OPLEO I PO TOMAŠEVIĆU

Hasanbegović: Hrvatska država ne može počivati na propaloj jugoslavenskoj komunističkoj baštini

U emisiji ZOOM bivši ministar kulture i gradski zastupnik Zlatko Hasanbegović optužio je Tomislava Tomaševića i platformu Možemo za ideološko preoblikovanje Zagreba, zloupotrebu proračunskog novca kroz mrežu udruga i pothranjivanje – kako tvrdi – neo-jugoslavenske restauracije na račun Domovinskog rata i hrvatskog identiteta
Zagreb: Sjednica gradske skupstineMarko Lukunic/PIXSELL

Bivši ministar kulture i gradski zastupnik Zlatko Hasanbegović u emisiji ZOOM ocijenio je da je zagrebačka Skupština pretvorena u poprište ideološko-svjetonazorskih obračuna, da odluka o onemogućavanju pozdrava Za dom spremni predstavlja političku manipulaciju bez stvarnoga pravnog učinka, da platforma Možemo i njezini partneri provode projekt neo-jugoslavenske restauracije kroz preimenovanja ulica, kulturne politike i mrežu udruga financiranih javnim novcem te da se napadi na koncert Marka Perkovića Thompsona i pjesmu Bojna Čavoglave uklapaju u širi pokušaj relativizacije temelja moderne hrvatske države nastale u pobjedničkom Domovinskom ratu.

Skupština, zabrane i odluka o pozdravu Za dom spremni

Na početku razgovora Hasanbegović se osvrnuo na posljednju sjednicu Skupštine Grada Zagreba na kojoj je većinu rasprave obilježila odluka kojom se gradonačelnika poziva da na javnim površinama i u gradskim prostorima onemogući korištenje fašističkih i ustaških simbola, među kojima je i pozdrav Za dom spremni.

– Skupština je pretvorena u poprište ideološko-svjetonazorskog obračuna, no taj obračun su nametnuli oni koji u javnom prostoru ustrajavaju na tome da ne sudjeluju u ideološkoj polarizaciji, a zapravo je nameću – rekao je Hasanbegović, ocijenivši da u javnosti vlada, kako ju je nazvao, medijska kakofonija i propagandno ludilo.

Ustvrdio je da gradska Skupština pravno ne može ništa “zabraniti”, nego je usvojen samo politički zaključak kojim se gradonačelnika poziva da u okviru svojih ovlasti onemogući korištenje spornih simbola u gradskim prostorima i ustanovama.

– U stvarnosti se nije dogodilo ništa, riječ je o pozivu gradonačelniku da učini ono što je ionako već bilo u njegovom djelokrugu, a taj pokušaj nazvao sam pokušajem pretvaranja Zagreba u tzv. neokomunističku Užičku republiku – poručio je Hasanbegović.

Dodao je da gradonačelnik i bez zaključka može odobriti ili uskratiti korištenje gradskih dvorana “nepoćudnim pjevačima po vlastitom kriteriju” te da se takvim odlukama, po njegovim riječima, svjesno zaziva društveni razdor.

– To je prvorazredna manipulacija i licemjerje gradonačelnika i sljedbe koja mu je smokvin list u Zagrebačkoj gradskoj skupštini – kazao je Hasanbegović.

Davor Puklavec/PIXSELL

Thompson, Bojna Čavoglave i Domovinski rat

U nastavku emisije analizirala se i objava Marka Perkovića Thompsona u kojoj je najavio da će 27. prosinca u Areni Zagreb otpjevati Bojnu Čavoglave “onako kako se pjeva od 1991. do danas” te poručio da se napadima na tu pjesmu napada Domovinski rat i hrvatska država.

Hasanbegović je rekao da Thompsonovoj poruci, kako ju je doživio, nema što ni oduzeti ni dodati.

– On je iznio notorne činjenice i mogu samo iskazati žaljenje da se 2025. godine uopće raspravlja o nečemu što je samo po sebi razumljivo; ta pjesma se bez ikakvih ograničenja izvodi više od 30 godina – istaknuo je Hasanbegović.

Podsjetio je da su, kako je rekao, mnogi današnji kritičari u mladosti i zrelijoj dobi tu pjesmu pjevali na svadbama i javnim događanjima, što je nazvao pokazateljem društvene shizofrenije i identitetske konfuzije.

– Ta polemika poprima sektaške razmjere i nastavit će se sve dok se ne prihvate elementarne činjenice da je država nastala na pobjedi u Domovinskom ratu – naglasio je Hasanbegović, dodavši da se pritom otvara i pitanje zašto su gradske ustanove uopće zaključile ugovor o najmu Arene za taj koncert ako ga sada pokušavaju onemogućiti.

Deklaracija o zajedničkom jeziku i “neo-jugoslavenska restauracija”

Dio razgovora bio je posvećen i deklaraciji o zajedničkom jeziku koju su potpisali i neki istaknuti akteri povezani s Možemo te dio kulturne i akademske scene u Hrvatskoj. Hasanbegović taj dokument vidi kao dio šireg trenda koji je opisao kao pokušaj neo-jugoslavenske restauracije.

– To je jedna vrsta neo-jugoslavenske restauracije. Pod krinkom apokrifnog antifašizma rehabilitira se propala jugoslavenska komunistička baština – ustvrdio je Hasanbegović.

Ocijenio je da potpisnici deklaracije zastupaju teze koje su “ispod razine” pogleda na hrvatski jezik i jezičnu samobitnost kakvi su dominirali još krajem osamdesetih godina u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

– Teze koje oni danas zagovaraju nisu bile dominantne ni 1989. godine; vraćaju nas ispod standarda socijalističke Hrvatske u komunističkoj Jugoslaviji – rekao je Hasanbegović.

Davor Puklavec/PIXSELL

Preimenovanja ulica, Vesna Bosanac i simbolična borba za Zagreb

U emisiji se otvorilo i pitanje politike imenovanja i preimenovanja ulica u Zagrebu. Hasanbegović smatra da platforma Možemo i njihovi partneri svjesno koriste simboličku razinu za ideološko preoblikovanje grada.

Govoreći o promjenama naziva ulica i istodobnom odbijanju prijedloga gradskih četvrti i mjesnih odbora za imenovanje, poput parka liječnice Vesne Bosanac, Hasanbegović je ustvrdio da se time provodi dosljedan ideološki program.

– Oni provode svoj ideološki program, nikada ga nisu skrivali, od prvog dana bilo je jasno što zastupaju – rekao je Hasanbegović.

Odbacio je tumačenje da se ideološke teme koriste samo kao dimna zavjesa za prikrivanje afera i nesposobnosti, tvrdeći da se “ideološko sektaštvo” provodi paralelno s konkretnim upravljačkim odlukama.

– Tom ideološkom sektaštvu može se suprotstaviti jedino političkom akcijom, razobličavanjem njihove ideologije i uskraćivanjem potpore onima koji nominalno tvrde da su im suprotstavljeni, a godinama sudjeluju u izgrađivanju iste parapolitičke mreže – poručio je Hasanbegović.

Mreža udruga, civilno društvo i “paralelno poduzetništvo”

Središnja tema razgovora bio je i sustav financiranja udruga iz gradskog proračuna. Hasanbegović tvrdi da je upravo taj model nastao još početkom 2000-ih, a kulminirao u mandatu Milanovićeve Vlade i tadašnjeg Ministarstva kulture.

Prisjećajući se vremena kada je bio ministar kulture, rekao je da je uočio stvaranje “medijsko-parapolitičke mreže” financiranjem portala i društvenih inicijativa koje su, kako tvrdi, bile parapolitičke i ideološki profilirane.

– Stvorena je mreža parapolitičkih platformi koje su prešle na političko područje i to je ključna geneza onoga što danas poznajemo kao stranku Možemo – rekao je Hasanbegović.

Naglasio je da današnja zagrebačka vlast, po njegovu tumačenju, počiva upravo na toj “civilnodruštvenoj” infrastrukturi i da novac iz gradskog proračuna funkcionira kao politička nagrada, a ne kao kulturna potpora.

– Oni su proizašli iz tzv. civilnog društva, očevi utemeljitelji danas su gradski i nacionalni političari, a njihov drugi i treći ešalon preuzeo je udruge koje i dalje dobivaju milijune; samo prošle godine jedna je takva mreža u Zagrebu dobila oko tri milijuna eura – izjavio je Hasanbegović.

Marko Prpic/PIXSELL

O paralelnom poduzetništvu

Dodao je da je njihov klub u Skupštini tražio iscrpno izvješće o trošenju tog novca, uključujući sve račune, no zaključak je, prema njegovim riječima, odbijen uz obrazloženje da su podaci “javno dostupni”.

– Javno je dostupno da je određena udruga dobila određeni iznos, ali ne i zašto i na koji način; to je paralelno poduzetništvo i o tome bi se trebala očitovati državna odvjetnička tijela – ocijenio je Hasanbegović.

U nastavku razgovora Hasanbegović je naglasio da bi, po njegovim riječima, zagrebačka vlast pokušala onemogućiti Thompsonov koncert i bez aktualnih afera, ali da je “izgubljena stanovita nevinost” jer se pokazuje stvarna priroda političkog djelovanja.

– Oni bi zabranjivali Thompsona u Areni i bez toga, ali činjenica je da je izgubljena stanovita nevinost. Oni su došli u poziciju moći na valu neraspoloženja i raspada bandićevog sustava koji je obilježio gradsku politiku proteklih desetljeća, a što je manje poznato, gospodin Bandić je kao prvorazredni populist vrlo rado njima plaćao rekete – rekao je Hasanbegović.

Današnji akteri platforme Možemo uzimali Bandićev novac

Ustvrdio je da je upravo ta simbioza bila jedan od razloga tadašnjeg političkog poraza njegove opcije, tvrdeći da su pojedini današnji akteri iz platforme Možemo istodobno javno napadali Bandića, a potajno koristili gradske resurse.

– Svi ti ljudi koji su se aktivistički bavili pseudo-anti-bandićizmom u isto su vrijeme koristili javna sredstva kojima ih je obilno nagrađivao taj isti gospodin Bandić. Pitajte gospođu Radu Borić kada vam dođe, neka potanko opiše koliko su njezine tzv. ženske udruge, zagorkin stan i drugi projekti dobivali od Bandića – rekao je Hasanbegović.

Kao nastavak iste politike, prozvao je i sadašnju pročelnicu za kulturu, koju je opisao kao dugogodišnju aktivisticu koja je “stasala” u ustanovi koju je svojedobno, kako tvrdi, kreirao Milan Bandić.

– Bandić je izmislio jednu od ustanova u kojima su tada stasali ljudi poput sadašnje pročelnice za kulturu, koja je nakon toga kalila zanat u propalom projektu Rijeka – Europska prijestolnica kulture, da bi se sada vratila u Zagreb i kao prekaljena aktivistica vodila ključan gradski ured za kulturu. Tko su miljenici toga ureda nije teško pretpostaviti – zaključio je Hasanbegović.

Grad Zagreb/Facebook

Srpska zajednica, Pupovac i hrvatske unutarnje rasprave

Dio razgovora dotaknuo se i nedavnih događaja vezanih uz manifestacije povezane sa srpskom zajednicom i Miloradom Pupovcem. Hasanbegović drži da je fokus rasprave pogrešno postavljen isključivo na nacionalne odnose, dok je, po njemu, riječ prije svega o hrvatskom unutarnjem pitanju.

– Hrvatska država u trećem desetljeću postojanja, nastala na ratnoj pobjedi, ne može biti ugrožena bilo kojom manifestacijom; u cijeloj toj priči srpska zajednica je kolateralni akter, riječ je o unutarhrvatskoj raspravi o temeljnim vrijednosno-identitetskim pitanjima – rekao je Hasanbegović.

Istodobno je ustvrdio da mreža organizacija koju povezuje s Pupovcem “obilato financiraju” državne institucije kroz različite urede i zaklade, dok se u medijima proizvodi, kako ju je nazvao, “protuustaška psihoza” nalik obrazcima iz kasne Jugoslavije.

– Stvara se svakodnevni protuustaški egzorcizam, a kada analiziramo sadašnju medijsku psihozu i usporedimo je s arhivom Vjesnika iz kasnih osamdesetih, vidimo gotovo istu argumentaciju – rekao je Hasanbegović.

Identitet, kulturni rat i “identitetski invalidi”

Govoreći šire o položaju Hrvatske između vlastite baštine i globalnih trendova, Hasanbegović je ocijenio da je Zapad zahvaćen kulturnim ratovima oko antropoloških i civilizacijskih pitanja, čiji odjeci stižu i u Hrvatsku.

– Mi ulazimo u te rasprave kao identitetski invalidi ili bogalji, jer nismo razriješili vlastita temeljna nacionalna vrijednosno-identitetska pitanja – rekao je Hasanbegović.

Ponovio je da bi činjenice o nastanku moderne hrvatske države trebale biti “samo razumljive”, a ne predmet stalnih prijepora.

– Banalna je i notorna činjenica da je država nastala u pobjedničkom, obrambenom Domovinskom ratu, a propale ideologije iz prošlosti ne mogu biti njezin temelj, no o tome se i dalje vodi jalova rasprava – poručio je Hasanbegović.

Patrik Macek/PIXSELL

Politička elita, neznanje i budući izazovi

Na kraju emisije govorio je o stanju hrvatske političke elite, za koju smatra da je “sastavljena uglavnom od intelektualnih mediokriteta i oportunista”, te o posljedicama dugotrajnog “decimiranja hrvatske elite”.

Kao ilustraciju je naveo primjer izložbe i legata Dejana Medakovića u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, oko kojega se razvila polemika u dijelu javnosti, ustvrdivši da većina političkih aktera uopće nije znala o kome je riječ.

– Ovo nije Island; hrvatska politička elita iz svima nama poznatih razloga mora odlično poznavati ključne aktere, ne samo suvremenog nego i povijesnog srpskog kulturnog javnog života, a činjenica je da se suočavamo s površnošću i neznanjem – rekao je Hasanbegović.

Kada je riječ o budućnosti Hrvatske u idućih deset godina, naglasio je da će ključni izazov biti oblikovanje Vlade koja jasno razumije temeljne identitetske vrijednosti na kojima počiva država.

– Hrvatska ulazi u epohu međunarodne oluje, a zvonimirova lađa mora biti čvrsta, lišena identitetske konfuzije i besmislenih prijepora; država mora biti kulturno i nacionalno konsolidirana kako bi odgovorila na izazove koji čekaju cijeli svijet – zaključio je Hasanbegović u emisiji ZOOM.

Bojna Čavoglave
Civilno društvo
Domovinski rat
financiranje udruga
hrvatski identitet
ideološko sektaštvo
kulturna politika
Marko Perković Thompson
Milorad Pupovac
Možemo
neo-jugoslavenska restauracija
politička ideologija
Preimenovanje ulica
proračun Zagreba
Skupština Grada Zagreba
Tomislav Tomašević
Vesna Bosanac
Za dom spremni
Zlatko Hasanbegović