeti oko 494 eura mjesečno kako bi dosegnuo OECD-ov cilj. U Francuskoj taj iznos iznosi 238 eura, Slovačkoj 64 eura, Bugarskoj 68 eura, Švedskoj 91 euro, Rumunjskoj 111 eura, Mađarskoj 129 eura, a Poljskoj 360 eura, prenosi N1.