Dina Dogan: 2025. u Zagrebu bila je poražavajuća i tužna godina

Zagreb je u 2025. ušao s velikim najavama, rekordnim proračunom i obećanjima o kapitalnim projektima, no godinu na isteku zastupnica u Skupštini Grada Zagreba Dina Dogan opisuje kao razočaravajuću, tužnu i bez stvarnih pomaka u kvaliteti života građana.

Godina velikih najava i slabog učinka

– Ne mogu reći ni prolazno, ali malo poražavajuće, malo tužno – rekla je Dina Dogan odgovarajući na pitanje kako bi u jednoj rečenici opisala 2025. godinu u Zagrebu.

Istaknula je da je u novu godinu ušla s velikim očekivanjima, vođena najavama gradske vlasti o snažnom razvoju i kapitalnim ulaganjima, ali da se vrlo brzo pokazalo kako se najavljeno ne pretače u konkretne rezultate.

– Ulazila sam u Novu godinu s velikim najavama. Što sam od toga uopće uspjela vidjeti? Pa nisam vidjela ništa – rekla je.

Kapitalni projekti bez vidljivog napretka

Dogan posebno problematizira projekte koje gradska vlast kontinuirano ističe kao ključne uspjehe, ali koji, prema njezinim riječima, ni nakon cijele godine nisu dovršeni niti su pokazali stvarni napredak.

– Ovi kapitalni projekti o kojima cijelo vrijeme govore, ništa od toga značajno nismo vidjeli. Proračun je bio dosta velik za 2025. godinu, ali na što je zaista utrošen, nismo vidjeli – rekla je.

Kao konkretne primjere navela je projekte koji su i dalje nedovršeni.

– Bazen Špansko još uvijek nije gotov. Radovi stoje. Šlosarove stube, radovi su stali – rekla je.

Dodala je da su se u javnosti spominjali novi tramvaji, ali smatra da to nije rezultat rada gradske vlasti.

– Vidjeli smo par novih tramvaja, ali to nisu njihove zasluge, to je zasluga Vlade – rekla je.

Proračun bez učinka na svakodnevni život

Na pitanje o najvećem neuspjehu gradske vlasti u 2025., Dogan je bez zadrške istaknula upravljanje proračunom.

– Kapitaliziranje na proračun. Dobiven je iznimno velik proračun i trebao se iskoristiti da građani zaista osjete da im je bolje živjeti u ovom gradu – rekla je.

Naglasila je da se očekivao pomak u osnovnim javnim uslugama.

– Od pravih, novoizgrađenih vrtića, do domova za starije, boljih standarda prijevoza po gradu, nerazlomljenih cesta – ništa od toga nije napravljeno – rekla je.

Posebno ju zabrinjava što, unatoč velikim iznosima, nije jasno kamo je novac otišao.

– Meni nije jasno gdje je novac zaista otišao. Je li otišao na plaće, ili na što? Možda je dio otišao na hipodrom, ne znam. Afera je bila Hipodrom, afera Sveti Ivan, afera Dom zdravlja Zapad – rekla je.

Ima li uopće područja u kojem je bolje?

Upitana postoji li ijedno područje u kojem bi građani mogli reći da danas žive bolje nego 2024. i ranijih godina, Dogan je odgovorila ironično.

– Ima jedna stvar, a to je da nije pao snijeg, pa se nismo morali boriti s ovim čudnim ralica-ma koje su sada isto afera broj X – rekla je.

Dodala je da je to praktički jedina pozitivna okolnost koju može izdvojiti.

– Jedina stvar je da zaista nije pao snijeg, pa nismo imali dodatni prometni kaos – rekla je.

Porezi, stagnacija i pad standarda

Dogan tvrdi da građani nisu osjetili porezno rasterećenje, unatoč ukidanju prireza.

– Prirez više ne postoji, ali porez je najveći u državi – rekla je.

Posebno je istaknula stanje u gospodarstvu grada.

– Poduzetništvo i obrtništvo, vidimo izloge po gradu, sve se sporije razvija. Imam osjećaj da u nekim dijelovima grada čak stagnira ili nazaduje – rekla je.

Dodala je da ni umirovljenici ne žive bolje.

– Penzioneri žive još lošije – rekla je, zaključivši da je osobno duboko razočarana.

– Kad imate toliko velik proračun, morate se dobro ekipirati i napraviti dobre projekte. Ovdje to nismo vidjeli – rekla je.

Kritika porezne politike

Komentirajući tvrdnje gradonačelnika da porez nije povećan u odnosu na nekadašnji prirez, Dogan je rekla da se gradska vlast previše oslonila na porez na dohodak.

– Taj porez na dohodak, koji je najveći u Zagrebu, zamijenio je prirez za koji je postojala tendencija smanjivanja. Grad je mogao namaknuti sredstva i iz drugih aktivnosti, a ne samo iz poreza – rekla je.

– Nažalost, oni su se isključivo na to oslonili i sve ponovno prevalili na leđa građana – dodala je.

Izgubljena godina i problem upravljanja

Na pitanje može li se 2025. smatrati izgubljenom godinom, Dogan je rekla da gradska vlast nije pokazala sposobnost vođenja velikog sustava.

– Teško je iz aktivističke pozicije doći i upravljati ovako velikim gradom. Ali tada morate biti dovoljno skromni i angažirati najpametnije ljude – rekla je.

Prema njezinim riječima, to se nije dogodilo.

– Imaju velikih problema s povjerenjem. Ne uspijevaju privući kvalitetne kadrove. Događa se kontinuirani odljev ljudi iz gradskih poduzeća i gradske uprave – rekla je.

Istaknula je da takav način upravljanja ne osigurava stabilnost.

– Tako se gradu ne može upravljati. Jedino za što ih zaista krivim jest da ne donose nikakvu viziju razvoja Zagreba – rekla je.

Oprezni pogled prema 2026.

Govoreći o proračunu za 2026., Dogan je rekla da je on također vrlo velik, ali strukturiran slično kao i prethodni.

– Opet se jako oslanja na poreze. Nevjerojatno je da nisu razmislili kako ekonomski namaknuti sredstva, a ne samo fiskalno – rekla je.

Ipak, očekuje da će se dio projekata konačno završiti.

– Završit će se Bazen Špansko, Šlosarove stube, proširit će se dio tramvajske pruge prema Sarajevskoj i možda će se riješiti produžetak Branimirove – rekla je.

No pritom ostaje vrlo oprezna.

– Ove stvari koje sam nabrojala, to očekujem da će uspjeti napraviti. Ništa izvan toga – zaključila je.