Sabor u srijedu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju
Sabor u srijedu nastavlja rad raspravom o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje će omogućiti korištenje dijela obiteljske mirovine uz zadržavanje osobne mirovine u slučaju smrti supružnika/partnera, a povećat će se i mirovinski faktor za izračun obiteljske mirovine.
Izmjenama i dopunama Zakona upućenima u saborsku proceduru, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, povećava se i mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine, te će se time mirovine povećati za 10 posto i to za više od 136 tisuća korisnika.
Obiteljske mirovine nastavit će rasti i temeljem dodatnog usklađivanja koje je predviđeno izmjenama Zakona, a korisnici će zadržati i pravo rada do polovice radnog vremena. Najniža mirovina povećat će se za tri posto od 1. siječnja 2023.
Ministar Piletić naglasio je da će tim zakonskim izmjenama obuhvatiti više od 287 tisuća korisnika najniže mirovine te se procjenjuje da će provedbom svih mjera više od 500 tisuća umirovljenika ostvariti povećani mirovinski prihod.
Također, izmjenama i dopunama Zakona predlaže se povećanje polaznog faktora za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu (tzv. bonifikacija) sa sadašnjih 0,34 posto na 45 posto. Izmjenama i dopunama Zakona predviđeno je i izuzimanje od ovrhe obiteljskih mirovina koju koriste djeca umrlog osiguranika radi jednakopravnog položaj djece kojima je obiteljska mirovina prihod za uzdržavanje.
Za provedbu tog Zakona osigurana su dodatna sredstva u državnom proračunu – za 2023. godinu 1,217 milijardu kuna.
Na dnevnom redu i izmjene Zakona o osiguranju radničkih tražbina
Zastupnici će u Hrvatskom saboru raspraviti i izmjene i dopune Zakona o osiguranju radničkih tražbina kojim se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom EU. Tim Zakonom se osiguravaju prava radnika u slučaju stečaja poslodavca tako da se provodi posebna zaštita dijela vjerovničkih potraživanja iz radnog odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem na društveno prihvatljivoj razini.
Uz to, osigurava se i isplata tog dijela potraživanja na teret državnog proračuna, dok preostali dio potraživanja radnik ostvaruje u stečajnom postupku, na teret stečajne mase. Kao tijelo za provedbu zaštite tih prava Zakonom je osnovana Agencija za osiguranje radničkih tražbina.
Također, Zakonom se štiti egzistencija radnika na društveno prihvatljivoj razini isplatom minimalne plaće od strane Agencije u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće.
