Raspudić o Dritu, HDZ-u i sigurnosti: Ne zanima nas ni jedan ni drugi blok, Hrvatskoj želimo ponuditi nešto drugo

Hrvatska politička scena, prema riječima saborskog zastupnika Nine Raspudića, već dulje ne funkcionira kao prostor stabilnih ideoloških podjela, nego kao polje stalnog preslagivanja, permanentne kampanje i borbe za pažnju. U razgovoru za Podcast 01Portala govorio je o osnivanju stranke Drito, pokušaju stvaranja političke opcije izvan HDZ-ova i SDP-ova bloka, odnosu prema koalicijama, ali i o sigurnosnim pitanjima koja, kako tvrdi, hrvatska politika zanemaruje u korist beskonačnih ideoloških sporova.

– To je hrvatska riječ jer je hrvatski govorni jezik usvojio tu riječ jer nam je trebala. Isto kao što je demokracija riječ grčka, kao što su riječ centar i alternativa latinizmi. Jezik usvoji ono što nema. Nama je očito nedostajala riječ koja spaja značenja riječi izravno i ispravno. I to je drito – rekao je Nino Raspudić.

Dodao je kako osnivanje Drita ne vidi kao nastanak još jedne u nizu stranaka, nego kao završetak političkog oblikovanja ekipe koja je, kako tvrdi, već ostvarila zapažene rezultate na prethodnim izborima.

– Drito nije jedna od 175 stranaka ili sad izmišljaju još neku stranku bezveznu pored svih postojećih. Drito je završetak političkog konstituiranja ekipe koja je potpuno sama, bez ičega, na zadnjim dvama izborima ostvarila treći rezultat u državi na predsjedničkim i drugi rezultat u glavnom gradu – poručio je Raspudić.

Naglasio je i da je raniji pravni okvir, koji je nosio ime Marije Selak Raspudić, bio privremeno rješenje, a da je stranačko profiliranje bilo najavljeno još ranije.

– Već smo tada rekli, tada smo ad hoc osnovali Marija Selak Raspudić nezavisna lista jer nam je trebao pravni okvir. Ali naravno, kao što smo i tada rekli, da je smiješno da se stranka naziva imenom osobe – rekao je saborski zastupnik.

Između dva bloka

Na pitanje pokušava li Drito postati ozbiljan treći blok na nacionalnoj političkoj sceni, Raspudić je odgovorio da ih ne zanima priklanjanje ni HDZ-u ni lijevom oporbenom bloku, nego stvaranje drukčije političke ponude.

– Nas ne zanima prikloniti se jednom ili drugom bloku, nego želimo Hrvatskoj ponuditi nešto drugo. Nešto što puno bolje korespondira današnjem trebamu – rekao je Raspudić.

U tom je kontekstu podsjetio i na slogan kojim su najavili političko profiliranje.

– Išli smo sa tim teaserom, ni Pavelić, ni Tito, samo Drito, jer ovo je doista tragikomično što nam se radi. To zarobljavanje prošlošću – rekao je Raspudić.

U nastavku je precizirao da ne smatra povijesne teme nevažnima, ali tvrdi da je hrvatski javni prostor postao taoc rasprava o Drugom svjetskom ratu, dok se ključni suvremeni problemi guraju u drugi plan.

– I ove stvari su važne. I treba raščišćavati nasljeđa totalitarizama i baviti se s tim stvarima, ali ne može se 95 posto energije nacije i vremena iscrpljivati na teme rata prije skoro 100 godina. Jasno. Dakle, pitanje je samo prioriteta – smatra Raspudić.

Govoreći o pozicioniranju stranke, odbio je jednostavno svrstavanje u centar ili na desnicu, uz ocjenu da su tradicionalne ideološke oznake u velikoj mjeri izgubile sadržaj.

– Najprije neka neko kaže što danas u Hrvatskoj znači biti desno. Je li desno to što si ti za Hrvatsku, nisi za Jugoslaviju? Pa mi smo za Hrvatsku, ok, ako je to desno, onda smo desno – rekao je saborski zastupnik.

Istodobno je ustvrdio da suvremena ljevica više nema stvarnu vezu s radničkim pitanjima, dok, kako kaže, nominalna desnica nerijetko zagovara politike snažnog državnog intervencionizma.

Inflacija, produktivnost i današnje teme

Raspudić je u razgovoru dio prostora posvetio ekonomskim pitanjima, osobito načinu na koji se, po njegovoj ocjeni, upravljalo novcem koji je posljednjih godina pristizao u Hrvatsku.

– Umjesto da se usmjeravalo i promišljalo o rastu produktivnosti koja nam stagnira, oni su čašćavali sve i svakoga, ali sve će to doći na naplatu. Inflacija je pokazatelj toga – rekao je Nino Raspudić.

Smatra da bi politička rasprava trebala biti usmjerena prema problemima koji će bitno odrediti društvo u godinama pred nama, među kojima posebno izdvaja umjetnu inteligenciju, promjene u svijetu rada, nova kaznena djela u digitalnom prostoru te utjecaj tehnologije na djecu i mlade.

– Maria je prije nekoliko godina izradila sa vrhom struke u Hrvatskoj, s profesoricama s Pravnog fakulteta i pionirima umjetne inteligencije u Hrvatskoj, deklaraciju o umjetnoj inteligenciji. Mogli smo biti prvi parlament u Europi koji je prepoznao i usvojio na državnoj razini deklaraciju u kojoj su jasne smjernice nas kao zakonodavaca gdje pratimo sve što ta suvremena tehnologija donosi – rekao je Raspudić.

Upozorio je i na ono što vidi kao ozbiljne društvene posljedice nekontroliranog utjecaja digitalne tehnologije na djecu.

– Imamo probleme ne samo mentalnog zdravlja naše djece pod utjecajem mobitela, društvenih mreža, nego i kognitivnih sposobnosti. Prvi put istraživanja nekako pokazuju da su djeca, da kažem, banalno gluplja od svojih roditelja. Dakle, to su stvari kojima se trebamo baviti – rekao je Nino Raspudić.

Zastupnici, potpisi i politička disciplina

Govoreći o inicijativama koje dolaze iz oporbe, Raspudić je ustvrdio da se u Hrvatskom saboru često ne vrednuje sadržaj prijedloga, nego isključivo to tko ih predlaže. Kao primjer naveo je inicijativu zabrane mobitela u školama.

– Vidjeli ste i na ljevoj oporbi, dakle prezentira im naša zastupnica Selak Raspudić tu inicijativu za zabranu mobitela u školama što rade sada sve najnaprednije zemlje i dobije potpise od nekoliko SDP-ovaca i to, i onda su ih nazvali s partijske centrale i rekli povuci potpis – rekao je Nino Raspudić.

Takvo ponašanje opisao je kao simptom dubljeg problema političke ovisnosti i neslobode unutar stranaka.

– Sad zamisli koliko ti moraš biti jadan, da 2026. kao odrasla, punoljetna osoba, zastupnik u državnom parlamentu, ne smiješ imati pravo raspolaganja svojim potpisom za inicijativu koja je apsolutno nepolitička, neideološka – rekao je Nino Raspudić.

Kao dodatni primjer naveo je i inicijativu oko hrane koju je, kako kaže, predložio Domino, a koju je lijeva oporba odbila podržati.

– Bez ikakvog kontraargumenta što bi tu bilo loše, nego evo, jedino što dolazi od ideoloških neistomišljenika. I to je žalost – poručio je Nino Raspudić.

HDZ, žetonizacija i granica suradnje

Jedno od ključnih pitanja razgovora odnosilo se na mogućnost političkog opstanka bez koalicijskog potencijala prema HDZ-u, posebno u kontekstu čestih optužbi da bi nova opcija mogla postati budući partner vladajućima.

Raspudić je takve teze odbacio.

– To je najgluplja i najneargumentiranija teza koja se godinama pojavila u Hrvatskoj. Dakle, mi smo zadnji koji bi se žetonizirali s HDZ-om ili bilo s kim – rekao je Nino Raspudić.

Pritom je ustvrdio da su upravo SDP i Možemo u nizu situacija, izravno ili neizravno, pomagali HDZ-u ili s njim surađivali, od razdoblja pandemije do izbora ustavnih sudaca.

– Oni zajedno trguju oko sudaca Ustavnog suda. Nas niko ništa nije konzultirao. Dakle, idu, trguju HDZ i SDP, a sad SDP šlepa i Možemo za sebe – rekao je Nino Raspudić.

Posebno je naglasio da ne postoji scenarij u kojem bi Drito podržao HDZ.

– Ne. Nema nikakvih momenata. Nepopravljiva struktura i svi koji su s njima tikve sadili su nestali – rekao je saborski zastupnik.

Objasnio je i situaciju u saborskom klubu u kojem je zajedno s Dariom Zurovcem, rekavši da je riječ o poslovničkom okviru koji zastupnike praktično prisiljava na udruživanje radi normalnog rada u Saboru, a ne o političkom zajedništvu ili usklađenom glasanju.

– Mi nikada nismo imali tu dogovore kako će ko glasati ili misliti o čemu, nego je to bio klub nezavisnih zastupnika – rekao je naš sugovornik.

Permanentna kampanja i kriza državnog vrha

U drugom dijelu razgovora tema se preselila na način funkcioniranja vlasti, odnos ministara prema javnosti i opću atmosferu neprekidne predizborne kampanje.

– To vam je situacija permanentne kampanje. Laže vam svatko ko kaže da, ne znam, tri godine kao miruje ili radi samo saborski posao, onda kad se približe izbori u kampanji. Znači svi su naučili od Bandića lekciju. Svi su cijelo vrijeme u kampanji – smatra Raspudić.

Ipak, najveći problem ne vidi na razini ministara, nego na relaciji između predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića, za koju tvrdi da nanosi štetu sustavu obrane, sigurnosti i diplomacije.

– Dvije osobe koje su najodgovornije za obranu i sigurnost Hrvatske se više bave svojim međusobnim animozitetom nego sigurnošću Hrvatske. To je katastrofa. Dakle, mi nemamo jedinstvenu vanjsku politiku, imamo dvije, u mnogo čemu su suprotstavljene vanjske politike – naglašava Raspudić.

Kineske rakete i pitanje sigurnosti

Kao ilustraciju tih problema detaljno je komentirao javne prijepore oko navodne nabave kineskih raketa CM-400 u Srbiji. U razgovoru je iznio kronologiju događaja i niz pitanja koja, po njegovu sudu, hrvatske institucije nisu razjasnile.

– Prije deset dana, deset i trećeg, su objavljene fotografije srpskog MIG-a na kojem se vidi okačeno nešto što izgleda kao kineska raketa CM-400. Vučić se pohvalio da oni imaju toga puno – ističe Raspudić.

Podsjetio je zatim na izjavu premijera da je bio iznenađen tom informacijom te na kasniju izjavu ministra obrane Ivana Anušića da se za to zna već mjesecima.

– Ili tu neko laže, laže Plenković ili laže Anušić, ili ako obojica govore istinu, Anušić nije informirao Plenkovića. Zašto ga nije informirao? – upitao je Raspudić.

Smatra i da je predsjednik Republike trebao na razgovor pozvati kineskog veleposlanika i zatražiti jasan odgovor o tome jesu li takve rakete doista prodane Srbiji i u kojoj količini.

– Ako oni odgovore, nismo. Onda je Vučić lakrdijaš i stavio neke makete pred izbore. A ako kažu, priznaju da jesu ili ako se odbiju očitovati o tome, onda mi moramo preispitati svoje sigurnosne procjene – rekao je Raspudić.

Upozorio je i da ovakva javna prepucavanja oko stanja Hrvatske vojske, broja vojnika i razine spremnosti dodatno štete državi.

– To je silno nanošenje štete državi – poručio je Raspudić.

BiH, Iran i granice oslanjanja na NATO

Raspudić je u razgovoru ocijenio i da je Bosna i Hercegovina već četvrt stoljeća zarobljena u istom političkom klinču, pri čemu bošnjačka politika, kako tvrdi, pokušava politički nadglasati Hrvate, dok srpska strana takvu situaciju koristi kao argument za vlastito udaljavanje od države.

– Već 25 godina se u BiH ništa bitno politički ne događa. Nakon tih nasilnih izmjena izbornog zakona – rekao je Nino Raspudić.

U tom je kontekstu kritizirao i hrvatsku kadrovsku politiku prema Bosni i Hercegovini, ustvrdivši da Zagreb ondje mora slati najsposobnije i najenergičnije ljude.

Govoreći o utjecaju Irana u BiH, rekao je da takve tvrdnje ne bi automatski prihvaćao, ali ni odbacivao bez dodatnih provjera i konkretnih informacija.

– Kažete da u iranskom veleposlanstvu su i ljudi iz revolucionarne garde koja u EU je teroristička organizacija. Koje konkretne informacije imate o tome? Dajte nam dokaze. Prijateljska smo zemlja, dajte nam informacije. Tako je trebalo napraviti – rekao je Nino Raspudić, komentirajući kako je, po njemu, trebao izgledati razgovor s izraelskim veleposlanikom.

Na kraju je upozorio da se Hrvatska, iako članica NATO-a, ne smije oslanjati isključivo na saveznički okvir.

– Hrvatska je članica NATO-a. NATO je još uvijek funkcionalan. I sigurno, u sljedećih par godina je nemoguće da Srbija napadne bilo koji način članicu NATO-a. Međutim, mi moramo biti sposobni i sami se obraniti bez NATO-a jer ne možemo mi ovisiti o budućnosti NATO-a – rekao je Raspudić.

Što smatra političkim uspjehom

Na pitanje vidi li sebe i svoju političku opciju dugoročno kao vlast ili kao trajnu oporbenu korekciju, Raspudić je odgovorio da ulazak u politiku bez ambicije za preuzimanjem odgovornosti ne bi imao smisla.

– Nitko ozbiljan ne ulazi u politiku samo da bi kritizirao nego da dođe u poziciju da pokaže nešto bolje i da napravi nešto konstruktivno – rekao je Nino Raspudić.

Ipak, konkretan izborni cilj za sljedeće parlamentarne izbore nije htio precizirati, uz napomenu da je do izbora još dovoljno vremena, ali i da će politički kontekst, po svemu sudeći, biti obilježen ekonomskom i socijalnom krizom.

Na samom kraju razgovora osvrnuo se i na medijske napise o privatnoj kupnji kuće, ustvrdivši da je riječ o pokušaju diskreditacije.

– Izvukli su to fino kolege. Pa evo to vam govori koje dno je dosteglo novinarstvo u Hrvatskoj, ali isto tako nam govori koliko je Drito nekima opasan. Kad se jedna sasvim normalna stvar, jasna i transparentna predstavlja kao nešto. Prodali ljudi stan od 115 kvadrata uz dodatni kredit, kupiju kuću koju još treba i renovirati. To je svo zlo naše. Očito da je Drito opasan, meni je to dobar znak – rekao je Nino Raspudić.