Čabaj: Hrvatska guši one koji rade, Slavonija nestaje, a Hrvate u BiH ostavljamo same

Rast cijena, novi porezi, pad domaće proizvodnje i sve veći osjećaj nesigurnosti među građanima teme su koje posljednjih mjeseci dominiraju hrvatskim javnim prostorom. Dok Vlada ističe rast plaća, gospodarski rast i rekordnu zaposlenost, dio oporbe upozorava da službeni pokazatelji ne odražavaju stvarno stanje na terenu. Među njima je i saborski zastupnik Krešimir Čabaj, koji je u emisiji ZOOM iznio niz kritika na račun gospodarske politike Vlade, stanja u poljoprivredi, odnosa prema Slavoniji i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Inflacija koju građani osjećaju svaki dan

Inflacija se posljednjih godina pretvorila u jednu od najvažnijih političkih i gospodarskih tema. Iako se njezina stopa mijenja iz mjeseca u mjesec, građani svakodnevno osjećaju posljedice kroz više cijene hrane, energenata, stanovanja i usluga. Upravo zato pitanje životnog standarda sve češće postaje važnije od svih makroekonomskih pokazatelja kojima se hvale državne institucije.

Krešimir Čabaj smatra da se u javnosti previše pozornosti posvećuje vanjskim uzrocima inflacije, dok se domaći problemi uglavnom prešućuju.

– Imamo izuzetno skupu državu, do granice podnošljivosti. Drugi ključni domaći uzrok inflacije je sve manja proizvodnja. Industrijska proizvodnja, poljoprivredna proizvodnja, koji god sektor pogledate, vidjet ćete stagnaciju ili ozbiljan pad – rekao je Krešimir Čabaj.

Podsjetio je kako su hrvatski građani godinama slušali da će ulazak u eurozonu donijeti dodatnu stabilnost i ukloniti dio ekonomskih problema. Danas, smatra, velik dio građana ima drukčiji dojam.

Prema njegovim riječima, rast cijena više nije samo posljedica geopolitičkih poremećaja ili energetskih kriza, nego i rezultat unutarnjih slabosti hrvatskog gospodarstva. Posebno upozorava na činjenicu da Hrvatska sve manje proizvodi, a sve više ovisi o uvozu.

Istodobno smatra kako građani od institucija očekuju konkretna rješenja, a ne samo objašnjenja.

– Narod ne zanima rast rejtinga. Narod zanima zašto ima sve manje novca – poručio je.

Plaće rastu, ali standard ne prati taj rast

Jedna od najčešćih poruka Vlade odnosi se na rast plaća i životnog standarda. Prosječna plaća danas je viša nego prije nekoliko godina, no pitanje koje se sve češće postavlja jest koliko je taj rast stvaran kada ga usporedimo s rastom cijena.

Čabaj smatra da nominalni rast plaća sam po sebi ne znači i bolji život.

Kao primjer navodi poljoprivredu, sektor u koji su posljednjih godina usmjerene milijarde eura potpora.

Prema podacima koje je spomenuo u emisiji, vrijednost poljoprivredne proizvodnje nominalno raste, ali brojni proizvodni pokazatelji istodobno padaju. Stočarski fond se smanjuje, broj grla stoke pada, a domaća proizvodnja hrane ne prati rast ulaganja.

– Novca je bilo više nego ikada, a proizvodnja pada. Postavlja se pitanje gdje su ti novci otišli i kakvu je korist Hrvatska od toga imala – rekao je.

Upravo zbog toga smatra kako službena statistika često prikazuje jednu sliku, dok stvarnost na terenu pokazuje nešto sasvim drugo.

Novi porezi ponovno pogađaju najmanje

Velik dio razgovora bio je posvećen najavama novih poreznih zahvata. Vlada najavljuje promjene koje će zahvatiti dio paušalnih obrtnika, male poduzetnike i iznajmljivače, a cilj je, kako navodi, stvaranje pravednijeg sustava.

Čabaj smatra da se problem državnih financija ponovno pokušava riješiti preko leđa onih koji stvaraju novu vrijednost.

– Kad god ponestane novca, Vlada problem rješava podizanjem poreza. Oni koji bi trebali biti ključan pokretač hrvatskog gospodarstva zapravo su prvi na udaru – rekao je.

Posebno ga zabrinjava atmosfera koja se, kako tvrdi, posljednjih godina stvara prema privatnom sektoru.

– Stvorila se atmosfera da je svatko tko nešto zaradi odmah sumnjiv. Ljudi se boje riskirati, boje se ulagati i pokretati poslove – upozorio je.

Prema njegovu mišljenju, takav pristup dugoročno odvraća građane od poduzetništva i samozapošljavanja.

Hrvatska između proizvodnje i birokracije

Govoreći o gospodarskom modelu države, Čabaj je više puta naglasio kako Hrvatska ima prevelik administrativni aparat.

Smatra da se godinama stvarao sustav koji je postao sam sebi svrha, dok se istodobno zanemarivao razvoj proizvodnje i poduzetništva.

– Hrvatsko gospodarstvo zarobljeno je u ogromnim izdacima za administraciju, birokraciju i sustave koji su sami sebi svrha – rekao je.

Prema njegovu mišljenju, upravo takva struktura troškova postaje jedan od razloga zbog kojih država neprestano traži nove izvore prihoda.

Istodobno upozorava da dio poduzetnika sve češće razmatra mogućnost poslovanja iz drugih europskih država, posebno u sektorima koji nisu vezani uz fizičku proizvodnju.

Slavonija kao ogledalo hrvatskih problema

Jedna od tema kojoj je posvećeno najviše vremena bila je Slavonija.

Regija koja se desetljećima naziva hrvatskom žitnicom danas se suočava s kontinuiranim padom broja stanovnika, zatvaranjem gospodarstava i iseljavanjem mladih.

Čabaj smatra da problem nije u nedostatku prirodnih resursa.

– Imamo kvalitetnu zemlju i još uvijek imamo ljude koji žele raditi. Problem je što ne znaju mogu li od toga živjeti – rekao je.

Iako očekuje dobru poljoprivrednu godinu, upozorava kako poljoprivrednici ni danas nemaju sigurnost da će za svoj proizvod dobiti cijenu koja pokriva troškove proizvodnje.

– Seljaci kažu da će biti dobra godina, da će biti žita i svega drugoga. Ali nitko ne zna po kojoj će cijeni to prodati – upozorio je.

Izvozimo sirovine, uvozimo gotove proizvode

Posebno je kritizirao model prema kojem Hrvatska izvozi sirovine, a zatim uvozi proizvode više dodane vrijednosti.

Kao primjer naveo je poljoprivredu, gdje Hrvatska izvozi žitarice, a zatim uvozi brašno, tjesteninu i pekarske proizvode.

Sličan obrazac vidi i u drvnoj industriji.

– Izvozimo kvalitetnu sirovinu, a zatim skupo kupujemo gotove proizvode – rekao je.

Prema njegovu mišljenju, upravo je razvoj prerade ključan za stvaranje novih radnih mjesta i povećanje vrijednosti domaće proizvodnje.

Zemljište, poticaji i politički utjecaji

Govoreći o poljoprivrednom zemljištu, Čabaj je upozorio na probleme koji se, prema njegovim riječima, godinama ponavljaju na lokalnoj razini.

Smatra da postoje situacije u kojima državno zemljište ne završava u rukama onih koji ga doista obrađuju, nego kod pojedinaca koji njime kasnije raspolažu ili ga daju drugima.

Posebno je kritizirao model potpora koji se temelji na površinama.

– Dok ne shvatimo da poticaji moraju biti po proizvedenoj količini, a ne po zasijanoj površini, nećemo napraviti ozbiljan iskorak – rekao je.

Zašto se ljudi ne vraćaju u Slavoniju

Tema demografije logično se nadovezala na razgovor o poljoprivredi.

Čabaj smatra da Hrvatska nema ozbiljnu strategiju revitalizacije sela, nego niz pojedinačnih mjera koje ne mogu zaustaviti dugoročne negativne trendove.

– Neće se ljudi vraćati u selo u kojem nema vrtića, pošte, doma zdravlja, bankomata ni kvalitetne prometne povezanosti – rekao je.

Dodao je kako se dio iseljenika vraća prvenstveno zbog problema u državama u kojima su živjeli, a ne zato što je Hrvatska stvorila privlačne uvjete za njihov povratak.

Govoreći o lokalnoj samoupravi, otvorio je i pitanje velikog broja općina te troškova njihova održavanja.

Hrvati u BiH i hrvatska odgovornost

U drugom dijelu emisije razgovaralo se o Bosni i Hercegovini.

Čabaj smatra kako Hrvatska mora jasnije i odlučnije štititi prava Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda.

– Hrvatska itekako glasno i jasno mora stati u obranu interesa hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine – poručio je.

Podsjetio je kako je Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma te da zbog toga nije riječ o vanjskopolitičkom pitanju koje je se ne tiče.

Istodobno upozorava da je Bosna i Hercegovina izrazito složena država te da se pitanja poput trećeg entiteta ne mogu promatrati pojednostavljeno.

Prema njegovim riječima, položaj Hrvata razlikuje se od regije do regije te zahtijeva pažljivo osmišljena rješenja.

Okupljanje političke alternative

Na kraju razgovora Čabaj se osvrnuo na političku scenu i prostor desno od HDZ-a.

Smatra da postoji prostor za novu političku platformu koja bi okupila više stranaka i pojedinaca te biračima ponudila alternativu sadašnjoj vlasti.

Spomenuo je suradnju DOMiNO-a, Hrvatskih suverenista, Hrvatske stranke prava i Bloka za Hrvatsku, uz najavu daljnjeg širenja suradnje.

– Hrvatski birač mora imati alternativu – rekao je.

Najavio je i izradu konkretnih programa koji će se baviti gospodarstvom, porezima, poljoprivredom, demografijom i položajem Hrvata izvan Hrvatske.

U vremenu kada građani sve češće postavljaju pitanje može li se od rada pristojno živjeti, može li se zaustaviti iseljavanje i postoji li održiv model razvoja domaće proizvodnje, upravo su te teme bile u središtu njegova nastupa. Hoće li birači u njima prepoznati političku alternativu ili tek još jednu kritiku postojećeg stanja, pokazat će godine koje dolaze.